Najavljujemo “Žumberačku utrku”

FB_IMG_1502117443111

akzumberak.hr/trka.php

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uspješno održan Ljetni kazališni kamp “Hawk City 2017″ u Jaski

kš

U Jastrebarskom je ovoga ljeta u organizaciji Kazališta Škrabe po prvi put održan Ljetni kazališni kamp “Hawk City”. Na njemu je sudjelovalo dvadesetak osnovnoškolaca iz Jaske i okolice. U rad kampa uključili su se i glumice i glumci odraslog ansambla Kazališta Škrabe koji su dugo toplo ljeto iskoristili za dodatne probe svoje nove predstave “Za kunu nade” u režiji Nine Škrabea, čija se premijera očekuje na jesen.  Kazalište Škrabe, koje djeluje u sklopu udruge Kreativni studio Zvrk, u rujnu kreće s novom kazališnom sezonom, a prošle sezone oduševilo je hit-predstavom “Velika tajna Sherlocka Holmesa” Nine Škrabea. Sada je po prvi put, od sredine srpnja do sredine kolovoza, kad se djeci i mladima ne nude nikakve druge organizirane aktivnosti tijekom ljetnih praznika, pripremilo niz kazališnih programa u dvorani Doma kulture Jastrebarsko, ali i u perivoju dvorca Erdödy.

kamp1-mala

Polaznici kampa su tako mjesec dana uživali na zanimljivim satovima glume gdje su postali junaci raznih priča iz prošlosti i budućnosti: vile, renesansni obrtnici, superheroji, šumske i domaće životinje. Mladi glumci izrađivali su maske i pripremali kostime za svoje likove, a u jutarnjim terminima održavale su se probe plesa i scenskog pokreta. Sve što su mladi “kamperi” uvježbavali, pomoći će im za pripremu uloga u predstavi “Zemlja čudesa”, za koju je tekst već napisao Nino Škrabe, a koju će Kazalište Škrabe izvesti u sezoni 2017/2018. Ljetni kazališni kamp “Hawk City 2017″ održan je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Zagrebačke županije, a organizatori zahvaljuju i Centru za kulturu Jastrebarsko, u čijoj se dvorani Doma kulture održala većina “kamperskih” aktivnosti. Program Kampa osmislila je voditeljica Kazališta Škrabe, prof. Klementina Škrabe, a stručnu pomoć pružale su joj Ornela Rodić (gluma) i Marta Brkljačić (ples i pokret).

igrokaz

Zanimljivo je da je najmlađa polaznica Ljetnog kazališnog kampa”Hawk City 2017″ bila jednogodišnja Paula Herjavić koja je svojim vilinskim šarmom oduševila sve starije glumice i glumce, a jedan tjedan u kampu su provele i dvije male Engleskinje, Elena i Lara Stinčić Clarke, koje su uživale u druženju s jaskanskim vršnjacima. Na kraju ovog uspješnog pothvata posebnu pohvalu treba uputiti svim glumicama i glumcima koji su po najvećoj ljetnoj vrućini, olujnom nevremenu, sparini i svježini dokazali da “kazališne daske život znače”, a ljetne praznike je najljepše provesti u čarobnom svijetu teatra. (KŠ)

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Kartografski prikaz Žumberačkih Uskoka u bitci kod Siska 1593.

sbPovijesni izvori obiluju podacima o ulozi Žumberačkih Uskoka u čuvenoj bitci kod Siska 1593. godine. Bitka s Osmanlijama potpuno je promijenila tijek ne samo hrvatske već i europske povijesti, a za uspješni ishod bitke najzaslužniji su bili elitni kršćanski ratnici 16.st. – SLAVNI ŽUMBERAČKI USKOCI. U sukobu je sudjelovalo na turskoj strani oko 14 tisuća vojnika dok se na kršanskoj strani nalazilo oko 4,5 tisuće vojnika, od čega 500 ŽUMBERAČKIH USKOKA. Uloga žumberačkih ratnika bila je u cijeloj bitci najvažnija, jer su kao elitni vojnici i specijalna postrojba dobili zadatak udariti po udarnim odredima turske vojske. Koliko je žestina borbe bila svjedoče podaci o ukupno četrdeset poginulih Uskoka u jeku borbenih djelovanja. No unatoč velikim gubicima Uskoci su izvršili zadatak i nanjeli protivniku poraz. Nakon pobjede vijesti o pobjedi kršćanske vojske nad mnogobrojnijim protivnikom proširila se diljem europskih gradova,a izrađene su i posebne karte koje prikazuju položaj i smještaj vojnih postrojbi. Nedavno je nađena karta koja prikazuje položajni smještaj Žumberačkih Uskoka u bitci kod Siska 22. lipnja 1593. godine. Karta svjedoči o povijesnoj ulozi koja su u temelje kršćanske Europe ugradili slavni predci današnjih Žumberčana.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Proslavljeno godišnje proštenje u Pećnom

20768222_1471907652855306_6290518726034130117_n

U utorak 15. kolovoza 2017. u povodu blagdana Uspenija presvete Bogorodice u žumberačkom naselju Pećno svečanu svetu liturgiju služio je protojerej stavrofor Milan Vranešić u zajedništvu sa žumberačkim svećenstvom. Mnoštvu vjernika koji su se povodom Velike Gospe okupili u pećanskoj župnoj crkvi propovjednik je govorio o čudu koje se zbilo u Pećnom davne 1942. godine. Stavrofor Vranešić podsjetio je vjernike kako je u jeku ratnih strahota zapaljen i pećanski župni dvor koji je uslijed požara do temelja izgorio, a na zgarištu su sutradan pronađeni potpuno neoštećeni crni epitarhilj (štola) i jedan kalež. Bio je to znak Neba da će na ovdašnjim prostorima zavladati vrijeme “crnog epitrahilja tj. smrti”, ali će ipak nakon teških dana uslijediti vrijeme “neoštećenog kaleža tj. života”. Vidjeli smo vrijeme crnog epitarhilja, a sada se nadamo vremenu Kristovog kaleža tj. obnovi života. “A kako se obnavlja život, draga braćo i sestre? Upravo preko obitelji.

20841053_1471907856188619_5910547601860152257_n

Od obitelji kreće obnova života, zato smo ove godine mi žumberački svećenici posebnu pažnju posvetili upravo obitelji – proglašavajući 2017. godinu Godinom obitelji. Moramo biti svjesni da Sotona upravo u naše vrijeme nemilosrdno napada obitelj, ona mu je glavna meta, želi je uništiti i razoriti na najperfidnije načine. Zato budimo draga braćo i sestre budni u vjeri i svjesni svih opasnosti koje vrebaju obitelji i oduprimo se tom nasrtaju zloga”- istaknuo je među ostalim propovjednik. Sve prisutne vjernike stavrofor Vranešić pozvao je na središnju proslavu Godine obitelji koja će se održati u Koretićima u subotu 9. rujna 2017. godine. Na kraju liturgijskog slavlja svećenike i vjerničko mnoštvo pozdravio je mjesni župnik o. Nenad Krajačić koji je zahvalio svima koji se u molitvi i zajedništvu tradicionalano na Uspenije okupljaju u Pećnom. Po završetku liturgije vjernici su u ophodu cjelivali križ Gospodnji, a bratsko druženje svećenika, njihovih obitelji i vjernog naroda nastavljano je u radosti i zajedništvu. (zumberacki. vikarijat.com)

Foto zapis:

20798994_1471908289521909_3243664142894407771_n20841975_1471908326188572_7743960298807157611_n20840699_1471908539521884_1894679280469240883_n20800104_1471907989521939_2432671816652296685_n20800146_1471907729521965_1784505355751596024_n20800173_1334245743370110_2258487627921228121_np17

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Žumberačka košnja

užinaŽumberački kosci iz Kekića za vrijeme užine u Gori, 1971.

Nekada je bio običaj kad je košnja sijena u gori da žene u procanji (korbi)  na glavi nose užinu koscima. Užina se uglavnom sastojala od juhe, pečenog mesa (većinom kokoši), povitice i friškog domaćeg kruha.

kosnja_trave

Ovogodišnju manifestaciju pokazne ručne košnje biološki visokovrijednih livada košanica na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje „Košnja kao nekad za sutra“ održana je na  hrvatsko – slovenskoj granici, na zajednički Dan državnosti  25. lipnja, pod sloganom “Od travnjaka do travnika”. Dvanaestorica vrijednih kosaca iz Sošica, Novog Sela Žumberačkog, Osunje, Prisjeke, Cerovice, Bratelja, Pokleka i Stojdrage rano ujutro započeli su s košnjom na livadi Krči (podno sv. Gere) te su posjetitelji mogli iz prve ruke vidjeti već pomalo zaboravljenu tradiciju ovoga kraja. PP Žumberak – Samoborsko gorje i  Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave bili su organizatori ovog susreta.

 Foto zapis nekadašnje košnje i spremanja sijena u Žumberku

kksijeno

iko3hrr-1024x623mmpsks

koscisklaa žboić13620858_1036544606439882_3997899221321690680_ngr-884x1024

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uskočka kapetanija u Podžumberku

pž1

Slovenski istraživač srednjovijekovnih utvrda Rok Kranjc izradio je na temelju izvornih nacrta rekustrionirani oblik uskočke kapetanije u Podžumberku. Kapetaniju je u 16 st. izgradio žumberački i i senjski kapetan Ivan Lenković na uzvisini pokraj sela Podžumberka. Tijekom dva stoljeća kapetanija je bila središnji vojni objekt u Žumberku,a nakon što ju je u 18 st. poharao požar više nikad nije obnovljena. Materijal sa spaljenih ruševina kasnije  su korišteni za  izgradnju raznih objekata (npr. gradnju škole u Kupčini Žumberačkoj 1947.) tako da se danas na mjestu nekadašnje kapetanije nalaze samo ostaci temelja.

pž

Ministarstvo kulture ipak bi u suradnji sa nadležnom Općinom trebalo pristtupiti sanaciji temelja i uređenju pristupnog puta kako bi se barem donekle sačuvali postojeći ostaci objekta koji svjedoči o vojnoj povijesti Žumberka. U Hrvatskom državnom arhivu sačuvani su orginalni nacrti kapetanije iz prve polovice 16.st,a autentičnu sliku objekta izradio je 17. st. poznati slovenski povjesničar Janez Vjkard Valavzor sa svojim suradnicima.  Uz prostorije za smještaj vojnika i zapovjedništva, u kapetaniji se nalazio i zatvor, staje, te spremište za vojnu opremu. Pokraj same kapetanije nalazila se i kovačnica za izradu oružja,a  dio tog oružja koje je izrađeno u Žumberku sačuvano je do danas u pojedinim privatnim zbirkama. (Glas Žumberka 2017.)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Najavljujemo proštenje u Pećnom

20643254_1416520455108960_943805607793874190_o

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uskočka crtica

kk

Uskoci su ratovali protiv Turaka radi osvete,a protiv Mlečana radi bogata plijena jer su im plaće bile male i neredovite. Uskocima su posvećeni najljepši stihovi hrvatske narodne epske poezije. Među poznatim Uskocima bili su: Juraj Daničić, Ivan Vlatković, Ilija Smiljanić, Vuk Mandušić, Mate Tvrdoslavić, Janko Marjanović te mnogi drugi. Iz knjige: Tvrđava Klis (Priča o Uskocima i Petru Kružiću, 2016.)

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

SAMSUNG CSC

Foto zapis: Marin Meštrović

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

U spomen na biskupa Šimraka

janko1Dr. Janko Šimrak rodio se 29.svibnja 1883. godine u selu Šimraki (Žumberak). Pučku školu pohađao je u Mrzlom Polju,a gimnaziju kao pitomac grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. Prve dvije godine bogoslovije studirao je na zagrebačkom fakultetu,a onda odlazi na studij u Innsburck, gdje 28.svibnja 1910. godine stječe doktorat. U svojem bogatom književno-povijesnom radu napisao je niz djela posvećenih povijesti žumberačkih uskoka i grkokatoličke crkve.

žkšj-185x3001U periodu od 1931.-1937. godine izdao je kalendara, godišnjaka, koje nazivamo ˝Spomenicima˝. Bio je osnivač Društva Žumberčana 1934. godine te urednik novina koje su izlazile do kraja 1940. godine. Biskup Šimrak 1934. godine inicira akciju oko postavljanja spomen ploče hrvatskom povjesničaru Tadiji Smičiklasu u mjestu Reštovo kraj Sošica. Dr. Janko Šimrak bio je direktor jedinog prijeratnog katoličkog lista “Hrvatska Straža”.

1932 .grbarU Grabru 1932.

Na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu djelovao je kao profesor istočnog bogoslovlja od 1924.godine. U teškim vremenima 1942. godine imenovan je biskupom križevačke biskupije. Godine 1919. osnovana je Hrvatska pučka stranka, a Šimrak je izabran u vrhovno vijeće. Zbog svega što je postigao kao biskup, političar, povjesničar, novinar i hrvatski domoljub nije bio omiljen novim vlastima te ga hapse i zatvaraju već 12.svibnja 1945.godine. Prvu noć bio je zatočen u Križevcima,a nakon toga prebačen u Zagreb u prostorije OZNE. Ima naznaka da je tokom zatočeništva bio trovan,a tokom mjeseca kolovoza nalazi se u bolnici u Vinogradskoj ulici budno čuvan od straže. Biskup Šimrak umro je 9.kolovoza 1946. godine u Križevcima, gdje je i sahranjen u kripti katedrale.Tokom rata na svirep način pogubljena su mu tri nećaka.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOd 2002.godine, zaslugom velečasnog Vranešića, u Šimrakovoj rodnoj župi sv. Ivana u Grabru nalazi se spomen ploča biskupu i njegovim stradalim svećenicima u ratu.

SPARINA KOLOVOZA ŽARI

Ne. On nije umro nije
Vjetar probija se teško.
Ne smije umrijeti!
zastava crna kaže
Duh njegov mora živjeti
da dogodi se nešto.
da paklu vječno prijeti.
Umro je …Mrtav leži.
Nevidljivo anđeli
Kaže to već zrak
oko odra lijeću,
Vladika Šimrak mrtav,
da pjevaju junaku
borac i junak
pokoj,vječnu sreću.
Usred cvijeća i svijeća
Smrt njegova velika je,
od umoran leži.
Bogu dragom prinos čist.
U nizu žrtava mnogih
Nebo zato njemu stavlja
i ovaj grob mu sviježi.
trajan spomen-plamin list.
O njemu mnogo zborit
Otrusimo suze ovdje,
šta tko bi bio vrijedan?
na zelenu granu tu.
Svak smrtnik tek može reći:
Kraj tog groba dobit ćemo
Šimrak je samo jedan!
polet,snagu uvijek novu.
Jedan,prvi borac,
Ti nas gledaj,vodi,uči,
kremen patnji naviko.
i bori se za nas sad.
Tvoj stalni branić
Biskupiju milu brani,
o sveta Crkvo!
izmoli joj brzi cvat.

Napisala časna sestra: Irena Smičiklas 1946.god.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

O Žumberku (Zaboravljena pećanska visoravan)

pećno1-1024x642Pećanska visoravan, krajem prošlog st.

Ako se odlučite na put starom izlokanom cestom što od Pribića preko Rude i Gračaca vodi u Pećno, moći ćete već sa visoravni Brda pogledom obuhvatiti cijeli jedan kraj, koji je još jedini u svojoj zabačenosti sačuvao najviše obilježja starog Žumberka. Za vrijeme ljetne žege titra ovdje uzavreli zrak nad proplancima,a među brdima i njihovim padinama i između krošanja drveća naziru se krovovi raštrkanih okolnih sela.

1956668_10201590528124478_2923280466388854778_oMir i tišinu ljetnog podneva oživljava samo zvonki bat neumornog kovača na Gračacu i kratki reski pijuk jastreba nad brdima. Gračac je prastaro selo,a govorne karakteristike daju zaključiti da je uz Tihočaj jedino preostalo staro čakavsko naselje iz doba prije Turskih provala. Taj svoj spas imaju zahvaliti gorovitosti i nepristupačnosti kraja.Uskim puteljcima, koji su izderani od posljednje kiše dolazite u pećanska sela (Stiće, Grubače, Čučiće, Posinke, Krajiće, Đuriće, Prevod, Staničiće i Čačile). Na koju god stranu krenete mnoštvo je  napuštenih, porušenih kuća što kao tužni spomen davnog jednog života bude tužne misli i sumorna raspoloženja.

grubači-kKuća u Grubačima 1970.god.

Mladi ljudi su odlazili za poslom u: Ameriku, Kanadu, Njemačku,a nakon rata u: Srijem, Banat i Bačku, te gradove Zagreb, Karlovac…U prošlosti, ni jednog rata nije bilo u kojem pećanac nije učestvovao,a nije teško zapaliti ovu brđansku i po naravi buntovničku krv. Ovaj pošteni i  radišni narod je časno živio,a ako je trebao pakljac šibica, litru petroleja , kilu soli morao je zelenašu u Pribić voziti metar drva da kupi potrebne stvari.

pribićOvako je bilo oko 1930.godine. I danas put u Pećno vodi od Gračaca niz strmu i kamenitu Macu, preko Krajićevog potoka, ispod sjenovitog prastarog drveća. Sve ovdje odiše po starini,a tamo odmah iza jarka još je živa jedna kuća- ostatak nekadašnjeg sela Krajića. Ispred nje je  ogromna stara lipa, nevjerojatno debela. Gore iznad kuća ostaci nekadašnjeg voćnjaka sa starim jabukama i kojim kruškama i šljivama. Pogled ti ide prema Stićevom brdu, na jugu je visoka Kamenica i Maca,a gore na zapadu Gora.

pećno4Pećanci ispred crkve, 1939.god.-od lijeva na desno Rašići: Ivan, obrtnik; Pavao,želježničar; Pavao,službenik i Miško, zanatlija

bastaOkolo su razbacana seoca, mirna i tiha, kao zaboravljena od svijeta.  Pećanske njive su većinom zapuštene,a zbog podobne brdske klime dobro rodi voće . Tužno je vidjeti u kasnoj jeseni kako na granama ostaju uvele šljive, kako jabuke i kruške gnjiju na zemlji ispod stabala,a samo zato jer ih nema ko pobrati.  Ne čuje se ovdje više pjesma kosaca i žetalica,  iz grla uskočkih nasljednika.

Župa Pećno dalo je mnogo učenih ljudi i nabrojimo neke: filozof – Simeon Čučić,biskup – Jozafat Bastašić, ravnatelj – Dane Rašić, pjesnik i  akademski slikar Stanko Zubović …

admin: zapis od prije 3o godina

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar