Uskočko ratovanje

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUskočke brodice bile su slične današnjim jadranskim bracerama, ali posebnog tipa   tzv. brzoplovke. Na takvim brodicama, pod snažnim udarcima vesala, plovili su velikom brzinom duž svakog žala i obale, po najužim kanalima i nad plitkim dnom. Mogli su ih lakoćom izvući na kraj, a sami se posakrivati iza najmanjih klisura, otočića i školja. Uskočka srčanost očitovala se odvažnošću kojom su znali ploviti i kad je bura najstrašnije bjesnila, kad joj nisu mogle odoljeti ni galije, ni oboružani mletački brodovi. Do koje je mjere na Jadranu uskočko ime bilo strašno već sredinom XVI. stoljeća govori slučaj kada je zapovjednik jedne mletačke galije navalio na turski trgovački brod, misleći da je uskočki. U Carigradu se znalo reći onima koji bi odlazili u ove krajeve: “Čuvaj se senjske ruke!”

Godine 1598. uspjelo je mletačkom providuru Filipu Pasqualigou iznenaditi i blokirati u rogozničkom zatonu ispod Šibenika osamnaest uskočkih brodica sa 670 uskoka. Taj je zaton za galije bio preplitak, pa su ostale izvan njega. Nikad se u nezavidnijem položaju nije našao toliki broj uskoka, pogotovo što su ih s kopna blokirali Šibenčani i Turci zatvorivši im prolaze i klance. S morske strane, kako navode izvori, bilo je devet galija i osamnaest oboružanih brodova. Ali, kad su se našli u najvećoj nevolji, priskočila im je u pomoć sreća. Najednom se razbjesnilo takvo jugo da su galije morale uzmaknuti sve do Primoštena, četiri milje daleko. Uskoci su na svoju sreću imali dovoljno mesa i vina od plijena, pa su mogli čekati, držeći na oku svoje neprijatelje. Kad se nevrijeme toliko razbješnjelo da su bili sigurni kako ih mletačko brodovlje neće progoniti, izdržavši 13 odnevnu blokadu, oni su u 14. noći, po najvećoj tami izvukli sidra, uprli vesla i isplovili iz zatona, a zatim razvili jedra i umakli put Senja.

Kad su doprli do otoka Krka, a jugo je još uvijek bijesnilo, izvukavši čepove iz svojih brodica, potopili su ih na zgodnom mjestu i pješice krenuli prema gradu Krku. Ondje su bile usidrene dvije galije i nekoliko oboružanih brodova s posadom koju su činili Arbanasi. Na galijama te noći nije bilo časnika jer su se, po običaju kad bi oluja bjesnila, iskrcali i spavali na kopnu. Njihov primjer slijedili su i mnogi vojnici. Dva sata prije zore navalili su uskoci, najprije na oboružane brodove, tolikom silom da se od sto Arbanasa bijegom spasilo samo šest. Uskoci su se zatim popeli na galije, raskovali galiote i pustili ih na slobodu. Nakon plijenjenja mletačkog brodovlja ostaviše Krk, a da nisu izgubili ni jednog čovjeka. (Minucio Minuci   zadarski nadbiskup, tajnik pape Klementa VIII, znao je reći: “Izgleda da imaju pogodne i vjetrove i more i đavole”).

normal_Crtez_SenjaGodine 1604. vraćalo se deset uskočkih brodica poslije plijenjenja po skradinskoj i šibenskoj turskoj okolici. Plijen im je bio izdašan: nekoliko tisuća glava krupne i sitne stoke. Kad su stoku doveli do mora, poklaše je i meso složiše u svoje i još deset drugih brodica što su ih zaplijenili u tom kraju. Ploveći put Senja, iznenadi ih nedaleko Zadra mletački general Gabrielli, koji im sa četiri galije i više oboružanih brodova zakrči dalji prolaz. Uskoci tada umaknuše u jednu uvalu u koju galije nisu mogle ući. Tu su se iskrcali i podigli zaklon od kamenja, iza kojeg su u noći, jer je bilo vrlo studeno, raspalili veliku vatru. Snažan vjetar prisilio je galije da se zaklone u obližnju luku. Uskoci su cijelo vrijeme pratili njihovo kretanje. Nekoliko uskoka, da bi zavarali Mlečane, sviralo je uz vatru na guslama, dok su ostali kroz tamu noći vukli svoje brodice uzbrdo, po naslaganom mesu kao po loju, preko hrptenice otoka na drugu, protivnu obalu. Onih deset zaplijenjenih čamaca ostavili su u uvali. Kad su svoje brodice sretno spustili u more, naslagaše mesa u njih koliko je stalo, i odveslaše, sve protiv bure, u Senj.

Prije polaska bili su u onim napuštenim čamcima u uvali pričvrstili nekoliko kapa sa ždralovim perjem koje se na vjetru bodro vijalo i nekoliko batina koje su predstavljale muškete spremne da budu opaljene. Kad se sutradan vjetar primirio, mletački general iskrca šesto ljudi i dade razviti zastave. Uz zvuke bubnjeva zapovjedi da se maršira i jurišem osvoji tobožnji rov. Mletački su se vojnici bojali ždralovih pera i ispruženih batina, pa su iz daljega ispalili protiv njih svoje muškete. Kad su vojnici vidjeli da im vatru nitko ne uzvraća, domisliše se porugi i prasnuše u smijeh. A kad su pak ugledali naslagano meso, uvjeriše se da su im uskoci umakli. General dade sabrati tu silu mesa, napuni brodice i otegli ih u Zadar, uz zvukove bubnjeva i različitih glazbala kao da je porazio Kserksovu vojsku. U Zadru porazdjeli meso po galijama, oboružanim brodovima i vojnicima od posade, a ostalo se, da se ne pokvari, u bescjenje prodavalo.

03Kad su uskoci došli u Senj, iskrcaše zarobljenike i ono mesa što su ga dovezli sa sobom i krenuše odmah na odmazdu. Otploviše do Osora i tu se sakriše u zasjedi da dočekaju jednu fregatu u kojoj je bilo 40 tisuća dukata gotovine. Kad su oduzeli novac, rekoše zapovjedniku fregate: “Sad se vrati u Zadar, potraži generala i u naše ime mu reci da smo se naplatili za oduzeto nam meso”.

Krešimir Andjel
Iz: časopisa NOVA AKROPOLA, broj 5

Korišteni navodi iz knjige Bare Poparića Povijest senjskih uskoka

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Rad biskupa Konstantina Stanića dostupan i na web-u

capture_18102014_111340-720x380U povijesti grkokatoličke crkve u Hrvatskoj posebno mjesto zauzima križevački vladika Konstantin Stanić. Ovaj marljivi i vrijedni duhovni pastir koji je za svoga života učinio tolika dobra dijela prema svom žumberačkom svećenstvu i narodu iz kojega je potekao ostati će u crkvenoj povijesti zapisan i kao vrsni poznavatelj i istraživač povijesti Grkokatoličke crkve na slavonskom i srijemskom području.  U povodu obilježavanja 315. Godišnjice uspostave grkokatoličke Slavonske eparhije važno je istaknuti kako je vladika Stanić još 10. veljače 1810. godine objavio rad „ De historia ecclesiae grecco-catholicae in Croatia et Slavonia“ u kojem je opisao nastanak grkokatoličke biskupije u Srijemu i Slavoniji. Djelo vladike Stanića objavio je povjesničar Nicolaus Nilles u svome opširnom radu „Simbolae ad illustrandam historiam Ecclesiae orientalis in terris coronae S. Stephani I.-II“, str.748.-754.  Zahvaljujući web portalu mađarskih grkokatolika www.byzantinohungarica.hu cijeli rad vladike dr. Konstantina Stanića od sada je dostupan za istraživanje na Internetu. U prošlosti su uz vladiku Konstantina Stanića o grkokatoličkoj Slavonskoj eparhiji pisali i znameniti križevački vladike Vasilije Božićković i dr. Janko Šimrak.(izvor: zumberacki-vikarijat.com)

- 25.10. 2014.PAKRAC; Završetak obilježavanja 315.Godišnjice osnutka grkokatoličke Slavonske biskupije

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberčani iz Novog Mesta organiziraju glazbenu priredbu

nmp-300x194Kulturno umjetničko društvo Žumberak iz Novog Mesta dana 26.10. u KC Janez Trdina organizira priredbu ” IZ TE GORE ŽUMBERAČKE”. Priredba u Novom Mestu započinje u 18 sati i na njoj sudjeluju: Tamburaška grupa Klasje, KUD Vividina iz Hrvatske i Dobar dan teater-Prečno. Ulaz je besplatan. Dobro došli!

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uređen okoliš oko sošičkih ljepotica

10679637_367731760060090_8236978513660770895_oDana 18.10. oko dvadesetak osoba sa kosilicama, kosama, flaksericama očistilo je prostor oko crkvi,  župnog dvora,  spomen-kosturnice i samostanskog dobra. Predivni subotnji dan učinio je radnu akciju još ljepšom. Svake godine dva-tri puta  očisti se širi prostor oko crkvi i to tako da je uoči Sesveta što ljepše u našem mjestu.  Svi učesnici bili su jako vrijedni,a  posao je uspješno završen  mali domjenkom u Vatrogasnom domu. Glavni organizatori domjenka bili su   župnik Marjan i obitelj Ličko.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Kaljska župa 2.11. otkriva spomen-obilježje

kalje Dana 02.11.2014. u kaljskoj crkvi od 11 sati biti će održano misno slavlje,a koje će predvoditi kardinal Bozanić. Nakon mise bit će na kaljskom groblju otkriven spomenik STRADALNICIMA II. SVJETSKOG RATA. Taj spomenik bi bio posvećen svim stradalnicima iz župe Kalje, a njih je oko 170.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Od svih strana…

zubović stanko

Od svih strana zasiktaše
Otrovane, gladne zmije
Da hrvatske kraljevine
Nit’ bijaše, nit’ je nije.
Da smo samo odsjev mali
Tuđe misli, tuđe krune
Što na naše siromaštvo
Potrošiše milijune.
Državno nam da je pravo
Tekar sanja vruće glave
Štono vrijedi ko i bajka
Povjesničke naše slave.
Krešimiri, Zvonimiri
Da su puste priče samo,
Da nit’ kakve povjesnice
Ni jezika ne imamo.
Dubrovnikom, ravnim Srijemom
Naše cvijeće da ne cvate,
A uz more da na prste
Prebrojit ćeš sve Hrvate.
Slavonija da i nije
Pod hrvatskom krunom bila,
Nit’ hrvatska zastava se
Dalmacijom kršnom vila.
Da je blizu ono vrijeme
Kad nas neće biti više,
Silni vali tuđeg mora
Da se na nas uspjeniše…
Oči su vam zasjenite
I od moći i od sjaja,
Ne vidite kako svjetlo
Od tmine se već odvaja.
Kako svježi povjetarci
Otadžbinom našom struje,
Ko osvježen duh hrvatski
Poslije bure i oluje.
Petsto ljeta teške borbe,
Pet vjekova crne tmine
Nisu mogli s lica zemlje
Zbrisat naše otadžbine.
Kad su slavni djedi naši
Za krst časni krvcu lili,
Svaku kaplju njine krvi
Anđeli su pokupili.
More krvi mučeničke,
Za krst časni proliveno,
Ko nebeska past će rosa
Na čelo joj umoreno.
Sunce će ju ogrijati,
Procvasti će njeno cvijeće,
Proć’ će dani iskušenja,
Al’ vas više biti neće.

                                                                                 Jovan Hranilović,(“Vienac”, 1893)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Vječni život pjesničkog dara Marka Vukasovića

10382663_10152452031215866_836251816369356086_nOve godine obilježava se 100. obljetnica rođenja Marka Vukasovića, svestranog pjesnika, glumca, glazbenika, sportaša, enigmatičara i novinara, rječju – svestranog intelektualca. To je bio povod Gradskoj knjižnici Samobor, Samoborskom muzeju i Kulturno-umjetničkom društvu Marko Vukasović sa Žumberka da sinoć u prostoru knjižnice prirede program u spomen na autora jedne od najpoznatijih pjesama ovoga kraja “Kod kapele svete Ane”.

10703582_10152452031250866_8285062042947152556_nPredstavljena je njegova zbirka pjesama jednostavnog naziva “Pjesme”. Dobri duh Žumberka, prečasni Mile Vranešić, s ponosom je istaknuo da je ovo treće izadanje Vukasovićevih pjesama, djelo autora koji je imao poseban dar u pjesničkom izričaju te nas je za svog kratkog života, s nesretnim i preranim završetkom, i te kako zadužio. Vranešić je zato ovu promociju nazvao blagdanom kulture i inteligencije u vremenu informatičkog terorizma i verbalnog džihadizma.

10473726_10152452030830866_7034562818445175552_nIako je Vukasović živio samo 30 godina, ostavio je značajan trag u kulturnoj baštini Samobora, bio je zaljubljenik u Samobor i Žumberak, što se i očituje iz njegove ostavštine – napomenuo je predsjednik KUD-a Marko Vukasović Janko Jelenić istaknuvši njegovu druželjubivost i ljubav prema rodnom kraju. Budući da su Markov život i pjesme i dalje poveznica i snažna inspiracija za sve koji vole Samobor, samo po sebi se nametnulo objavljivanje ove knjige o Marku Vukasoviću u povodu Dana grada Samobora.

10501953_10152452031860866_5342349204426590053_nNjegove je stihove u Knjižnici interpretirala Vanda Bartulica, a nekoliko pjesama otpjevali su članovi i članice KUD-a Marko Vukasović te Miroslav Živković uz pratnju Željke Spinčić. Pridružila im se i mnogobrojna publika među kojojm su bili i predstavnici Grada Samobora, zamjenica gradonačelnika Sanja Horvat Iveković i pročelnik Juro Horvat. Samoborski se muzej pobrinuo za izložbeni postav.

Izvor: radiosamobor.hr

admin: Za promicanje lika i skupljanje njegovih pjesama najzaslužniju su: pokojni Ivica Sudnik, Mira Čebušnik, Miloš Bratelj i o. Mile Vranešić.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Sošičan Hranilović na kalendaru hrvatskih mučenika za 2015.

kalendar
Tiskan je 12-lisni kalendar Crkve hrvatskih mučenika za 2015. godinu. Kalendar je poseban i po tome što u popis svetaca stavlja i neproglašene mučenike, ali za koje za koje postoje podaci o mučeničkoj smrti. Njihova imena pisana su drugom bojom da se razlikuju od onih proglašenih i službeno prihvaćenih mučenika.Na naslovnoj stranici je slika Ivana Pavla II. kako prelazi prag 3. tisućljeća. U pozadini se vidi Crkva hrvatskih mučenika, a pokraj je tekst koji je upisan podno njegovih nogu: „Potrebno je da mjesne Crkve sve učine da se ne prepusti zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo”. Za svaki mjesec izabrano je po jedno pismo na smrt osuđenih hrvatskih mučenika za vjeru i dom. Većina pisama je vezana uz stradale od partizana u Drugom svjetskom ratu i poraću. Uz pisma su i slike njihovih autora.
1966280_10201480503573933_97729543100650182_oSpomen-ploča u Sošicama
Prema mjesecima, nižu se pisma ovim redom: Ante Gadže (Ljubuški), Mime Rosandić (Gospić), fra Juro Radman (Odžak), Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Marko Hranilović (Sošice), Jure Kezić (Opuzen), Slavko Brajković (Nova Gradiška), Ive Katalinić (Senj), don Ljubo Magaš (Barbat na Pagu), Marin Bubanj (Križišće/Rijeka), Ivo Mašina (Preko/Ugljan).Uredništvo na naslovnici napominje da „svjedoci masovnih stradanja Hrvata koncem i nakon Drugog svjetskog rata govore da su ubijani stavljali na sebe znak križa, zazivali Božju pomoć, predavali se u ruke Božje, spominjali Boga, Isusa Krista, Majku Božju. Nažalost, malo nam je o tome zapisano jer je bilo zabranjeno govoriti i pisati o takvim događanjima, a ako je zapisano, često je uništeno. Ipak u tom siromaštvu pisanih svjedočanstava sačuvano nam je nekoliko pisama na smrt osuđenih, koji su neposredno prije smrti jasno izrazili svoju vjeru i kršćansku ljubav prema Bogu, narodu i domovini. Anđelko Mijatović i Maja Runje skupljali su takve zapise „iz bezdanke”, pa najviše zahvaljujući njima možemo ovdje objaviti 12 takvih oproštajnih pisama, za svaki mjesec po jedno”.
Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Novosti iz Općine Žumberak

karta1J A V N U    R A S P R A V U

o prijedlogu III. izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja Općine Žumberak

Objavljuje se javna rasprava o prijedlogu III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Žumberak, utvrđenog Zaključkom Načelnika od  14. listopada 2014. godine. Javna rasprava o prijedlogu III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Žumberak provest će se u Kostanjevcu organiziranjem javnog uvida. Javni uvid u prijedlog III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Žumberak trajat  će 15 dana, od 23. listopada do 06. studenog 2014. godine, radnim danom od 08:00 do 15:00 sati. Tijekom trajanja javne rasprave elaborat prijedloga III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Žumberak bit će izložen u prostorijama Općine Žumberak, vijećnici Općine Žumberak, Kostanjevac 5, 10455 Kostanjevac.

Javno izlaganje o prijedlogu III. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Žumberak održat će se u četvrtak, dana 30. listopada 2014. godine u 17,00 sati u vijećnici Općine Žumberak, Kostanjevac 5, 10455 Kostanjevac. Javno izlaganje organizira i provodi nositelj izrade Općine Žumberak – Načelnik općine, s odgovornim voditeljem, tvrtkom „Urbing“ d.o.o., Avenija Većeslava Holjevca 20, Zagreb – izrađivačem III. ciljanih izmjena i dopuna Plana. (više ima na portalu Općine Žumberak)

 ODLUKA O KOMUNALNO REDU OPĆINE ŽUMBERAK

Na temelju članka 16. Zakona o komunalno  gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09), članka 2. stavaka 1. i 2. Prekršajnog  zakona (“Narodne novine”, broj 107/07), članka 33. i 102. Statuta Općine Žumberak  (“Glasnik Zagrebačke Županije”, broj 29/09) i članka 32. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke Županije”, broj 29/09) Općinsko vijeće Općine Žumberak  na 5 sjednici  održanoj 07.prosinca 2010. godine,donijelo je ODLUKU O KOMALNOM REDU OPĆINE ŽUMBERAK.

Ovom se Odlukom propisuje komunalni red na području Općine Žumberak i mjere za njegovo provođenje. Komunalni red propisan ovom Odlukom obvezan je za sve pravne i fizičke osobe na području Općine Žumberak.

Kompletna odluka može se pročitati na www.zumberak.hr/ općina od 06.10.2014.g.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Blaženi Roman Lisko

romanBlaženi Roman Lisko (Lysko) je ukrajinski grkokatolički svećenik i mučenik, žrtvazločinačkog sovjetskog režima. Rođen je 14. kolovoza 1914. u ukrajinskom graduGorodku (Lvivska oblast). Završio je teologiju na Bogoslovnoj akademiji u Lavovu (Lvivu). Bio je od 1938. oženjen Neonilom Gunjovskom, a za svećenika ga je 28. kolovoza 1941. zaredio ukrajinski grkokatolički mitroplit Andrej Šepticki. Darovitmladić, ljubitelj umjetnosti i poezije, otac Roman je djelovao kao župnik u Lavovu i okolici, a posebno je bio aktivan u radu s mladima, zajedno sa suprugom Neonilom.

Sovjetska policija NKVD (KGB) uhitila ga je 9. rujna 1949. i zatvorila ga u lavovskojUlici Lonckoga, u zloglasnoj tamnici Ljukavjanki, jer se nije želio pridružiti ruskoj pravoslavnoj crkvi. Otac Lisko je podvrgnut groznim mukama i lišen svake hrane. Postao je poznat po glasnom pjevanju psalama kojim je nakon mučenja odjekivala njegova ćelija i cijela tamnica. Njegovi tamničari mislili su da mu se pomutio razum pa su ga živog zazidali. Preminuo je u lavovskoj tamnici od muka i gladi  14. listopada 1949. Papa Ivan Pavao II. proglasio je oca Romana blaženim 27. lipnja 2001. u njegovom Lavovu, zajedno s još 24 ukrajinska mučenika, žrtava sovjetskog režima. Proglašenju je bila nazočna i blaženikova supruga, 79-godišnja Neonila Lisko.

Ovo je prigoda da se u našim molitvama sjetimo svih svetaca, blaženika i mučenika istočnog obreda koji su zbog svoje vjernosti Crkvi Kristovoj i nasljednicima svetogPetra minulih desetljeća i stoljeća bili izloženi poniženjima, progonima i mučenjima. Među njima su i mnogi hrvatski grkokatolici, izuzetno dragi i značajni suputnici u našoj crkvenoj i narodnoj povijesti.

Nino Škrabe

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar