Blagdan u Križevcima

krizevci_katedrala-e1359130279885-580x380Križevački biskup Nikola Kekić predvodit će u petak 30. siječnja u 18 sati u križevačkoj katedrali Presvete Trojice arhijerejsku liturgiju u povodu blagdana tri crkvena istočna naučitelja: sv. Bazilija Velikog, sv. Ivana Zlatoustog i sv. Grgura Bogoslova, nebeskih zaštitnika Križevačke biskupije.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Studena voda

žuIspod Svete Gere
Izvor vode teče.
Hladna, bistra voda
Biserna i čista.
Po imenu izvora vode
Proplanak se zove,
Gdje sjenokosi zboru,
Razgranate bukve zovu.
Proplanci, sjenokosi zeleni,
Svi cvijećem posipani
Sa studenom vodom
I planinskim svodom.
Ispod bukve razgranate
Hladovina je gusta,
A sa hladnom vodom
Osvježe se usta.
Kad te put dovede
Do Studene vode
Tu gorske ptice zboru
Vječnu pjesmu svoju.
Vjetar grane njiše
Studena voda mirno teče,
Ta oaza mira
Nosi mnogo sreće.

                                                     Mira Vladić

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Kemo i Jaska

v_9568Smrt proslavljenog pjevača, pjesnika i skladatelja Kemala Montena, bolno je odjeknula u Sarajevu i diljem njegove Bosne Ponosne, u Zagrebu i diljem njegove Hrvatske. Manje je poznato da je Kemo dio svojeg bogatog i stvaralački plodnog života proveo u našem gradu. Kemal Monteno služio je naime 1969. i 1970. vojni rok u Jastrebarskom. Tu činjenicu često je iznosio u svojim javnim nastupima, na koncertima i u televizijskim emisijama. O Jaski je uvijek govorio s velikim simpatijama, s radosnim osmijehom na licu. U našem gradu stekao je brojne prijatelje. Za Keminog boravka u Jaski često sam se družio s tim dobrim i dragim čovjekom pa na neki način osjećam i svojevrsnu obavezu da svoje uspomene na te dane podijelim s Keminim štovateljima i s novim, mlađim naraštajima. Susreo sam ga prvi put krajem 1969. na vojničkoj priredbi, na kojoj su sudjelovali i moji jaskanski glumci, koji su baš te godine uspješno izveli svoju i moju prvu predstavu, Šenoinu „Ljubicu“. Nije nam puno trebalo da se zbližimo i sprijateljimo. Dovoljno je bilo prošaputati samo nekoliko znakovitih riječi, poput nekih magičnih obrednih formula: „Arsen…Sergio…Asim…“ Bili smo takoreći vršnjaci, sanjivim očima zagledani u svijetlu budućnost, vojnik i student, voljeli smo iste stvari, istu glazbu, iste nogometaše.

v_9569Kemo je sudjelovao na svim priredbama našeg Akademskog kluba u tadašnjem Sveučilištu, na velikom maskenbalu, na zabavi uz Dan žena. Bilo je to vrijeme kada je u Jaski djelovalo nekoliko sjajnih glazbenih sastava („Croatae“, „Vandali“, „Mladi“) i svi su oni svirali na tim priredbama i svi su oni pratili Kemu. Sjećam se također da je Kemal zajedno s pjevačem Milanom Bačićem, koji je svojedobno u plešivičkoj bolnici boravio na liječenju, s plešivičkom učiteljicom Katicom Pavlečić i sa mnom, bio član žirija na prvom festivalu „Zlatni glas Plešivice“. Taj je festival održan 2. svibnja 1970. u plešivičkom vatrogasnom domu, a pjevače je pratio tada najbolji jaskanski sastav, „Croatae“ iz Domagovića. Na festivalu su nastupili brojni sjajni pjevači iz jaskanskog kraja. Sjećam se da je prvu nagradu žirija osvojila Danica Miočka (danas Boričević) iz Jaske, drugu Stjepan Hlebić iz Gornjeg Desinca, prvu nagradu publike Stjepan Režek iz Plešivice, a specijalne nagrade Nada Borković iz Domagovića i Dragutin Hlebić iz Gornjeg Desinca. Kemo je bio iskreno oduševljen darovitošću i brojnošću naših glazbenika i pjevača.

Najradije se ipak sjećam druženja s Kemom u mojoj rodnoj kući, u radnoj sobi, nakrcanoj knjigama i pločama, gdje smo satima slušali ploče na starom gramofonu i gdje mi je on uz gitaru premijerno izvodio svoje pjesme, od kojih su mnoge nastale baš u Jaski. Volio je iznad svega talijansku glazbu, uz koju sam i ja rastao, a posebno mojeg najdražeg pjevača (kasnije i prijatelja) Sergia Endriga. Sjećam se da je rado slušao Minu i Celentana, ali i stare talijanske kanconijere s ploča na 78 okretaja, Carla Butija i Alberta Rabagliatija. Pamtim i da sam mu skidao tekstove tada popularnih talijanskih hitova, među njima i skladbe „La prima cosa bella“, koju su na Sanremu 1970. izvodili Nicola Di Bari i Ricchi e poveri. Iako mu je otac bio Talijan, Kemo je tražio da mu te tekstove pišem fonetski, onako kako se čitaju, pa je tako „cosa“ postala „koza“, čemu smo se slatko smijali. Potom bi uzeo gitaru i puna srca pjevao sve te kancone, često i bolje od originala. Kasnije ih je izvodio i na koncertima.

 Moja soba bila je vjerojatno prostorija u kojoj su prvi put izvedene Montenove pjesme „Jedne noći u decembru“, „Sinoć nisi bila tu“ (pjevao ju je Zdravko Čolić na „Šlageru sezone“ 1972), „Iz dnevnika jedne žene“ (napisana za Anicu Zubović), „Laž“ i „Ne plači majko“ (Meho Puzić prodao ju je u 300 tisuća primjeraka). Tekstove je Kemo obično stvarao na noćnoj straži („požarstvu“) i zapisivao ih na kutiju od cigareta. Posebno pamtim šetnje s Kemom do ruba Govića. Tamo bismo sjeli i satima razgovarali i opet o glazbi i nogometu, ali i o nekim dragim ljudima. Kemo je iznad svega čeznuo za svojom Brankom, za svojim Sarajevom, za svojom rajom. Uz vječno upaljenu cigaretu pričao mi je o svojim roditeljima, o mami Bahriji i tati Osvaldu zvanom Nono, Talijanu koji je u Sarajevu ostao od rata, o svojem djetinjstvu, o svojoj talijanskoj sestri Danieli. Kemin otac bio je oružar Nogometnog kluba Sarajeva pa je Kemo praktički odrastao na Koševu i izbliza upoznao sve legende sarajevskih crvenih. S najvećim žarom pripovijedao je anegdote o možda i najvećoj legendi Koševa, čuvenom Asimu Ferhatoviću. Moje simpatije su bile više na strani drugog sarajevskog kluba, plavog Želje, pa sam ga često znao zadirkivati da NK Sarajevo nikada nije imalo igrače poput Ivice Osima i Miše Smajlovića. Kad je Kemo napuštao Jasku, dogovorili smo se da ćemo se svakako uskoro vidjeti i čuti. Nikada se više nismo vidjeli, iako smo si često slali pozdrave preko zajedničkih prijatelja, posebno preko Arsena Dedića i Stipice Kalogjere, koji je najčešće Kemine pjesme pretvarao u note. Kemo je posebno bio vezan uz Arsena koji me je možda prije godinu dana, a možda i dvije, tri (godine se sada sve više pretvaraju u jedno te isto razdoblje) nazvao: „Nino, sutra dolazim s Kemom. Svakako Vas želi vidjeti!“ Razveselio sam se kao malo dijete. I što se dogodilo? Baš toga dana izbilo je strašno olujno nevrijeme i Kemin dolazak odgođen je za neko skoro vrijeme. To vrijeme nikada nije došlo, a Kemica je sada otišao zauvijek. Tražio sam za ovu priliku neke zajedničke fotografije, s maskenbala, s Plešivice, ali ih nisam uspio pronaći. Zameo ih vjetar… Kao što je zameo i moju staru radnu sobu i moj stari gramofon i moje kazalište i moj Gović. Sjećanja i uspomene na sreću nije zameo, i u njima jedinstven Kemin glas, tu neponovljivu, beskrajno toplu mješavinu talijanske kancone i bosanskog sevdaha. Počivaj u miru, prijatelju! Tvoja te Jaska nikada neće zaboraviti. (Nino Škrabe)
jaska.com.hr
Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

U Ozlju održan Simpozij o Janku Šajatoviću Krabatu

20150124_165705

Dana  24.o1. u Ozlju je održan  Simpozij o Janku Šajatoviću Krabatu – kapetanu žumberačke pukovnije, odanom vitezu grofa Petra Zrinskog koji ga je kao ’’najboljeg’’ svog čovjeka odlučio poslati u službu njemačkom caru Augustu, a kojega je isti i spasio od zarobljeništva.

Predavanja o Janku Šajatoviću Krabatu u Ozlju su održali:

Dr. Holm Grosse (direktor Centra  za razvoj i marketin regije Oberlausitz), Dr. Hans Jurgen Schröter (genelog i pisac knjige o životu Janku Šajatoviću ), Bogana Koreng (direktorica radio i tv mdr u Bautzenu) i – Jòrg Tausch (restaurator i umjetnik).

Monika Šajatović Bračika rođena u Njemačkoj, a podrijetlom sa Žumberka, odlučila je potražiti korijene Krabata koji sežu u njegovo rodno mjesto Jezernice, kako bi na temelju zapamćenog junačkog lika Lužice, pokušala i kod nas u Hrvatskoj stvoriti turističku, povijesnu i poslovnu atrakciju. Prisutni su mogli čuti koliki je doprinos Krabata u povijesti njemačke pokrajine Orerlausitz, da je riječ o liku o kojem se pišu romani kao zaštitniku regije Lausitz u kojoj danas njegovo ime nose pive, sirevi, limunade, proizvodi i hoteli.

10906572_1598027913763380_8902732188865817548_nO povijesnim prilikama Janka Šajatovića Krabata Stjepan Bezjak (mag. philol. croat. et hist.) pripremio je prezentaciju pod nazivom „Nazivlje korišteno za hrvatske raseljenike tijekom Osmanske  ugroze (s osvrtom na Žumberačke Uskoke i Janka Šajatovića Krabata)“. Njemački predavači su izrazili veliko zadovoljstvo u povodu buduće suradnje ostvarivanja poveznice između Žumberka, Grada Ozlja i Grada Jastrebarskog u svezi projekta ’’Krabat’’ i ove priče koja očito duboko u povijest veže cijeli naš kraj. (ozalj.hr)

 admin: Dana 22.01. gosti iz Njemačke prisustvovali su prezentaciji Žumberačkog krijesa u Grdanjacima,a idućeg dana posjetili su Jastrebarsko i tamošnju gkt. crkvu,a također i gradsku vlast u Jastrebarskom.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Održano zimsko planinarsko hodočašće na Svetu Geru

32391Pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski predslavio je tradicionalnu planinarsku misu na redovitom zimskom planinarskom hodočašću na Svetu Geru na Žumberku. Planinari i hodočasnici iz Hrvatske i Slovenije pohode najviši vrh Žumberačke gore na granici Hrvatske i Slovenije svake godine na posljednju nedjelju u siječnju slaveći misu u kapelici Sv. Ilije na 1178 metara nadmorske visine.

10943702_930607583646374_5926900929401581920_oUz biskupa Gorskog koncelebrirali su tradicionalno župnik grkokatoličke župe Stojdraga na Žumberku vlč. Mile Vranešić, župnik župe Kalje mons. Juraj Jerneić, župnik iz Gradiške Perica Matanović i Sv. Jane Josip Gonan. Biskup Gorski u homiliji je na blagdan Obraćenja sv. Pavla govorio je o potrebi obraćenja svih nas preko paralele o Joni i Isusu Kristu. Iako je Jona propovijedao Ninivljanima koji nisu bili njegov narod, povjerovali su mu, dok to nisu učinili Isusovi suvremenici.

v_9573Najvažniji je poziv na obraćenje svih nas, istaknuo je biskup, dodajući da svi mi više čekamo da se drugi oko nas promijene nego što smo spremni na promjene u svome životu. Dopustimo da nas kao sv. Pavla zahvati Božji bljesak i da promijenimo zakone svoga života, pozvao je biskup Gorski i zapitao se: Možemo li mi kršćani biti nada Hrvatske na što nas Isus poziva?

10927817_360848100764756_2142324004_oU kapelicu Sv. Ilije, na temperaturi od nekoliko stupnjeva ispod nule i po snijegu, hodočastilo je petstotinjak planinara, rimokatolički i grkokatolički vjernici iz Hrvatske i Slovenije, koje je vlč. Vranešić na kraju mise sve pozvao na zajedništvo u vjeri u Krista. Za sigurnost vjernika planinara brinuli su članovi HGSS-a iz stanica Karlovac i Samobor. (IKA)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Završena sanacija krovišta mrtvačnice u Pribiću

pribic-mrtvacnica-krov-1Prošli tjedan je izvršena primopredaja radova nakon završetka radova na sanaciji krovišta mrtvačnice na groblju Pribić. Zamijenjena je dotrajala šindra, postavljena nova izolacija, nova drvena konstrukcija i pokrov sa crijepom. Ukupna vrijednost navedenih radova na mrtvačnici iznosi 82.239 kuna.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Kostanjevica na Krki vjerno čuva uskočku tradiciju u Sloveniji

upU podnožju Gorjanaca na samoj rijeci Krki smjestilo se prekrasno naselje Kostanjevica (njemački naziv Landstass)ponekad nazivamo i slovenska Venecija. Za povijest Žumberčana i Uskoka ovo mjesto ima veoma važnu ulogu. Nakon doseljenja Uskoka u Žumberak 1530.godine vojne vlasti iz Graza započele su postupak osnivanja žumberačke kapetanije koja je konačno osnovana 1540.godine. Prilikom osnivanja kapetanije imenovan je i kapetan koji je vršio vojnu vlast nad cijelim žumberačkim područjem. Kako u to vrijeme još nije izgrađena zgrada Kapetanije u Podžumberku žumberački su kapetani stanovali u Kostanjevici.Nakon izgradnje Kapetanije preselili su upravu iz Kostanjevice u Žumberak. Unatoč preseljenju zapovjedništva u Podžumberak vojne vlasti u Grazu tj.Ratni savjet namjeravao je u Kostanjevici osnovati glavni opskrbni centar za Vojnu Krajinu,ali je tu ulogu neočekivano preuzelo Novo Mesto koje od tada bilježi ekonomski rast. Iz Novog Mesta su se umjesto iz Kostanjevice dalje opskrbljivale vojne utvrde na granici prema Turcima. Tijekom 16.st. i u prvoj polovici 17.st. Kostanjevica je bilo mjesto gdje su Uskoci zakupljivali posjede kao vojni veterani. Mjesto Kostanjevica bilo je tijekom povijesti izravno cestovno povezano s većim žumberačkim središtima Sošicama i Kaljem. Danas je ova nekad vrlo prometna cesta vrlo zapuštena. Unatoč svim povijesnim okolnostima koje joj nisu išle u prilog Kostanjevica na Krki ipak je sačuvala uskočku tradiciju ponajviše zahvaljujući gradskoj upravi.

uuKako bi očuvali od zaborava slavnu uskočku povijest na cestovnim križanjima koja vode od same Kostanjevice prema Žumberku postavljene su ploče koje podsjećaju prolaznike na „uskoško dedišćino“u selu Oštrcu gdje se skreće na staru cestu prema Sošicama postavljen je veliki pano s natpisima o uskočkoj povijesti na slovenskom i engleskom jeziku s popratnim slikama i oznakama za „Uskoško pot“.

uiU mjestu Črneća Vas kod stare uskočke promatračnice postavljeno je također primjereno kazalo s prikazom „Kulturne dedišćine Uskokov“ s popratnim slikovnim prikazima.Uprava grada Kostanjevice na Krki kao i nadležni uredi za razvoj kulturne baštine iz Krškog zaslužuju svaku pohvalu za očuvanje uskočke tradicije na tlu Republike Slovenije.

Izvor: Žumberački krijes 2015.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberačko kulturno stvaralaštvo prestavljeno u Grdanjcima

10917937_920414031310398_8931063072830076577_oBogatim programom nazvanim “Žumberačko kulturno stvaralaštvo” sinoć je u Izletištu Vilinske jame u Grdanjcima proslavljeno izlaženje čak pet knjiga i jednog CD-a. Središnji događaj ovog programa bila je tradicionalna siječanjska promocija ovogodišnjeg izdanja godišnjaka “Žumberački krijes”, koji već 38 godina pod uredništvom grkokatoličkog svećenika Mile Vranešića spaja Žumberčane sa Žumberka i sve koji su se raselili diljem svijeta.

16 (1024 x 768)“Krijes” za 2015. godinu predstavio je kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, rodom iz Slavetića sa Žumberka, monsinjor Juraj Batelja. Kao promicatelj postupka za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca, Batelja je rekao da je Stepinac svoj život, žrtvu, molitvu i materijalne darove ugradio i za prosperitet Križevačke eparhije, ali i žumberačkih sela i njihovih župa.

8 (1024 x 768)Govoreći o Žumberačkom krijesu, monsinjor Batelja posebno je naglasio da ovo izdanje desetljećima uporno i sustavno prati opći život katoličke crkve. Ovogodišnji Krijes na globalnom planu donosi životopis svetog Ivana Pavla drugog. Petnaestak od ukupno 480 stranica godišnjaka zauzela je vrlo zanimljiva priča o povijesti vinske loze, od Noinih vremena do današnjih dana, gotovo kao programatski članak ovog broja – rekao je Juraj Batelja. Obilježena je i 315. obljetnica Slavonske grkokatoličke biskupije, prati se i dalje život cijele katoličke crkve u domovini te, naravno, posebno na Žumberku, koji – kako to voli reći Mile Vranešić – diše jednako s oba plućna krila u bogatstvu jedne katoličke crkve s različitim obredima.

4 (1024 x 768)Uz veliku suradnju s Parkom prirode Žumberak-Samoborsko gorje i Ekološkim društvom Žumberak – istaknuo je monsinjor Batelja – obrađene su ekološke teme vodeći se sintagmom svetog Ivana Pavla drugog da će 21. stoljeće biti stoljeće vjere i ekologije ili ga neće biti. Dakako, tu su i sve uobičajene rubrike ovog vrijednog izdanja koje se odnose ponajprije na kulturno, ali i na sve druge oblike stvaralaštva na Žumberku. Uglavnom, popraćene su sve novosti koje su se dogodile tijekom protekle, 2014. godine.

5 (1024 x 768)Uz ovaj kalendar-godišnjak, promovirana je i monografija Lovačke udruge Žumberačka gora, koja je ovim izdanjem obilježila 20 godina svog postojanja o čemu je govorio Marko Tadić, zahvalivši posebno agilnom predsjedniku žumberačkih lovaca Milinku Perkoviću i drugim autorima monografije, Gojku Baturu, Zdenku Novaku, Kreši Petriću, Mladenu Radovaniću, Ivanu Vlahoviću i Damiru Brandiću. Marko Tadić je istaknuo da su udrugu u rekordnom vremenu osnovali lovci-zanesenjaci i ubrzo potom izgradili, na ponos sebi i prečasnom Mili Vranešiću, lovački dom na Žumberačkoj gori u sklopu kojeg je i kapela.

9 (1024 x 768)Nakon lanjske promocije u samoborskoj gradskoj knjižnici, pred Žumberčanima je ovom prigodom svjetlo dana ugledalo i treće izdanje zbirke pjesama Marka Vukasovića, izašlo u povodu 100. obljetnice njegova rođenja i 70. obljetnice tragične smrti. O zbirci i njezinim domoljubnim i ljubavnim, mahom elegičnim pjesmama, govorili su i stihove interpretirali knjižničarka Draženka Robotić te urednik prethodnih izdanja, Mile Vranešić.

11 (1024 x 768)Knjigu pod nazivom “Zašto vas nema na Gomíli” predstavio je rimokatolički župnik iz Kalja, monsinjor Juraj Jerneić. Gomíla je, inače, toponim za mjesno groblje. Riječ je o vlastitoj nakladi župnika Jerneića i knjizi koja govori o 178 žrtava iz ove male župe, stradalih u Drugom svjetskom ratu. S njima je rodbinski bilo povezano oko 1300 kaljskih župljana – naglasio je župnik Jerneić, koji je cijelu knjigu, osim tiska, pripremio sam. -Ona je moje pismo mojim poginulim župljanima, kojima sam želio opisati sve ono čemu nakon svoje nedužne smrti nisu mogli svjedočiti – istaknuo je Jerneić dodavši da kad već država ne želi iz zaborava izvući ratne stradalnike, da će to učiniti Crkva.

12 (1024 x 768)Na kraju, ali ne i manje važna, predstavljena je Zbirka kolumni dobrog duha Žumberka, oca Mile Vranešića, koja nosi naziv “Žumberačke crtice – uglavnom potcrtano” i sadrži veći dio kolumni objavljenih između 2004. i 2014. godine u Glasniku Samobora i Svete Nedelje. O tom dijelu bogatog radnog zanosa Mile Vranešića govorio je novinar i publicist Darko Pavičić. Podvukao je da Mile Vranešić, koji je Žumberku i otac i majka, svoju popularnost u ovom kraju, ali i puno dalje, može najprije zahvaliti tome što nikad ne govori uvijeno, već izravno, bez prikrivenih misli. Njegova autentičnost – rekao je Pavičić – skriva se u sintagmi teologije brda, a to je teologija Abrahama, Mojsija i drugih snažnih biblijskih likova, predvodnika svog vremena.

13 (1024 x 768)Između svake promocije 300-tinjak okupljenih zabavljao je glazbeni sastav “Sinovi Žumberka”, koji je iskoristio ovu prigodu i promovirao svoj prvi CD “Stara zidanica”, s 10 autorskih skladbi Nikole Hranilovića, nekadašnjeg načelnika Općine Žumberak, koji je iz političkih prešao u poduzetničke vode. Nažalost – kazao je – “Sinovi Žumberka” zbog privatnih obaveza ne stižu baš često zajedno nastupiti, pa bi se mogli i preimenovati u grupu “S vremena na vrijeme”.

15 (1024 x 768)Na kraju programa Mile Vranešić je ponovio svoju tvrdnju s lanjske promocije da je kriza i dalje ogromna, ali situacija sjajna jer smo se upravo moralno digli uz ovolika kulturna izdanja. Posebno priznanje na kraju svečanosti za Glasnik Samobora i Svete Nedelje  preuzeo je Josip Prudeus, a priznanjem je nagrađen i snimatelj-kroničar žumberačkih zbivanja Josip Grdina.

7 (1024 x 768)Predstavljanju žumberačkog kulturnog stvaralaštva nazočili su brojni predstavnici crkvene i svjetovne vlasti, među kojima i zamjenica samoborskog gradonačelnika Sanja Horvat Iveković i samoborski pročelnik za financije Željko Radovanić.(Izvor: radiosamobor.hr)

Objavljeno u Uncategorized | 3 Komentara

Žumberčani sve aktivniji u Berku

CAM00050Načelnik Općine Tompojevci, Tomislav Panenić pozdravlja skup u Berku 22.03.2014.

Berački Žumberčani su postali sve aktivniji u svom rodnom kraju. Dana 22.03. 2014. predstavnici društva Tadija Smičiklas iz Zagreba došli su u Berak,a posjetu su nazočili Milan Radić, Tomislav Rušnov, Zdravko Štibić, Mićo Radić i Josip Grdina, iz tv 4r. U Domu kulture održan je sastanak i izbran je za presjednika ogranka Berak, Zdravko Štibić,a članovi društva su Žumberčani i prijatelji Žumberka. Krajem travnja osnovan je i ogranak u Iloku.

1907690_10152146182125866_3673092171372604339_nŽumberačka obitelj Martić iz Berka kod spomen-biste

U lipnju su Berčani bili u posjetu Žumberku,a povod tome bilo je obilježavanje stogodišnjice smrti povjesničara Tadije Smičiklas. Svečano otkrivanje poprsja hrvatskog prosvjetno-kulturnog velikana bilo je 7. lipnja ispred njegove rodne kuće u Reštovu nedaleko od Sošica čemu su prisustvovali Žumberčani iz brojnih žumberačkih sela i zaselaka, žumberački iseljenici i potomci iz Iloka i Berka. Na svečanosti su također sudjelovali brojnu uglednici i akademici sa Hrvatske akademije znanosti i mumjetnosti, predstavnici vlasti i grkokatolički svećenici na čelu sa biskupom Nikolom Kekićem i vikarom Milom Vranešićem. Svi su oni ponešto rekli o velikanu i ponosu Žumberka i Lijepe naše. Nakon cjelodnevnog programa druženje se nastavilo u vatrogasnom domu Sošice ,a koje je trajalo od kasno u noć.

10464303_713702782027589_2469287941183048984_nDan nakon svečanosti, 8. lipnja posjetili smo Tomaševce gdje je bila sveta misa,a zatim župu Grabar odakle i dolazi i većina beračkih Žumberčana.

1623589_10152148131365866_4835325231431226287_nTamo smo obišli crkvu, uskočki spomenik i druge znamenitosti ovog dijela Žumberka. Na ovom izletu sudjelovalo je i veliki broj mladih iz Berka koji su odigrali prijateljsku nogometnu utakmicu u Sošicama. Većina mladih je bila po prvi puta u Žumberku te su izrazili oduševljenje krajolikom i gostoprimstvom.(Dubravka Pavković-Ivaneža)

Foto zapis sa posjeta Žumberku, 7. i 8. lipnja

10462860_713700695361131_1621525000639634845_nŽumberačka obitelj Gvozdanović iz Berka

10306752_701954663174364_4030379763641320081_nBerački nogometaši u Sošicama

10440865_713698732027994_8978160489707608898_nŽumberčanke iz Berka u Jaski; Josipa i Mirela

grPred uskočkim spomenikom u dičnom Grabru

berak tBeračka mladost kod obitelji Čeić u Tomaševcima

10416616_713701442027723_6442227501189252512_nPles u Sošicama

10464105_713701258694408_6943237075610733619_nDomaćini i njihovi gosti iz Srijema u pjesmi

10402512_713701495361051_3441961463257505200_nŽumberčani iz Berka

10393866_10152146174275866_2330806555839927715_nReštovo 7.lipanj

10368362_799177203434082_6435847409491164823_o(1)10395804_713704858694048_3625899987954222741_nGrabarska škola 8.lipanj

10355616_785319931508474_289182127161624117_oSošice 7.lipanj

140611_clip_image052Vikar Vranešić predvodi himnu u Sošicama

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara

Obećanje-ispunjeno

10923501_830304183682326_2253529633453545872_nEvo iako mi prognoza nije bila baš bila naklonjena ipak sam odlučio izvršiti obećano i obići Stiće i Goljak. Dana 20.01. pješice od Gračaca uputio sam se u selo Stiće, prvu kuću koju sam obišao je od bake Ane Stić,a  koju nažalost nisam našao kod kuće jer je jadna u subotu završila u bolnici zbog upale pluća. Neka je Gospod čuva i da ozdravi kako bi se što prije vratila svojoj kući. Al opet kuća nije bila prazna dočekao me njezin sin Janko Stić.

10930912_830304293682315_3984823566428976925_nDrugu kuću koju sam posjetio je od Branka Jelenić kojeg sam našao doma i to zaključanog, pa sam ga zezao da što je zaključan a on mi kaze; a velečasni da mi divlje svinje u kuću ne zađu.

10945020_830305170348894_4980170696802696827_n(1)Sljedeće je bilo selo Goljak, naš Zvonko Romanović i njegovo imanje i ovčice kojih ima 15 komada i jednog ovna. Mislim da do sada nisam vidio urednijih ovaca od njegovih, bijele ko snjeg a miris u štali da covjek nebi rekao da je to mjesto gdje ovce žive koliko je uredno. Za svaku pohvalu. Te njegove ovce su zaslužne što selom ne zarasta šikara i trnje.  (Nenad Krajčić, župnik pećanski i pribićki)

 Izvor:  facebook

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar