Uskočka braća iz Klisa,Senja i Žumberka odali počast kapetanu Lenkoviću i uveličali proslavu u Grabru

13497561_920875528040469_4990938954769249720_oUskoci ispred uskočkog spomenika u Grabru

U povodu održavanja Žumberačkog narodnog sabora organiziran je susret uskočkih društava iz Klisa, Senja i Žumberka. U subotu 25. lipnja 2016. u samoborskom grkokatoličkom centru Praoca Abrahama okupili su se predstavnici uskočkih društava kako bi po prvi puta zajednički obišli grob uskočkog kapetana Ivana Lenkovića koji se nalazi u slovenskom gradu Novom Mestu.

Ispred dvora Kneza Daje Vukovica u Dobravi ob Krki kod KostanjeviceNa putu prema Novom Mestu predstavnici udruga posjetili su dvor žumberačkog uskočkog kneza Radula Daje Vukovića koji se nalazi u mjestu Dobrava ob Krki kod Kostanjevice. Knez Vuković najhrabriji je žumberački ratnik koji se posebno istaknuo u borbi protiv Turaka u čuvenoj bitci kod Siska. Kao umirovljeni ratnik nastanio se u Kostanjevci gdje je i preminuo.

Nakon molitve za dušu kapetana Lenkovica u franjevackoj crkvi u Novom MestuPo dolasku u Novo Mesto uskočki predstavnici okupili su se u franjevačkoj crkvi u kojoj je sahranjen najveći žumberački kapetan Ivan pl. Lenković. Za slavnog kapetana zatim je služena panahida – bogoslužje za pokojne.

Ispred spomenika Lenkovicu u Novom MestuNakon molitve ispred originalne grobne ploče iz 16. stoljeća u ime svih potomaka uskoka položen je po prvi puta u povijesti vijenac na kojem je zapisano: U spomen našem kapetanu Ivanu Lenkoviću – zahvalni Uskoci.

Ispred Lenkovicevog dvorca u Otočcu ob KrkiPo završetku komemoracije predstavnici uskočkih udruga okupili su se u nekadašnjem obiteljskom dvorcu kapetana Lenkovića u mjestu Otočec ob Krki. U ovome dvorcu tijekom 16. stoljeća kapetan je okupljao uskočke vojvode i knezove s kojima je odlazio u mnoge neizvjesne bitke. Karlovačka televizija (Tv 4r) snimila je ovaj događaj i prikaz emisije moći će se vidjeti na fejs grupi – Žumberački uskoci. Iz Otočca su se Žumberčani, Senjani i Klišani uputili u Stojdragu gdje su obišli Uskočki muzej. Sutradan, u nedjelju 26. lipnja 2016. članovi povijesnih postrojbi zajednički su sudjelovali na svečanoj posveti zastave Žumberačkih uskoka, koju je u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u žumberačkom naselju Grabar, izvršio ugledni žumberački svećenik prečasni Milan Vranešić.

13497537_1070962726325302_5198515838618782195_oNakon posvete zastave članovi uskočkih udruga sudjelovali su na svetoj misi i kulturno umjetničkom programu koji je priređen u povodu održavanja Žumberačkog narodnog sabora. Složnu braću iz Klisa, Senja i Žumberka u poslijepodnevnim satima ugostio je u svom obiteljskom domu gospodin Ivica Pavković. Uskoci su također obišli i lokalitet Čeić draga i razgledali tamošnji izvor sa kapelom  i obišli porušeni župni dvor.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

U Grabru održana vrijedna i uspješna svečanost

13517521_1070961619658746_6329415304517794261_oU nedjelju 26. lipnja 2016. velikom svečanošću koja je održana u Grabru započeo je Žumberački narodni sabor. Svečanu svetu liturgiju u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja predvodio  je predsjednik Organizacijskog odbora Žumberačkog narodnog sabora stavrofor Milan Vranešić. U koncelebraciji su sudjelovala još sedmorica svećenika grčkog i latinskog obreda iz Žumberka i okolnih gradova Samobora, Jastrebarskog i Karlovca.

blagoslov zastaveSvečanost je započela blagoslovom zastave Žumberačkih uskoka i novoobnovljenog groba podmaršala Vida pl. Gvozdanovića (uskočkog vojskovođe) koji se nalazi u župnoj crkvi. Nakon blagoslova vjernici su u procesiji krenuli prema spomeniku ispred župne crkve. Povodom 70-te obljetnice smrti u ime svih Žumberčana vijenac je ispred spomenika križevačkom biskupu dr. Janku Šimraku položio gospodin Ivan Šimrak. Upravo je biskup Janko Šimrak još 30-tih godina prošlog stoljeća započeo održavanje Žumberačkih narodnih sabora stoga je i obnova održavanja Sabora započela u njegovoj rodnoj župi.

grabar 16 uNakon polaganja vijenca u spomen Žumberačkim uskocima svijeće su ispred spomenika položili predstavnici uskočkih udruga iz Senja, Klisa i Žumberka, a za njima i predstavnici lokalnih vlasti i lovačkih udruga. Nakon iskazivanja počasti zaslužnom križevačkom biskupu dr. Janku Šimraku i uskocima uslijedila je svečana sveta liturgija koju su svojim pjevanjem uzveličali članovi Kora Presvete Bogorodice iz Samobora. Nakon sv. Evanđelja okupljenim vjernicima prigodnu propovijed je održao stavrofor Milan Vranešić koji je istaknuo lik biskupa Šimraka kao onoga koji je znao prepoznati potrebe svog žumberačkog – hrvatskog naroda iz kojega je potjecao. “Živio je sa svojim Žumberčanima, poticao ih na izgradnju i obnovu Žumberka, a ponajviše je vjeru svjedočio svojim očinskim primjerom i napose djelima. Zbog velikog zalaganja za napredak Žumberka mi se njega danas sedamdeset godina nakon njegove smrti sjećamo sa najvećim poštovanjem. On nam je uzor kojeg želimo nasljedovati u održavanju Žumberačkih narodnih sabora. Smisao je održavanja narodnih sabora da se široki broj ljudi uključi u zajedničku inicijativu za poboljšanjem kvalitete života.

13528575_1365225293507244_2383038552141156449_oU zajedništvu svećenstva i naroda započinjemo raditi na programu koji ćemo dostaviti vlastima od kojih očekujemo konkretne rezultate u podizanju kvalitete života u Žumberku. S tim ciljem smo se danas ovdje okupili, stoga vas sve pozivam da se svatko na svoj način u narednim mjesecima uključi u rad Žumberačkog narodnog sabora”. U nastavku svoje propovijedi o. Vranešić je istaknuo kako Žumberački narodni sabor započinje svoj rad pod zaštitom Žumberačke Bogorodice čiji je lik istaknut u središtu crkve. U povodu održavanja Žumberačkog narodnog sabora u Grabar su donesene i moći sv. Lepolda Bogdana Manića i blaženog Alojzija Stepinca koje su za vrijeme svete liturgije postavljene pred lik Žumberačke Bogorodice. Na kraju svete liturgije vjernici su pojedinačno cjelivali svete moći hrvatskog sveca i blaženika. Po završetku liturgijskog slavlja uslijedio je svečani čin otvaranja Žumberčakog narodnog sabora. Simboličnim zvonjenjem sa malim zvoncem predsjednik Organizacijskog odbora o. Milan Vranešić označio je početak rada Sabora.

13474988_1365227516840355_4286901431619808340_oU nastavku programa pred više stotina okupljenih gostiju nastupili su članovi kulturno-umjetničkih društava iz Samobora, Slavetića, Svete Jane i Bratine.

13522886_1365226063507167_8819764774037120768_oNa obnovljenom Žumberačkom narodnom saboru sudjelovali su Žumberčani iz svih žumberačkih naselja od Radatovića, Kašta, Sošica, Kostanjevca, Kalja, Mrzlog Polja i Stojdrage pa sve do Grabarka i Pećna. Prema kazivanju starijih generacija ovim veličanstvenim skupom u Grabru ostvareno je najljepše zajedništvo svih Žumberčana. Najveća svečanost koja je u posljednjih osamdeset godina održana u Istočnom Žumberku daje nadu da će se nakon pokretanja rada Žumberačkog narodnog sabora ostvariti želje organizatora za boljim i kvalitetnijim životom svih stanovnika Žumberka. (IKA)

Foto zapis:

13495568_1070955519659356_1042147655218839455_o13498148_1070962216325353_4766468344541082686_o13503107_1070962269658681_9132431144230467068_o13517512_1070963336325241_6374854305028253443_o13490810_1365226043507169_296149929719971910_o13498085_1070954319659476_3769067300813444381_o13510831_10208263659768116_3796681869028815489_n13497761_1070961986325376_7835453648197583439_o13497621_1070956152992626_8802589558480254072_o13558841_1070963039658604_1679023915888420140_o13528348_1365226873507086_1165673458289160125_o13495132_10207903539048093_1580276130742207213_n13495145_10208269052982943_123048854733062046_n13507200_10208263664328230_5823128805083232295_n

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Najavljujemo: Žumberački narodni sabor u Grabru i proslavu na Svetoj Geri 26.lipnja

grabar 1gera-svetaU nedjelju, 26. lipnja vjernici Hrvatske i Slovenije zajedno će na Sv. Geri proslaviti dan osamostaljena Hrvatske i Slovenije. Sv. misu služit će župnik uz Radatovića (Hrvatska) o Zinovij Zastvni te prečasni Tone Trpin, dekan i župnik iz Šentjerneja (Slovenija). Sveta misa počinje u 10 sati. Lovačko društvo iz Hrvatske (LD  Lisica Radatovići) i LD Trdinov Vrh iz Slovenija proslavit će tog dana 70. godina djelovanja ovih društava sa prigodnom zabavom.

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Moći sv. Leopolda u Pribiću

482521_654610631251683_886852690_nU župnoj crkvi Blagovijesti u Pribiću, koja je prije nekoliko godina proglašena i glavnim Marijanskim svetištem za Žumberački vikarijat, već skoro mjesec dana nalaze se i moći svetog Leopolda Mandića. Relikvije, odnosno križ s moćima svetog Leopolda, ovu crkvu, izgrađenu u neobizantskom stilu na otočiću usred jezera, napuštaju ove subote, 25. lipnja, pa će tim povodom tamo biti služena i svečana liturgija.

Župnik Nenad Krajačić, stoga, poziva vjernike da u subotu, 25.06. od 18 sati, dođu na liturgiju i molitve pred moćima sveca Leopolda Mandića. Liturgiju će pjevati zbor mladih AGAPE iz svetišta Svetog Josipa iz Karlovca, koji će na kraju održati i kratki koncert. S obzirom da je 25. lipnja i Dan državnosti, odnosno neradni dan, župnik Krajačić očekuje velik broj vjernika i štovatelja lika svetog Leopolda Mandića, čije je neraspadnuto tijelo prije dva mjeseca u Zagrebu, pobudilo izuzetno veliko zanimanje vjernika.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Dođite u Grabar 26.lipnja i odmorite dušu

ghmPočelo je Europsko nogometno prvenstvo, a zahvaljujući dobroj utakmici protiv Turaka kockice su opet uz modi. Ne zaostaje ni omiljena tekućina – pivo. Isto tako, nastavlja se, sada već možemo tvrditi, tradicionalni cirkus na Markovom trgu. Omiljeni termini hrvatske svakodnevnice su postali: preslagivanje, raspuštanje, skupljanje potpisa, privatni interesi, korupcija itd, itd… Da ti se želudac okrene od ovih naših preplaćenih društvenih djelatnika. Uostalom, što njih briga za ovaj narod i tri nadolazeće generacije u Lijepoj našoj, ako je pitanje hoće li potomci sadašnjeg naraštaja budućnost uopće doživjeti.

janko1Dr. Janko Šimrak

Što se tiče Žumberka i događanja na ovoj mikroregiji, svakako valja spomenuti dva vrlo važna događaja. Pred 70 godina preminuo je križevački biskup dr. Janko Šimrak. Zbog povijesnih i društvenih okolnosti ovaj zaslužni sin Žumberka, ali i Crkve u Hrvata, neopravdano je stavljen u ropotarnicu zaborava. Prva polovica 20. stoljeća u hrvatskom javnom životu bila je snažno obilježena likom i pisanjem dr. Šimraka. Normalno je da je čovjek tako snažnog javnog djelovanja imao svoje simpatizere, ali i one druge. Šimrakova nesreća bijaše u tome što su nakon pobjede klasne revolucije 1945. godine javni prostor zauzeli njegovi suparnici. On je postao pokusni kunić za ono što će se koji mjesec kasnije događati s njegovim kolegom u biskupstvu, suradnikom i zemljakom iz susjednog Krašića.

1932 .grbarIspred crkve sv. Ivana u Grabru, 1932.

Sjećajući se biskupa Janka Šimraka i njegove obljetnice, želio bih naglasiti njegove brige i ljubav za žumberački zavičaj i njegove ljude. Želeći im pomoći, tadašnji profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, kanonik Križevačke biskupije i urednik dnevnika Hrvatske straže, pokrenuo je osnivanje Društva Žumberčana, Žumberačkih novina i pokretanje Žumberačkih kongresa (sabora).

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKroz održavanje Žumberačkih sabora vodio je akcije izgradnje novih prometnica, obnove cijelih sela, postavljanje spomen-ploča znamenitim Žumberčanima te karitativno djelovao među siromašnim i nadarenim učenicima, pomažući im u daljnjem školovanju.

10395804_713704858694048_3625899987954222741_nDanašnja generacija, nadahnuta radom i zauzimanjem dr. Janka Šimraka za boljitak Žumberaka, pokreće oživljavanje započetog djela – održavanja Žumberačkih sabora. Danas, kada je Žumberak doživio gospodarski i demografski slom, ovi entuzijasti upuštaju se u dugovječan i neizvjestan posao, jer im stvarnost nije nimalo sklona. Žumberak je rascjepkan na nekoliko lokalnih samouprava, bez ikakve međusobne povezanosti i koordinacije. Poznajući zanos i ljubav grupe ljudi koji su uključeni u organizaciju održavanja Žumberačkih sabora, usuđujem se nadati da će u tom dugotrajnom i napornom djelovanju, nakon puno napora, nerazumijevanja i protivljenja, ipak uspjeti.

1623589_10152148131365866_4835325231431226287_nPozitivno je to da se među samim Žumberčanima počela mijenjati svijest i mentalni sklop, pa u odnosu na njihov zavičaj sve više prevladava pobjednički duh i usklik njihovih predhodnika u obrani domovine: “Vincere aut mori” (Pobijedi ili umri). Najveći problem očito ostaje na onima u državnoj, županijskoj i lokalnoj vlasti. Svako usporavanje provedbene akcije samo pogoršava ionako dramatično stanje. (Vlč. M. Vranešić)

Glasnik Samobora

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Misli pjesnika Matoša o Žumberku (Uskočkom gorju)

karta1Književnik Antuna Gustava Matoša preminuo je 17. ožujka 1914. u svojoj 41. godini. Godinu dana ranije, 1913, dakle prije nešto više od 100 godina, objavio je u “Obzoru” ove svoje misli o našem Žumberku, koje su nažalost i danas aktualne. Divni taj predio, predio “Uskočkih elegija”, jedan od najdivnijih i najslikovitijih u lijepoj našoj domovini, domovini Tadije Smičiklasa, Gvozdanovića, Badovinca, Hranilovića i cijelog niza čelik-popova, na topomet od Zagreba, Žumberak je jedini kraj u Europi, koji ima sve dužnosti i nema nikakvih, ama nikakvih prava.

szr1Ovi zdravi i moralni, radini i bistri potomci senjskih slavnih Uskoka, ovi pravi plemići i junački potomci s aureolom slave narodne pjesme, danas nemaju iluzornog našeg prava izbora narodnog zastupnika. Sasvim kao na Mjesecu. Oni su – Bog mi prosti -u ovoj zemlji kao nijema marva i živina, s tom razlikom da marvu hrane i da marva ne mora davati danka u novcu i krvi, dok Žumberčanin, potomak Iva Senjanina, mora po hranu u Ameriku, plaćajući međutim porez, u novcu i u krvi, kao da je pravi građanin ove zemlje koju je od Mlečića i od Turčina branio i obranio.

Iz knjige “Pisci jaskanskog kraja”, autor Nino Škrabe

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

OŠ “Slava Raškaj” nastavlja ekološko-edukativnu akciju

Sadnja cvijeća pred školom(1)Uljepšajmo svoj zavičaj – više cvijeća manje smeća organizira literarni natječaj u OŠ «Slava Raškaj», u povijesnom gradu Zrinskih, Ozlju, iz kojega su prije 345 godina na put bez povratka, u Bečko Novo Mjesto, krenuli naši povijesni junaci Petar Zrinski i Fran KrstoFrankopan, gdje 30. 4. 1671. «zginuše pošteno», i tako stekoše vječnu slavu i spomen kod hrvatskog naroda. OŠ „Slava Raškaj“ u Ozlju, kako nas je informirala vrijedna knjižničarka i nastavnica Jasenka Staničić, prof., pripada Međunarodnoj mreži ekoškola. Njezini učenici i učitelji,zajedno s ravnateljicom Gordanom Basar nastoje da nastava i cjelokupni rad škole bude prožet ekologijom. Dan planeta Zemlje, ujedno i Eko-dan škole obilježili su radno. Raspoređeni u desetak skupina uredili su unutrašnjost škole i njezinu okolicu. Radili su u voćnjaku, očistili igralište, kao i prilaz školi. Oslikavali su stari namještaj i zidove učionica, čistili police i brisali prašinu s knjiga u školskoj knjižnici. Izrađivali su eko vrećice od stare tkanine, osmišljavati eko-parole, a sve su „perom“ i fotoaparatom pratili «Mali novinari».

I u područnim školama taj dan održan je niz ekoloških radionica i akcija čišćenja i uređivanja prostora oko škole i u njoj. Uz uobičajene aktivnosti koje se provode svakegodine, učitelji s puno entuzijazma uvode i nove oblike upoznavanja prirode i suživota s njom. Tako je učiteljica razredne nastave i dugogodišnja planinarka Mirjana Petrunić pokrenula u školi novu i učenicima veoma privlačnu aktivnost planinarenja. «Slavini planinari» „osvojili“ su tijekom školske godine pet izleta koji su ih oduševili. Počeli su od najvišega vrha ozaljskoga kraja Vodenice, a posebno atraktivan je bio uspon na ogulinski Klek. Uz stručno vodstvo iskusnih planinara učenici su jako puno naučili o ovom lijepom «sportu» u kojemu se svatko natječe sam sa sobom. Upoznali su kretanje u planini, osnove penjanja, osnove speleologije, stjecali znanja o opremi, načinu pakiranja opreme, osnovama korištenja penjačke opreme, vještini izrade čvorova, orijentaciji, meteorologiji, prvoj pomoći,prehrani i planinarskoj etici koja uključuje poštivanje prirode i čovjeka u njoj. Bilo je to iznimno vrijedno i nezaboravno iskustvo. «Slavini planinari» i

Eko škola nedavno su ostvarili svoj posljednji izlet u ovoj školskoj godini posjetom Nacionalnom parku Paklenica gdje su obišli spilju Manita peć, a zatim su imali vježbu penjanja u Klancu. Osim planinarenja, učenici su i na drugim izletima upoznavali prirodu i ekologiju. Posjetili su Botanički vrt u Zagrebu, a nastavljena je i višegodišnja suradnja s Hrvatskim šumarskim institutom u Jastrebarskom. Učenici I. razreda Područne škole Podbrežje, zajedno sa svojom učiteljicom Marijom Šoštarić, pokrenuli su zanimljiv i vrijedan projekt Botanički kutak žumberačkog kraja. U tom projektu na zapuštenoj livadi posadili su sadnice specifične za žumberačko područje. Svoj mali arboretum planiraju povezati poučnom stazom s klupama za odmor koje nose imena većih mjesta Žumberka. Uz ekološke, u školi se raznolikim programima i aktivnostima njeguje zavičajnost.

Zavičajnom jeziku i narodnim običajima posvećen je projekt Područne škole Trg koja djeluje u istoimenome selu bogate i osebujne tradicije. Njeguje se i književni jezik. Učenica 7. r. Mihaela Šimunić osvojila je prvo mjesto na državnom natjecanju iz hrvatskoga jezika, a i u literarnim natječajima Ekološkog društva Žumberak, tijekom više godina pisala je predivne radove. U ovogodišnjem natječaju stručno povjerenstvo ED Žumberak, sastavljeno od ljubitelja prirode, stručnjaka za njenu zaštitu te iskusnih učiteljica, ocjenjivalo je pet radova učenika II.razreda, po dva rada učenika III. i IV. razreda, te tri rada učenika VI. i VII. razreda. Većina radova su izuzetno kvalitetni; ukazuju na visoku razinu ekološke i domovinsko-zavičajne osviještenosti učenika, kao i njihovo poštivanje tradicionalnih vrijednosti, što ukazuje na izuzetno kvalitetan odgojno-pedagoški rad njihovih mentorica-učiteljica. U kategoriji proznih radova učenika II. razreda za ekološku osviještenost prvu nagradu je primila učenica Eva Basar za rad Djevojčica Ana i dupin, a drugu nagradu učenica Lea Blažina za rad Uljepšavanje okoliša.

Pobjednici natječajaZa ekološku osviještenost učenika II. razreda, izraženu pjesmom, prvu nagradu je primila Antonija Šiljevinac za pjesmicu Vesela šuma; drugu nagradu Anja Tuškan za pjesmicu Pismo iz Zelengrada, a treću nagradu Anton Broz za pjesmicu Moj okoliš. U kategoriji učenika III. razreda prvu nagradu za ekološku osviještenost izraženu pjesmom primio je Marcel Dasović za pjesmicu Eko-poruke, a drugu nagradu Matija Ivić za pjesmicu Vesela priroda. U kategoriji učenika IV. razreda prvu nagradu je primio Leon Blažina za prozni rad Eko priča,a drugu nagradu Elena Žganjer za prozni rad Okoliš. U kategoriji učenika VI. i VII. razreda za ekološku osviještenost prvu nagradu je primila Mateja Bosiljevac za prozni rad Volim reciklirati, a drugu nagradu Božica Udorović za prozni rad Zlatne ruke moje bake, uz pohvalu za poštivanje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Priznanje za ekološku osviještenost i aktivno praćenje časopisa Priroda primila je učenica VII. r., Lukrecija Guštin za pjesmicu Lijepe slike, tužne slike. Priznanja za ekološko-edukativni odgoj učenika II. i III. razreda primile su mentorice –učiteljice Katica Graša, Jasminka Trpčić iz PŠ Trg te Ljiljana Mikšić iz PŠ Mali Erjavec. Za rad s učenicima IV.razreda Irena Šimunić te za rad s učenicima VI. i VII. Razreda Jasenka Staničić, prof. Priznanja i nagrade uručeni su učenicima i njihovim mentoricama na završnoj školskoj svečanosti u Ozlju.

UČENIČKI RADOVI

Volim reciklirati

Mnogi još nisu svjesni koliko je ekologija bitna. No, ja nisam među njima. Već sam s četiri godine prvi put počela „reciklirati“. Bile su mi dosadile uobičajene igračke pa sam počela „razvrstavati otpad“. Slagala sam plastiku na plastiku, staklo na staklo, papir na papir. Od svoje sam sobe napravila „remek-djelo“. No to je bila samo igra. Prvo pravo recikliranje bilo je kada sam od plastične boce napravila lutke i iskoristila ih za lutkarsku predstavu pred prijateljima. A sada, kad poslije učenja i pisanja zadaća „pustim mozak na pašu“, volim se igrati bojama. Volim kreativnost. Uzimam kist i boje i neku odbačenu stvar. No,otpadci su često prljavi pa ih najprije treba očistiti. Uzimam rukavicu i čistim staru konzervu od graha. Zatim na nju nanesem malo bijele boje. Nakon toga počinjem crtati olovkom, no kako u tome nisam baš vješta, pripomogne baka, a neki put i mama. Zatim na crteže kistom nanosim vesele boje,zalijepim prozirne gumbiće pa sve stavim sušiti – i evo, čaša za olovke je gotova! Umjesto kupnje novoga ormara, osvježila sam stari. Obojila sam ga u bijelo i ukrasila šarenim točkicama. Oslikane vaze od starih boca krase kut moje sobe, a majci sam od starih kanta napravila posude za cvijeće. Volim recikliranje i kreativnost, a ponajviše majku prirodu. Kad bi ljudi uvijek reciklirali papir, ne bi toliko sjekli šume. Kad bi više prerađivali stare stvari, ne bi bilo toliko odbačenog otpada. Bilo bi više čiste prirode i čistog zraka. (Mateja Bosiljevac, 7.r., mentorica: Jasenka Staničić)

Zlatne ruke moje bake

Moja baka Zagorka ima zlatne ruke. Voli plesti i izrađivati ručne radove. U jednoj staroj škrinji ima puno stare odjeće, ali je ne baca nego od nje izrađuje novu i moderniju odjeću. Jako je spretna i ima puno mašte. Posebno voli šivati za sestru i mene. Staru robu raspara škarama, a onda skroji novu. Na nju stavlja ukrasne cvjetiće, perlice ili nešto drugo što nađe. Radi s ljubavlju tako da sve ispadne puno ljepše i modernije. I nas uči da ne bacamo staro nego da iskoristimo ono što se da iskoristiti. Puno toga je šteta baciti. Moja baka je jako dobra. Voli pomagati ljudima. Pomaže i onima koje ne poznaje. Zato je jako sretna žena. (Božica Udorović, 6. razred (učenica koja radi prema individualiziranom programu) mentorica: Jasenka Staničić)

Djevojčica Ana i dupin

Jednom davno plivao je dubokim morem dupin Gricko. Dok je plivao nije primijetio jednu staru ribarsku mrežu i zapetljao se u nju. Sve je to vidjela djevojčica Ana. Pozvala je tatu da doveze čamac. Tata je dovezao čamac i odvezli se do dupina. Ana i tata pomogli su dupinu i izvukli ga iz mreže. Upozorili su ga da drugi put više pazi i da gleda ispred sebe dok pliva. Dupin Gricko im se zahvalio. Obećao je da će biti pažljiviji. Otplivao je dalje od čamca i počeo izvoditi vratolomije. Skakao je visoko u zrak. Tata i Ana su sve gledali iz čamca . Pljeskali su i vikali: „Bravo! Super! Odlično!“ Anin tata je zamolio ribare da ne bacaju stare mreže u more. Ribari su obećali da više nikad neće bacati stare mreže u more jer su vidjeli da to može biti opasno. Ana i tata često su plovili svojim brodićem po morskoj pučini. Anu i tatu je jako veselilo kad su u daljini vidjeli veselog dupina. Dupin Gricko je plivao dubokim morem. Volio je pratiti brodiće i razveseljavati djecu. (Eva Basar, 2.r., mentorica: Katica Graša)

Okoliš

Jednoga dana sve su se životinje iz šume skupile kod velikog hrasta. Odlučile su izabrati predsjednika šume. Predložili su pet kandidata. To su bili: vjeverica Kiki, sova Huki, zec Uško, medo Mrki i lija Luki. Raspravljali su dugo, svađali se, ali su se ipak nekako dogovorili i izabrali vjevericu Kiki. Nakon sastanka svi su zajedno šetali, razgovarali i pjevali dok najednom nisu stali. Kad su vidjeli da je cijela šuma prekrivena smećem, jako su se rastužili i rekli vjeverici Kiki da okupi sve životinje iz šume. Postavili su znak " NE BACAJ SMEĆE! " Nekoliko dana poslije dječak i djevojčica su šetali šumom i primijetili da je puna smeća. Vidjeli su i znak koji su bile postavile životinje. Odlučili su pozvati sve prijatelje iz razreda da počiste šumu. Sve su uspjeli ZAJEDNO!!! „Jupi! Jupi!“, klicale su životinje, a djeca su im podijelila hranu. Djeca i životinje postali su dobri prijatelji, a kad bi god bilo nekog smeća u šumi, djeca bi radosno potrčala sve to počistiti !!! Životinje su bile jako sretne jer žive pokraj lijepe i pametne djece. Životinje bi ponekad došle do prozora škole i slušale kako djeca uče. Možda su i one nešto novo naučile. U šumi nikad više nije bilo smeća, a životinje su postale tim i grupa, a ne svatko za sebe. Jedni su se zvali "OKO" , a drugi "LIŠ" i tako je nastala družina "OKOLIŠ "

PORUKA: Čuvajmo okoliš jer on čuva nas!!! Ne zaboravi i životinje imaju dom!!!

Elena Žganjer, 4.r. voditeljica: Irena Šimunić

 Vesela šuma

Kad je proljeće,
šuma se zeleni,
životinje pjevaju i plešu
i njihovi mladi stižu.
Kad je ljeto
i sunce jarko grije
šuma željno ljetnu kišu čeka.
Kad je jesen,
šuma boje svoje mijenja
u žuto, smeđe,
narančasto i crveno.
A kad je zima,
šuma se lijepom, bijelom
tkaninom pokrije i spava.
Pa onda, kad zatopli
šuma opet svoj nakit stavlja.

Antonija Šiljevinac, 2.r.,PŠ Trg, mentorica: Jasminka Trpčić

Eko priča

Jedan dječak po imenu Hrvoje išao je po šumi i gledao uplakana stabla i potočiće pa ih je upitao:"Zašto plačete?" Oni su rekli: "Ljudi su nas zagadili." Kada je dječak to čuo, bilo mu je dosta zagađenja. Prošao je kući i napravio je plakat na kojemu je pisalo "Tražim ljude koji bi htjeli sudjelovati u akciji čišćenja. Ako želite sudjelovati, nazovite Hrvoja na broj: 097 721 111." Nakon nekoliko sati nazvala je djevojčica Ivana. Rekla je da bi htjela sudjelovati u akciji i nije bila sama. Sa njom se prijavilo dvadesetak djece. Drugi dan su išli kupiti opremu i uzeli su veliki kamion za otpad. Nakon dva dana očistili su cijelu šumu. Otpad su sortirali u posebne vreće i kutije kako bi se kasnije mogao reciklirati. Potočićem je prožuborila čista voda, grane drveća su se zazelenile. Nakon toga velikog čišćenja održali su veliku zabavu u šumi i svi su plesali, ali nakon zabave su sve opet počistili. Bilo je dugo čisto i još dan danas je čisto. Brinete li se vi o svome gradu? (Leon Blažina, 4.r., voditeljica: Irena Šimunić)

Uljepšavanje okoliša

Djevojčica po imenu Jana šetala je u prirodi i vidjela kako ljudi bacaju smeće po njoj. Bila je tužna i razočarana. Naišla je na svoga brata kako baca limenke po cvjetnjaku i na sestričnu kako bac vreću od bombona u parku. Htjela ih je upozoriti, a onda se sjetila da bi bilo dobro organizirati akciju čišćenja koju je nazvala Eko ljudi. Prijavilo se trideset odraslih i osamnaestoro djece. Očistili su okoliš i svako dvorište u ulici. Ta je ulica proglašena najljepšom ulicom u gradu. Maja je gledala eko crtić na televiziji i vidjela puno lijepih eko akcija. Htjela je i ona napraviti jednu, pa se sjetila da bi bilo dobro saditi cvijeće u vrtu. Posadila je maćuhice, tulipane i jorgovane. Mama joj je rekla: „Bravo! Lijepo! Izvrsno!“. Svi su u kući bili sretni zbog lijepoga vrta. Maja sretno usklikne: „Jedva čekam novu eko akciju!“ (Lea Blažina, 2. r., OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj, Mentorica: Katica Graša)

Pismo iz Zelengrada (prema priči iz lektire)

Bacati smeće nećemo više.
Žao nam je srcem svim,
što je u Zelengradu čak i lim.
Popravit ćemo se smjesta
i bacati otpad na posebna mjesta.
Zelengrad vole svi,
pa i mi.
Drago nam je da šuma lista
i da potok od čistoće blista.
Od vašeg milog grada
za spas vječnog Zelengrada.

Anja Tuškan, 2. r., mentorica: Katica Graša

Eko –poruke

Proljetno čišćenje počinje sad,
selo i grad zablistat će tad.
Šume treba dobro čuvati,
svima čisti zrak osigurati!
Papir u spremnik plavi stavi,
da stablo u šumi ostari!
U parku nećemo ništa graditi,
već šareno cvijeće saditi!
Svatko od nas, neka dobro pazi,
da nam našu Kupu nešto ne zagadi!
O prirodi moramo brinuti se svi,
svaki dan Zemlju veseliti!

Marcel Dasović, 3.r. PŠ Trg, mentorica Jasminka Trpčić

Moj okoliš

Čuvaj okoliš! Ne bacaj otpatke! Podigni papirić, ne srami se!
Ne uništavaj prirodu; drveće, cvijeće, rijeke, potoke, livade i šume.
Ja ne bacam smeće, a ne smiješ ni ti. Ne smijemo biti zli prema Zemlji. Moramo čuvati okoliš jer je sve to Božje čudo!

Anton Broz, 2.r.PŠ Mali Erjavec, mentorica: Ljiljana Mikšić

Tekst: prof. Josip Šintić, presjednik ED Žumberak

Foto: prof. Jasenka Staničić

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

U Europskom parlamentu otvorena izložba o liku i dijelu kardinala Stepinca

20160615_111645Nakon što je u utorak 14. lipnja u Europskome parlamentu otvorena izložba o liku i djelu blaženoga kardinala Stepinca, u srijedu 15. lipnja nakon održane jutarnje Svete mise u kapeli u zgradi parlamenta koju je predvodio biskup Vlado Koščić održana je i konferencija naziva MEĐURELIGIJSKI DIJALOG:  Konferencija o karitativnom djelovanju blaženoga kardinala Stepinca. Na konferenciji su osim domaćina i organizatora konferencije hrvatske europarlamentarke Marijane Petir govorili i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr.Željko Tanjić, koji je ujedno i suorganizator konferencije, slovenski europarlamentarac Lojze Peterle u ime grupacije Europske pučke stranke, svjetski poznata povjesničarska dr.sc. Esther Gitman, koja je za ovu prigodu posebno doputovala iz New Yorka, prof.dr. Mario Kevo, mons. Dr.Juraj Batelja i povjesničar prof.dr.sc. Jure Krišto. Izložba o našemu kardinalu Stepincu će u Europskome parlamentu biti otvoreno do kraja tjedna. (Općina Krašić)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Hinko pl. Hranilović – utemeljitelj Hrvatskog geografskog društva

hinkoHinko Hranilović, rodio se 03.11.1860. godine u Zagrebu. Klasičnu gimnaziju polazio je u Zagrebu, a zemljopis i povijest učio je u Gracu, Beču, Berlinu i Oksfordu. Doktorat je položio u Gracu. Kao srednjoškolski profesor službovao je na gimnaziji u Rijeci,Zemunu i Zagrebu. Sveučilišnim profesorom geografije na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu imenovan 1908.godine.

khHinko je bio odbornik i vođa “Hrvatskog sokola”, a napisao je brojne članke u raznim hrvatskim i njemačkim časopisima. Prvu nogometnu utakmicu u Samoboru je organizirao Hinko Hranilović, a to je bila utakmica između prve i druge momčadi HAŠK-a, a sve je to zapisao Ivo Lipovščak.

13228173_1176353279063496_1399517179_nHrvatsko geografsko društvo je osnovano 1897.godine, a osnivači su bili Hinko Hranilović i Antun Heinz.H. Hranilović je objavio ediciju “Zemljopis Hrvatske”, osobito značajni Zemljopisni i narodopisni opis Hrvatske, Slavonije i Dalamcije(1900.) i Prirodni zemljopis Hrvatske(1905.).

13162079_1176353302396827_292748714_nNa putu iz Bregane u Stojdragu iz knjige”Zemljopis Hrvatske”

Sveučilšni profesor Hranilović umro je 1923. godine i sahranjen je na Mirogoju. Obitelj od pokojnog Hinka vuče korijene iz mjesta Sošica u Žumberku i to iz dijela loze Hranilović koji su imali nadimak – Cvjetašin. Udruga Uskok-Sošice predala je zahtjev Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova u Zagrebu  da ovaj zaslužni Žumberčan dobije svoju ulicu.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Najavljujemo dokumentarni film “Krabat”

v_9814Dokumentarno-igrani film o povijesti Hrvatske i Srednje Evrope, ispričanoj kroz život i sudbinu žumberačkog uskoka Janka Šajatovića-Krabata. On je 1660. postao članom Hrvatske konjaničke garde u službi saskog kneza, pod imenom Johann von Schadowitz. U sljedećih 20 godina napredovao je do osobnog kneževog savjetnika, a od 1690. o njemu se razvijaju legende i mitovi. Do 20. stoljeća von Schadowitz pada u zaborav, ali iznimnu popularnost stječe Krabat i romani o njegovim nadnaravnim moćima i čarobnjaštvu. U 21. stoljeću u Njemačkoj svjedočimo pravoj “krabatizaciji”, a Krabat postaje i inispiracija umjetnicima svih izričaja. U Hrvatskoj, Krabat je i dalje gotovo nepoznat. Hrvatska televizija u nedjelju 19.06. od 14,3o na prvom programu prikazat će film “Krabat”.

šajatovićNAJAVA:
U Njemačkoj slavan, u hrvatskoj domovini sasvim nepoznat… Kako je žumberački uskok Janko Šajatović postao Johann von Schadowitz (Šadovic) te još za života ušao u sage i mitove, kao legendarni čarobnjak Krabat?

 

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar