Sveta Gera je još na Žumberku

GeraSv. Ilija 2012.

Kao svi “dobri” i pravi susjedi, koji se desetljećima ne mogu dogovoriti o veličini svojeg posjeda i međa, pa se onda tuže i tuže, fiškali masno zarađuju, a sporovi beskonačno traju, tako se Hrvatska i Slovenija već destljećima vitlaju oko graničnih pitanja. Arbitražna komisija donijela je svoju presudu o graničnom pitanju između Hrvatske i Slovenije. Mišljenja su podijeljena i kreću se u rasponu od zadovoljstva do ogorčenosti. Kažu mi naši “fantje iz dežele”: “Ajmo se dogovoriti kao ljudi, vi Hrvati imate puno morja, dajte nam Hvar, Brač i Korčulu, a mi vama cijeli Piranski zaljev. I mi smo zadovoljni.” Reko bi zemljak Bosanac: “Nije blento ni lud kako izgleda”.

gera-2001

Turnir na Svetoj Geri na Dan državnosti 30.05. 1999.

U tom graničnom sporu svakako, zbog budućnosti, treba zapisati, barem što se tiče Žumberka tiče, i naredne retke. Najaktualnija tema je, svakako, vojarna na Svetoj Geri, koja je neupitno na hrvatskom teritoriju, ali je od 1991. godine, od kada se povuklo nekoliko vojnika bivše JNA, u njoj slovenska vojska. Hrvatski sabor je 1998. godine donio odluku da se nakon odlaska slovenske vojske vojarna preda Hrvatskom planinarskom savezu, a dvije prostorije čuvaru svetišta svetog Ilije.

g93-300x230Svjedočim da sam s tadašnjim članovima hrvatske delegacije tri puta išao na primopredaju ključeva, ali nikada ih nismo dobili, jer nema dobre volje za djelatno rješenje tog pitanja. Usprkos tome, na Svetoj Geri nekoliko puta godišnje održavaju se tradicionalno dobrosusjedski molitveni i društveni susreti. Tako se nadamo da će biti i ove godine, na Ilinjskomn proštenju u nedjelju, 23. srpnja.

U paketu graničnih pitanja na području Žumberka Hrvatska će ostati bez 500 hektara šuma na području K.O. Sekulići, konkretno na lokalitetu Širbeni, sela Drage, župne crkve i seoskog groblja. Nažalost, ovo područje i dan danas nema nikave direktne cestovne poveznice ni ostalih veza s Hrvatskom iz čistog nehaja i nemara lokalnih i državnih struktura. Nije bilo želje da se napravi prometnica ili bilo kakva komunikacija s Hrvatskom, tako da su tamošnji ljudi sve svoje životne potrebe rješavali u Sloveniji. Tužno je i žalosno gledati takvu nebrigu, ali je sada tako kako je.

brezovicažTreća točka graničnih pitanja je selo Brezovica, gdje je granična linija spletena kao zmijsko leglo. I tu je Komisija donijela solomonsko rješenje i ostavila granicu takvom kakva trenutačno jest. Normalno je da ima nezadovoljnih ljudi, jer hrvatska država ni za ovo rubno mjesto ne pokazuje nikakav interes. Trgovina, liječnik, škola… sve im je u Sloveniji. Do grada Ozlja treba im cijeli dan. Nevjerojatna nonšalantnost i nebriga za svoj teritorij. Ova dva mjesta nisu atratktivna za hrvatske medije pa se u hrvatskoj javnosti o tome previše ne govori. Ostala je tek Sveta Gera, kao sporno granično mjesto.

Treba i ovom prilikom naglasiti da su na čudnovat način iz Ministarstva prometa nestali milijuni kuna za asfaltiranje ceste od Sošica do Svete Gere. A kada već pišem o tim temama, imalo bi se još podosta toga reći i o nebrizi hrvatskih državnih i lokalnih vlasti za potpuno izolirana hrvatska mjesta na graničnoj crti sa Slovenijom. Iskreno govoreći, postao sam dosadan sam sebi, papagajski ponavljajući činjenice o nebrizi vlasti za ovaj dio Hrvatske. Što mi reče jedan pametan čovjek: “Da si biku toliko govorio o tim problemima, već bi on shvatio, ali ovi naši vlastodršci imaju uvijek vremena za potapšati te po ramenima i cinički ti se nasmijati u lice, kao da ti žele reći: ‘Tko te šljivi’!” Usprkos svemu, vjerujem i nadam se novom zamahu života i moćnom zagovoru nebeskog zaštnika Žumberka sv. Ilije. Našim dragim bakama i djedovima želim da njih i njihove u unuke podrži zagovor sv. Ane i sv. Joakima.

Vlč. Mile Vranešić

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Završili 10. Uskočki dani u Senju

 
su
 U organizaciji Turističke zajednice Grada Senja,a pod pokroviteljstvom Grada Senja,još jedni ove godine 10. jubilarni Uskočki dani su iza nas. U odličnoj organizaciji Turističke zajednice Grada Senja dva dana domaći i strani gosti mogli su uživati u ovom sredovjekovnom doživljaju u gradu pod Nehajem.10. Uskočke dane otvorio je gradonačelnik Grada Senja Sanjin Rukavina. Sredovjekovni sajam borbe vitezova, viteški turnir, povijesne predstave, radionice srednjovjekovnih zanata, vatreni nastupi, mimohod uskočkih i viteških skupina, opsada grada dio su bogatog programa ovogodišnjih uskočkih dana. Kao kruna svega bila je spektakularna pomorska bitka za senjsku luku.

20258217_10211541376202244_4368814438402737302_nNa ovom povijesnom spektaklu sudjelovali su senjski uskoci, kliški uskoci, žumberački uskoci, vitezovi Ružice grada Orahovice, Red srebrnog zmaja iz Zagreba, Šibenska gradska straža, Gradska straža Bakar, Karlovačka građanska garda, Keglevičeva straža – Kostek, plesna skupina Kontea iz Konjštine, Lunctus Tribius, te tri inozemne skupine :Povijesna skupina Ursus iz Slovačke, ansambl Hollenek Hungarica iz Mađarske, te kaliograf Janez i Zoran Križaj iz Slovenije. Potvrda uspjeha ove manifestacije je nekoliko tisuća oduševljenih posjetitelja. (senjska.bura.hr)

Foto zapis:

20245860_1620127334696435_3045891190044570813_n20258435_1618893681486467_2748826358019639110_n20229387_10211228043431663_4192933727301157425_n20228607_1620127244696444_8588175425211804766_n20245609_10211228048351786_1161889270836149516_n20232404_10211900281281381_6765727242177368112_oŽumberačka himna na trgu u Senju

bs

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Na Svetoj Geri proslavljen sv. Ilija nebeski zaštitnik Žumberka

Ilinje-na-Svetoj-GeriU nedjelju 23. srpnja 2017. svetom liturgijom koja je služena u kapeli na Svetoj Geri proslavljen je Sveti Ilija nebeski zaštitnik Žumberka. Već tradicionalno veliki broj hodočasnika svake godine na nedjelju iza 20. srpnja hodočasti na najviši vrh Žumberka kako bi prisustvovali liturgijskoj proslavi Ilinja. Kao i proteklih godina na Ilinjsko proštenje pristigli su mnogobrojni vjernici zajedno sa svojim obiteljima i prijeteljima. Sve okupljene vjernike pozdravio je mjesni radatovićki župnik o. Zinovije Zastavni a na litugijskom slavlju prigodnu propovijed vjerničkom mnoštvu izrekao je stavrofor Milan Vranešić graditelj svetišta sv. Ilije na Svetoj Geri. U svojoj homiliji stavrofor Vranešić govorio je o opasnosti koje prijete vjeri današnjeg čovjeka posebno se osvrnuvši na “Balove današnjice” – tj. na lažne bogove kojima se suvremeni čovjek klanja. “Nasuprot balovom božanstvu vjernici su pozvani klanjati se jedinom i pravom Bogu čiji je glasnik u svoje vrijeme bio i sveti prorok Ilija, zaštitnik našeg zavičaja Žumberka”-između ostalog je istaknuo propovjednik. U zajedništvu sa žumberačkim grkokatoličkim svećenicima svetu liturgiju je suslužio i slovenski rimokatolički svećenik vlč. Tone Trpin iz Šentjerneja koji već više od dva desetljeća dolazi na Svetu Geru zajedno sa svojim vjernicima. Na kraju liturgijske svečanosti svi vjernici pozvani su na veliki žumberački skup u Koretiće koji će se održati u subotu 9. rujna 2017. povodom proslave Godine obitelji i I. Kongresa iseljenih Žumberčana. (zumberacki-vikarijat.com)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Radovi na cesti Kostanjevac – Oštrc

žkZbog radova na županijskoj cesti  br. 3273 od Kostanjevca (kod križanja za Kalje i Sošice) u vremenu od 19.07. do 9.8. biti će zatvoren promet od 8-16 sati svaki dana,a radovi ce neće izvoditi nedjeljom i praznikom. Uređuje se novi sloj asfalta na dioinici od Kostanjevca do Gornjeg Oštrca i ti u dužini od 6 kilometara.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Tvđava Nehaj

 nehaj_senjTvrđava Nehaj, simbol grada Senja, sagrađena je 1558. godine pod nadzorom kapetana i generala hrvatske Vojne krajine Ivana Lenkovića. Sazidana je od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća prvotno smještenih izvan gradskih zidina. Ima kockasti oblik, a orijentirana je prema stranama svijeta. Visoka je 18, a široka 23 m. U nju se ulazilo stepenicama preko drvenog mosta kroz uska dvostruka vrata. Zidovi su debeli 2-3, 30 m, prema vrhu se sužuju, a završavaju s kruništem na kojemu je pet malih ugaonih kula. U zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i jedanaest velikih otvora.

 senj2U unutrašnjosti se nalazi cisterna-zdenac iznad kojega su tri grba: lijevo grb kapetana Ivana Lenkovića sa godinom izgradnje Tvrđave, u sredini grb austrijskog nadvojvode Ferdinanda I – tadašnjeg gospodara Senja, te desno grb senjskog kapetana Herbarta VIII Auersperga Turjaškog. U prizemlju s desne strane nalazilo se ognjište, a uokolo prostorije za momčad i oružje. Ovdje se vide temelji male ranoromaničke Crkve Sv Jurja iz 11.st. Na prvom katu su bile prostorije za časnike i zapovjednika tvrđave. Na drugom katu je bila smještena topovska baterija od 11 teških topova, a danas se ovdje održavaju renomirane kulturne i glazbene priredbe, znanstveni skupovi i druga kulturna događanja.

 uskok3Vrh tvrđave služi kao vidikovac. Odatle su budne straže osmatrale prilaze Senju s kopna i mora, te primale dimne i svjetlosne signale od svojih suradnika s otoka i obale. S vrha Tvrđave pruža se lijepi pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli, Prvić, Cres, Krk, te na planine Gorskog kotara, Učku i Velebit.

senj 045U tvrđavi Nehaj je postavljena zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, te izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski plemićki grbovi Senja. Tvrđava Nehaj je za posjetitelje otvorena od mjeseca svibnja do studenog, a prema dogovoru i u ostalo vrijeme.

TVRĐAVA NEHAJ
Nehajeva bb
53270 Senj
Telefon +385 53 885-277
Fax
Email gradski.muzej.senj@gs.htnet.hr

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Najavljujemo proslavu sv. Ilije na Geri

gera-svetaDana 23.srpnja od 12 sati liturgijsko slavlje u svetištu sv. Ilije na Svetoj Geri u koncelebraciji grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika iz Hrvatske i Slovenije. Sveta Gera je najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske i omiljeno sastajalište planinare iz Hrvatske i Slovenije. Ova drevna uskočka kapela na vrhu Žumberačke gore je obnovljena 1993.god.,a pokretač akcije bio je o. Mile Vranešić.

svgvU starim zapisima koristilo se ime za Žumberak; Vlaška gora ili Uskočko gorje. Vatrogasci iz Radatovića pobrinut će se za ugostiteljsku ponudu i narodno veselje.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Napustila nas je Danijela Popović

dpU dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga supruga, majka, kćerka, i nećakinja, gospođa

Danijela Popović mr.ph. rođ. Popović

blago u Gospodinu preminula u petak, 14. 07. 2017. u 42. godini života, nakon duge i teške bolesti. Ispraćaj će biti u ponedjeljak, 17. 07. 2017. u 12,30 sati na Gradskom groblju u Otruševcu kod Samobora.  Sveta misa zadušnica služit će se poslije ispraćaja u kapeli Sv. Križa u Otruševcu.

Počivala u miru Božjem!

Ožalošćeni:

suprug Darko, sin Fran, kćerka Dora, majka Ana,  svekrva Danica, svekar Nikola te ostala tugujuća rodbina i prijatelji.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Osnovana udruga u Mrzlom Polju

umpDana 1. srpnja u Mrzlom Polju osnovana je Kulturno umjetnička udruga “MRZLO POLJE ŽUMBERAČKO”. Za presjednicu udruge izabrana je Kristina Latković-Husta,a tajnik je Duško Stanić i oni će sa ostalim članovima raditi na boljitku ovog dijela Žumberka. Udruga će raditi na oživljavanju kulturne tradicije ovoga kraja i da se uredi školska zgrada u ovom mjestu za razna druženja. Početkom svibnja mještani ovog sela i okolnih počeli su sa adaptacijom stare  školske zgrade. Obnovu krovišta pripomogla je općina Žumberak,a mještani i oni koji potječu odavde i žive u gradovima pomogli su oko uređenja krovišta. Cilj ovo udruge je obnoviti staru školu i u njoj da bude niz starina,a primjer je škola u Grabru koja je obnovljena i služi danas za razna događanja.  Presjednica i tajnik su rođeni Žumberčani te mladi ljudi i želimo im uspjeh u daljnjem radu. Osnivanju udruge prisustvovao je vlč. Danijel Vranešić,a koji je podržao osnivanje udruge  i oživljavanje ovog mjesta.

Carsko – kraljevska trivijalna škola u Mrzlom Polju počela je sa radom 1769. godine,a zaslugom gkt. biskupa Božičkovića. Školu u Mrzlom Polju pohađali su mnogobrojni znameniti Žumberčani: biskup Janko Šimrak, pjesnik Dane Kovačević, biskup Konstatin Stanić… Škola u Mrzlom Polju zatvorena je 1985. godine.

 

19275057_1789590304599254_8182896754808683525_n19146025_1789590184599266_713218101536079691_n19145800_1789590011265950_5449803382850460743_n

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberački Uskoci na proslavi 438. rođendana grada Karlovca

prijem_postrojbe_1_1600x1200Žumberački Uskoci su sudjelovali  13. srpnja 2017.  na proslavi 438. rođendana grada Karlovca.  Gradonačelnik Damir Mandić sa svojim zamjenicima Andrejom Navijalić i Ivanom Mrzljakom upriličio je u maloj vijećnici Grada Karlovac prijem za sudionike smotre povijesnih postrojbi, kojoj je domaćin Karlovačka građanska garda. Gradonačelnik Mandić zahvalio je predstavnicima postrojbi što su došli u Karlovac na smotru i što su na taj dan dali svoj doprinos obilježavanju rođendana grada Karlovca.

Foto zapis:

19944674_1390036084425310_5968045833866036464_o19956645_1302141193247232_7465321275284927389_okag20117028_1302116363249715_5501047469416632158_ožgz19956306_1302116459916372_2488213710018429690_o

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberčani na hodočašću u Makedoniji

zumberčani-na-hodocascu-u-MakedonijiPredvođena sošićkim župnikom o. Marjanom Jeftimovim grupa hodočasnika iz Žumberka i okolice ovih dana boravi u posjetu republici Makedoniji. Tijekom hodočašća koje traje od 9. do 15. srpnja 2017. godine vjernici će posjetiti Ohrid, Strumicu, Skopje te ostala mjesta u Makedoniji. Osim posjeta sakralnim znamenitostima tijekom boravka u Makedoniji hodočasnici će posjetiti i niz znamenitih kulturnih lokaliteta. Podsjetimo, na području republike Makedonije živi i više tisuća grkokatolika koji su sve 2002. godine administrativno pripadali pod crkvenu jurisdikciju hrvatske Križevačke biskupije. Odlukom Svete Stolice za grkokatoličku zajednicu u Makedoniji prije petnaest godina osnovan je vlastiti Grkokatolički egzarhat kojim od osnutka upravlja preuzvišeni vladika Kiro Stojanov. Hodočašćem kakvo je organizirano ovih dana na najljepši se način čuvaju veze Hrvata i Makedonaca, tradicionalno dvaju prijateljskih naroda. (zumberacki-vikarijat.com)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar