Uskočki susret u Sošicama 23.rujna

kud mU povodu 400. obljetnice Madridskog sprazuma (26.9.1617.), po kojem su Uskoci iseljeni iz Senja, a jedna manja grupa došla je na Žumberak, 23. će se rujna od 16 sati u Sošicama održati Uskočki susret.

g1

Ispred uskočkog spomenika u Grabru 2016.

O uskočkoj povijesti govorit će članovi Matice hrvatske, gosti iz Senja i Klisa, predstavnici Žumberka i drugi uvaženi predavači. Program će biti uveličan žumberačkim pjesmama i nošnjama Društva Žumberčana iz Samobora i povijesne grupe Kontea iz Konjščine. Od 18 sati bit će prigodni domjenak uz grupu Veseli Žalci. Susret organizira udruga Uskok – Sošice. Dobro došli!P1130304Susret sa našim  Žum(berčanima) iz Srijema 28.5. 2011. u Sošicama
11swenjBraća Uskoci ispred tvrđave Nehaj, srpanj 2012.

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Izložba slika 19. žumberačke likovne kolonije (Grabar 2017.)

samobio iz

Izložba slika 19. žumberačke likovne kolonije Žumberak – Grabar 2017.

ODRŽAVANJE:22.09.2017. / 19:00

 LOKACIJA: Gradska knjižnica Samobor

 ORGANIZATOR:Ogranak Matice hrvatske Samobor

Likovna-kolonija-u-Grabru (1) g

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Jesen u Vivodini

21433205_781827668689055_4451322237011047755_n

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Dan Općine Žumberak

ožDana 22.rujna od 12 sati biti će Svečana sjednica vijeća Općine Žumberak u Kostanjevcu. Razduživanjem od grada Jastrebarskog 1995. godine, tada novoosnovana općina dobila je „samo“ teritorij, s neizgrađenom cestovnom i komunalnom infrastrukturom. Asfaltirani pristup do županijskih cesta imalo je svega desetak, od ukupno 35 naselja. Danas se do svih naselja stiže asfaltiranom cestama i ista imaju javu rasvjetu. Kompletno područje općine Žumberak nalazi se u Parku prirode „Žumberak-Samoborsko gorje.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Večer Mirka Dikšića

vecerdiksica-naslovna

Mjesni odbor Cvetković i Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom u petak, 22. rujna 2017. u 20 sati u Vatrogasnom domu Cvetković organiziraju VEČER MIRKA DIKŠIĆA. Bit će to večer posvećena životu i djelu poznatog hrvatskog i kanadskog radiokemičara i neuroznanstvenika, dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobitnika Nagrade za životno djelo Grada Jastrebarskog, rođenog Cvetkovčanca. Uz profesora doktora Mirka Dikšića u programu će sudjelovati njegovi kolege i prijatelji, Kulturno-umjetničko društvo ‘Cvijet’ iz Cvetkovića i Puhački orkestar Dobrovoljnog vatrogasnog društva Cvetković. (K. Š.)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Sanira se klizište u Gabrovici

RADOVI_RUJAN_GABROVICA_1_16_09_2017

Rujan se pokazao kao iznimno kišovit mjesec, ali neki komunalni radovi ipak se obavljaju. U tijeku su radovi na sanaciji klizišta u Gabrovici, a trenutno se radi na izradi gabionskih koševa. Radove izvodi Pugar d.o.o. Radi se i u Baltinom Jarku, gdje predstoji asfaltiranje, kao i u Ulici V. Kolara. Nedavno su završeni radovi na rekonstrukciji Ulice Jagodica, uređenju parkirališta kod OŠ Bogumila Tonija te prometnice na relaciji Smerovišće – Cerina – Šipački Breg. Do kraja ove godine pripremit će se dokumentacija za uređenje prometnice od Lipovca prema Smerovišću. (Glasnik Samobora)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Nekadašnja trgadba u Žumberku

trše

Vrijedne ruke skoro već zaboraviše: oranje, gnojenje, guljenje i špičenje kolja, rezanje, vezanje, pljevljenje, štucanje mlađe, špricanje i žveplanje–sav trud i muku što se eto, pretoči uz pomoć Božju, uz pomoć sunca i vode u grozdove nalite slatkim sokovima i ljepotom. Ta ljepota sad zove muško i žensko, staro i mlado u trgadbu. Žurba na sve strane; po isovima, po vinskim zidanicama. Trgadba je na pragu. Lajti su oprani i zapareni. Obruči nabijeni. Pukotine preušinom i lojem zatiskane. Posvud se suše pomno oprane brente, uvače i lakomice. Gazila se svjetlucaju od čistoće. Škare, pioci, britvice–sve je naoštreno. Priređeni snopovi lisnatog vrbovog šiblja leže pred zidanicama. Leže i čekaju. Lajti su skupe stvari. Napunjeni teški.  Lako bi se putem ožuljali o legnare. To se ne smije dogoditi. Zato su na tim svojim putovanjima smješteni u udobna ležišta sačinjena od snopova. To su lanci i ratlji. Jer, što bi vrijedili meki i udobni snopovi kad lajti ne bi bili poratljani.

15541627_1761953724130308_3769621354968025744_n(1)Moraju ležati čvrsto i nepomično na kolima što drsaju od kamena do kamena uskim neravnim putevima– i oni položeni i oni osovljeni. Preskupi su lajti, predrago zgnječeno grožđže što se prenosi u njima,a da se o tom ne bi vodilo dovoljno briga. Danima pred trgadbu uređuju seljani puteve u pravcu vinogorja. Rupe zatrpavaju, usjekline zaravnavanju, čiste i sasjecaju grmlje i trnja uraslo u puteve. Oprez je majka mudrosti. Ne dao Bog da se teški teret prevrne i ode u nepovrat muka cijelog ljeta. Svi znaci govore da je Miholje negdje blizu. Dan, kad po narodnoj predaji, treba otpočeti s berbom. Jesen je. Rubovi šume mirišu od klobučastih, tamnosivih vrganja. Stelja zarudila ko oblaci u zalazu sunca.

Prva je polovica listopada, Općinski pandur najavi i službeni početak. Svud jesenji vonj i žurba. Čvorci u jatima sjeku nebo. Spuštaju se među trte kao padobranci. Kruže. Napadaju. Uzmiču. Svud iz dočekuje isto: „haj…haj…crkli dabogdaj!“ I opet: „haj…haj…crkli dabogdaj!“ Njišu se strašila sačinjena od odbačene muške i ženske odjeća, a napunjena slamom. Od reda do reda, od trte do trte lepršaju raznobojne vrpce. Klopoću kola rano u zoru. Na legendarnim poratljani lajti kao na tronu sjede u gnijezdu od šiblja. Slobodni prostori između i iza njih natrpani su potrebnim posuđem, hranom i pićem.

berba

Ispred kola berači: muškarci  s brentama na leđima. Iza: žene i djevojke s uvačama pod rukom ili na glavama. Kako samo sigurno sjede te uvače na tim glavama na podvijačima kovrtanjskoga oblika. U prednjem dijelu kola smjestila se domaćica. I ona na vrbovom snopu. Do nje procanja.U procanji meso, pogače, povitice. Otraga, među stupcima, u snopu stelje barjeca puna vina. U rogožaru flaše s rakijom. Još malo i sve će oživiti širom vinogorja. Crvene se, bijele i plave jupe. Šušte bijela krila, a premetače kao da su galebovi povrh trta posjedali. I posvud ista slika.

kašt 15

Tamo do Brezovice i Stazina, preko Berčica, Radovice i Dutrovice pa sve do svetojanskih i plješivičkih vinogorja. Svuda isto sunce, svuda ista duša, isto veselje, iste brige. Beračice jedna pored druge, svaka na svom redu. Oprezno režu grozdove, pune uvače. Svaka svoju. Osute jagode pažljivo pobiru. Odbacuju gnjile, pljesnive i trule. Zrno do zrna pogača. Jagoda do jagode litrica. Osute jagode nije teško uočiti. Za ovo se pobrinula domaćica sa svojom ženskom družinom.

Iz knjige – Ljudi uz Sušicu, Dane Gurović

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Najavljujejmo otvorenje izložba Krabat: čovjek, mit, brend u Njemačkoj


krabat1-768x1024

Izložba Krabat: čovjek. mit, brend otvara se 17. rujna u 15 sati u Sorbskom muzeju (Sorbisches Museum) čiji je vlasnik Županijski ured grada Bautzena-Budišina, administrativnog i gospodarskog središta županije Oberlausitz-Gornja Lužica u njemačkoj pokrajini Saskoj.  Prvi put se cjelovito prikazuje život Janka Šajatovića, ili kako su Nijemci još preveli njegovo ime, Johanna de Schadowicha, u mitu i legendi nazvanog  Krabat, rođenog 1624. u Jezernicama na Žumberku u Hrvatskoj, a preminulog 1704. u Wittichenau u njemačkoj pokrajini Saskoj. Vjerno je služio svojom lakom hrvatskom konjicom četiri saska kneza. Cilj izložbe je prikazati iznimno značajnu povijesnu osobu koja je postala temelj za mit i legendu o junaku i dobročinitelju Krabatu, gdje ovo ime dolazi od transkripcije riječi Croatia, Krabatzia, Croat.

Izložba je značajna i zato što povezuje partnere projekta iz domovine Krabata, glavnog protagonista izložbe s područja nekadašnje vojne krajine kojoj su pripadali u to vrijeme i Bela Krajina, danas u Sloveniji i Žumberak u Hrvatskoj. Na svečanom otvorenju muzejske izložbe Krabat: čovjek, mit, brend u Bautzenu sudjelovat će Kravat pukovnija iz Zagrebu. Bit će nazočno više od 200 uzvanika iz redova najviše njemačke politike, te povjesničara, etnologa i umjetnika. Ova izložba obrađuje tri teme koje će biti „pokrivene“ specifičnim prikazima u tri odvojena dijela. Prvi informira tko su Uskoci, kako su nastali i bili organizirani. Prikazat će se oružje iz 17. i 18. stoljeća, prvi put i vojna odora žumberačkog konjanika u službi kneza Petra Zrinskog, koji idu u borbe po naredbi habsburškog cara. Posjetitelji će moći vidjeti i repliku vojne odore Janka Šajatovića, Krabata, koju i na Žumberku do sada još nitko nije upoznao. Žumberak će biti prikazan slikama i lutkama u žumberačkim nošnjama iz 19. stoljeća.

Kao posebnost bit će na vidnom mjestu izložena i drvena izrezbarena posuda za krštenje, krstionica koja je posuđena u etnografskom Muzeju časnih sestara Bazilijanki iz Sošica i moći će se vidjeti tijekom cijele izložbe. Taj izložak istaknut je i zato što predstavlja izravnu poveznicu sa Sorbima, njemačkom slavenskom nacionalnom manjinom Oberlausitza-Gornjih Lužica. Izrezbareni motivi drvene krstionice predstavljaju i zaštitničke motive koji su čuvali novorođenčad tog naroda. U životu Janka Šajatovića ili Obrista-pukovnika von Schadowitza, kako je nazvan na njemačkom, Sorbi su odigrali veliku ulogu i za njega su iznimno značajni. Njima možemo zahvaliti i to što je sačuvana vječna uspomena na našeg žumberačkog junaka i dobročinitelja.  Zato i oni imaju svoje vidno mjesto u sklopu ove izložbe.

v_9814

Drugi dio izložbe u muzeju u Bautzenu posvećen je mitu, legendi i romanima na temu Krabata. Taj će dio najviše razveseliti djecu jer će imati priliku sastavljati puzzle, svjetiljkom tražiti mistične znakove na starim drvenim eksponatima koji su bili korišteni i za snimanje igranog filma pod naslovom KRABAT u hollywoodskom 20th Century Foxu.

Treći dio izložbe bit će posvećen Krabat markici-oznaci proizvoda. U Njemačkoj, Sloveniji i naravno u Hrvatskoj postoje razni proizvodi koji nose ime Krabat. To su na primjer: ulja, vina, šalice, čaše, pivo, sirevi, suhomesnati proizvodi itd. I udruge kao i tvrtke nose ime tog poznatog Žumberčana Janka Šajatovića kao što su Krabat j.d.o.o. – Agencija za promidžbu iz Žumberka (općina Ozalj), Von Schadowitz d.o.o. – Turistička agencija iz Metlike, Krabat Milchwelt i mnoge druge u Njemačkoj.

Obje tvrtke kao i Udruga Krabat Hrvatske, Slovenije i Njemačke sudjelovale su u realizaciji izložbe čiji nositelj je Sorbski muzej Bautzen. Financijski je izložbu podržala Fundacija sorbskog naroda koja je financirana sredstvima članova slobodne države Saske, okruga Brandenburg, grada Bautzena i kulturnih centara Oberlausitz-Niedersachsen. Sorbski muzej je institucija županije Oberlausitz sa sjedištem u Bautzenu. Za vrijeme izložbe koja je otvorena od 17. rujna ove godine do  15. travnja  2018. bit će nekoliko puta prikazan i dokumentarno-igrani film Krabat naše nacionalne televizije  HRT1, dječji film o uskočkoj djevojčici Riđokosoj Zori iz Senja, a neće nedostajati ni dječjih radionica i animiranih vodstava kroz izložbu s Wolfgangom Krausom  koji glumi Krabata, Hansom Jürgenom i piscem Schröterom.

Na kraju istaknimo da bi bez velikog angažmana i deset godina istraživanja Janka Šajatovića, Krabata  koja je proveo Hans Jüergen Schröter taj žumberački uskok, Hrvat ostao poznati mit, ali ne i veliki čovjek kakvog danas zahvaljujući njemu slavimo i prepoznajemo. Na našim prostorima je nezaobilazno je za to zahvaliti Moniki Bračiki i medijima koji prate razvoj tog iznimno zanimljivog projekta. (Josip Grdina)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Sjećanje na hrvatske branitelje iz Žumberka (Šinković – Peris)

peco2_vukovar-grob-222_large

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/identificirali-su-ga-po-kljucu-od-kuce-nadjenom-u-pancirki-476604 – www.vecernji.hr

pilotperis-s

Dana 26.05. 2012. u Sošicama otkrivena je bista pilotu Miroslavu Peris,a koji je poginuo 14. rujna 1993.godine.

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Povijesna crtica (Madridski sporazum iz 1617.)

IMG_20170905_170626Mlečanima je rat bio oslabio pomorsku silu, ispraznio blagajne i zatjerao ih u dugove, a nadvojvodi je bilo najžalije , što su mu Mlečani zaposjeli nekoja mjesta koja je po što po to želio da mu se povrate. Novaca on nije imao ni na početku rata, kamoli sada. Španjolsko se brodovlje nije također  moglo da pohvali osobitim vlastitim uspjesima. Jedini, koji ne bijahu poraženo i koji bi bili do kraja izdržali. bili su Uskoci. Oni su sjajno dokazali, da je naš čovjek na moru nepobjediv!  Poradi njih je došlo do rata, ali ga oni nisu izazvali. Izazvali su rat Mlečani, koji su htjeli da postanu jedini gospodari na Jadranu,a Uskoci su im bili na putu. I sad se dogodilo ono najnemoralnije: nadvojvoda , da spasi sela u Furlanskoj, pristao je da žrtvuje Uskoke,a Mlečani opet htjedoše pod svaku cijenu , da im Uskoci budu žrtvovani.  Sprazum između ratujućih stranaka  ne bijaše stoga teežak, jer ni jedna ni druga moralne razloge nije nikada vagala. Mir je bio uglavljen u Parizu i konačno potpisan u Madridu. Glavne su mu točke bile;

a) Kad nadvojvoda uvede u Senj njemačku posadu, Mlečani će isprazniti u Istri grad najbliži Senju,a a taj će grad predložiti car.

b) Imenovat će se četiri povjerenika, dva od careve, dva od mletačke strane. Ti će se povjerenici sastati 20 dana nakon ulaska njemačke posade u Senj i oni će utvrditi , koji su se Uskoci  i koji plaćenici bavili gusarenjem, te koji se još sad time bave i ti će se istjerati iz Senja. Moraju ostaviti Senj i svi bjegunci iz Republike i drugih država.

c) Kad svi ti budu istjerani i kad se spale sve brodice, što su upotrebljenje za gusarenje, ostaviti će se samo one, koje služe za trgovinu i promet.  Tad će Mlečani isprazniti sva mjesta i sve položaje i sve utvrde, što su za vrijem rata zaposjeli u Istri, u Furlanskoj i u bilo kojemk drugom kraju, što pripada caru ili nadvojvodi.

d) Netom se počne izvršavati ovaj ugovor, ima prestati svako utvrđivanje i svako neprijateljstvo između nadvojvode  i Mlečana i to u trjanju od dva mjeseca., ali obje strane ostaju i nadalje pod oružjem. Kroz ta dva mjeseca ima se izvršiti sve što je utanačeno,a  tad će se nsataviti slobodna plovidba i trgovina, kao što bijaše prije negoli je buknuo rat.

e) Imaju se osloboditi zarobljenici na jednoj i na drugoj strani i oprostiti krivnja onima, koji su u ratu služili na bilo kojoj strani, te im se ima povratiti imutak.

f) I car i nadvojvoda zadat će svoju vladarsku riječ, da ne će više dati zaklonište rečenim Uskocima, da ubuduće budu od Uskoka uznemiravana mletačka gospoda i to u smislu Bečkog ugovora iz 1612. i u smislu izjave, koju je učinio mletački poslanik u Madridu 6.5. vojvodi od Lerme kad je rekao: Republiko drugo ne traži, već da budu maknuti iz Senja i onih primorskih strana Uskoci, Venturini i plaćenici, koji gusare i pljačkaju.

ns

Provedanje tih zaključaka išlo je vrlo lagano. Još u siječnju 1618, bilo je u Kvarneru i mletačko i španjolsko brodovlje. Porodilo se dapače, pitanje,a koji da prvo otplove. Papa je predlagao, da najprije otplovi vodvojda od Ossune,a onda će se razoružati Mlečani. Španjolci nisu htjeli da na to pristanu. Tad je vodvojda od Ossune predložio, neka Mlečani otpuste Holandeze, pa će Španjolci ostaviti Kvarner.  Mlečani su u ožujku ispraznili Žmin, premda je 300 njemačkih vojnika još u veljači došlo u Senj. U lipnju 1618. ostavili su Senj svi Uskoci, koji su tom morali učiniti po nalogu grofa Harracha, koji je dao spaliti i dvije uskočke brodice. Uskoci su se raspršili iz Senja.

Veliki su ih dio otpremili u pogranične tvrđave,a nekoje su ukrcali na španjolske brodove.  Jedini je  Andrija Frletić sa svojim drugovima nije prestao da vrši staru uskočki zavjet protiv Mlečana i u srpnju 1618. zadavao je Mlečanima brige na Jadranu.

IMG_20170905_170532Da su se u Veneciji još uvijek vraški bojali Uskoka, najbolje dokazuje činjenica, što je mletački poslanik u Madridu u kolovozu 1619. pritužio kralju španjolskom, da se ugovor mira ne vrši kako bi trebalo i da umjesto ugovorenih 300 njemačkih vojnika u Senju nema više od 100 vojnika uopće,a i ta da su velikom većinom negdašnji Uskoci.

4senjakinjaisenjaninusk

S uskočkim je ratom svršio zadnji otpor Hrvata  protiv tuđinskih prestizanja na Jadranu prije propasti gizdave Venecije.  Senjski su Uskoci bili naši osvetnici na Jadranu i protiv Turaka i protiv Venecije. Bit će da su pojedinci između njih koji put zašli predaleko u samobrani, ali se ne smije smaknuti s uma da su Mlečani svojim nasiljem i okrutnostima samo izazivali,a Uskok je znao da ga kod Mlečana čeka ili konopac ili okovi uz veslo. U takvim prilikama osveta, po sebi nedozvoljena, postajala je nuždom, da se spaso pravo na život.  Uskočka epopeja predstavlja, ponavljamo, zadnji otpor naroda našega protiv tuđinske prevlasti nad Jadranom. Taje je otpor udivljenja vrijedan. Senjske Uskoke nije nitko savladao, oni su bili izdani!

Izvor: Bare Poparić ; Povijest senjskih Uskoka , izdavač Matica hrvatska 1936.

Foto zapis:

1a1bFB_IMG_1504786398546senj2IMG_20170831_125714IMG_20170831_125736(1)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

IMG_20170905_170453(1)

 

 

 

 

 

 

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar