U grkokatoličkoj konkatedrali služena zadušnica za don Kustića

donzivko-720x480Don Kustić

Zaupokojna liturgija sv. Ivana Zlatoustoga za pokoj duše svećenika Živka Kustića, vrsnog teologa, analitičara, pisca i neumornog glasa u trenucima kada je poučavao hrvatsku javnost o tome tko su hrvatski grkokatolici, služena je 22. srpnja u konkatedralnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu. Liturgiju je predvodio križevački vladika Nikola Kekić uz susluženje slavonsko-srijemskog vikara protojereja stavrofora Ivana Barščevskog, žumberačkog vikara protojereja stavrofora Milana Vranešića i nekolicinu svećenika istočnoga i zapadnog obreda, u nazočnosti brojnih članova obitelji, vjernika i prijatelja, ispunivši ovom prigodom do posljednjeg mjesta grkokatoličku konkatedralu.

IMAGE5023Govoreći o don Živku i njegovu odlasku u predvečerje blagdana sv. Ilije kojeg je toliko štovao i o kojem je toliko puta propovijedao na Svetoj Geri u čijem je podnožju započeo svoj svećenički život, biskupski žumberački vikar Vranešić istaknuo je kako je don Živko otišao tiho i samozatajno te rekao: “Živio je prema riječima koje je jednom izrekao u svojoj nadahnutoj propovijedi: ‘Kad gradovi ocvatu, pustinje procvatu’. Proživio je posljednjih nekoliko godina, u svojoj sobi u Domu, gotovo pustinjački. Proživio je kao pravedni Job kada ga je đavao iskušavao hoće li ostati vjeran u teškim trenucima. Otišli su mu put vječnosti njegova mila i draga supruga Marica i njegova uzdanica sin Josip. U posljednjih nekoliko godina kada mu je završio aktivni život, u buci ovoga svijeta, u turbulentnim vremenima života ove Crkve proživljavao je meditirajući o svom poslanju, životu Crkve i ove nacije. Meditirao je upravo ono što smo čuli iz poslanice apostola Pavla Efežanima. Obukao se u borbeni stav kakvog mora imati pravi Kristov vojnik, jer su vremena bila teška i bremenita. Zato je Živko hrabro, odlučno i rezolutno nosio štit vjere i kacigu spasenja, opasao se istinom i obukao u spremnost. Oklop mu bijaše spremnost u vjeri za Boga, čovjeka, za progonjenoga i najmanjega”. Govoreći o maču duha kojim je Bog don Živka obdario neviđenom elokvencijom na ovim prostorima kada je progovarao u samo njemu specifičnom propovjedničkom zanosu, Vranešić je istaknuo kako mač njegove pisane riječi nije ovisio o tehnici, već o sadržaju te zaključio kako je upravo ovo razlog zbog kojeg je mogao biti i bio prepoznatljiv i čitan. Postavivši pitanje kako je taj neumorni svećenik Božji postigao prepoznatljivu vještinu svjedočenja Kristove vjere u teška vremena, Vranešić je, prisjećajući se njihova razgovora, istaknuo kako je njemu govorio o divnim profesorima skolastike koji su ga naučili misliti, razmišljati i promišljati; o matematici i fizici koju je studirao, o nezaboravnim trenucima kada je sa svojim Žumberčanima znao provoditi vrijeme upijajući one životne temelje koje, kako je znao reći, ne može dati ni mudrovanje skolastike, ni fizika ni matematika već stara planinska gorštačka mudrost.

“Ukomponiravši sve ovo na Žumberku, Božja providnost na čudnovat je način htjela da se na Žumberačkom gorju i podgorju stvori kvintet ljudi koji će obilježiti život ove Crkve i prostora, ono što je bilo rijetko viđeno u cijeloj kršćanskoj Europi. Markantne osobe: zatočenik za pravdu i istinu blaženi Alojzije Stepinac u Krašiću i nezaboravni župnik Josip Vraneković, na Oštrcu Vlatko Pavlinić i u Samoboru naš kardinal Franjo Kuharić. Bio je to kvintet ljudi koji su ostavili neizbrisivi pečat. Pokretanjem Glasa Koncila, dolaskom Vlatka i Živka ta novina postaje prepoznatljiva, čitka i uvažena. I opet je sredinom 60-tih godina Božja providnost htjela da se u to vrijeme stvori jedan teološki amalgam umova, srca i plemenitosti. Da se uz ovu petoricu ljudi pojave i drugi velikani: Josip Turčinović, Tomislav Janko Šagi Bunić, Vjekoslav Bajsić, Bonaventura Duda i nekolicina ostalih koji stvoriše čvrsti spoj tražeći novi izričaj crkvenosti u teškim vremenima”, istaknuo je nadalje vikar Vranešić, zaključujući kako je specifičnost spomenutih ljudi bila u dijalogu, njihovim razgovorima i promišljanjima uz česta trvenja, ali nikada s mržnjom. “Ovo je otvorilo prostore Glasu Koncila gdje su se umovi Crkve i srca ove Crkve sastajali, raspravljali i tražili nove izričaje. Nije bilo zatvorenosti u vlastite sitne interese, već je bio u pitanju interes Božji, Božje Crkve koju je trebalo nositi, iznijeti, i pobijediti”, istaknuo je Vranešić.

1912286_10152226576265866_6301206293649754020_oMrzlopoljci i njihov svećenik Kustić- ispred crkve sv . Petra i Pavla

Govoreći o očinskom i bratskom kontaktu s kolegama svećenicima, optimizmu i zajedništvu kojega je don Živko njegovao, Vranešić je istaknuo kako je u svim međusobnim susretima kontaktirao putem evanđelja “ne dopuštajući nama svećenicima da klonemo duhom već da zajedno idemo naprijed”. Držao se onoga što mu je rekao blaženi Alojzije kada su mu kriomice dolazili: ‘Dok ćete se držati zajedno bit ćete jaki, neće vas slomiti. Kada se počnete zatvarati u svoje dvorove, zatvarati vrata pred ljudima, tada će vas kršiti i lomiti’”. Propitujući se što don Živko ostavlja iza sebe, Vranešić je zaključio: “Buduća vremena koja su nastupila. Neopoganštinu kada će ova Crkva morati tražiti nove izričaje i afirmaciju. Tada će se morati iznova iščitavati tekstovi Kustića koji su u ovome trenutku možda i zanemareni, ali koji itekako pridonose novim prilikama za novu reevangelizaciju. Ostavlja nam i unutarcrkvenu dijalošku dimenziju, jer je bio prepoznatljiv i po dijalogu unutar Crkve u kojem je ustrajao kroz očinski razgovor i razumijevanje. Ostaje u svojem brojnom biološkom potomstvu, ali i među duhovnom djecom. Ostavio je bilo vidljivi bilo nevidljivi trag. Učili smo od tebe, a učit će i oni iza nas jer tvoji su tekstovi pisani vrijednošću neprolaznosti i poticaja za budućnost”. Vranešić se toplim riječima oprostio od don Živka, rekavši: “Otišao si u krilo Abrahamovo. Hvala ti za divnu propovijed kada si prvi propovijedao u svetištu praoca naše vjere Abrahama u Samoboru. Otišao si u njegovo krilo gdje te čeka tvoja Marica s kojom si proživio tolike godine. Koja te je razumjela i pratila, jer nije bilo lako biti Živkova žena i svećenička supruga. Ponosna i časna, vrijedna i poštena držala je uistinu tri kuta kuće, podižući djecu dok si bio na mnogim putovanjima za dobrobit Crkve. Nisi se zatvarao u sebe, a ona je sve podnosila na sebi. Otišao si i svojoj uzdanici sinu Josipu. Živio si za Boga, pa zato s njima sada živi u Bogu”. (IKA)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Mlade kosačke snage bude nadu

kosci-757-x-481-750x400U organizaciji Javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje u subotu je održana druga po redu manifestacija “Košnja kao nekad za sutra”.Događanje je započelo rano ujutro, u 7 sati, okupljanjem 13 vještih kosaca, sve redom stanovnika s područja Parka, koji su ručno pokosili livade smještene podno Planinarskog doma Žitnica na Japetiću. Osobito je lijepo i pohvalno bilo vidjeti i mlade snage, 11 i pol godišnjeg Antuna Ivanuševića s Glušćić brega. Mladi kosac vratio je svima nadu da će se vještina ručne košnje održati bar još jednu generaciju.Lanjska je košnja bila održana mjesec dana prije, u lipnju, pa je bilo i više posjetitelja. Ove se godine, međutim, više poštivala vegetacija, pa se pričekalo da biljni svijet završi svoj životni ciklus i osjemeni se. Program za goste i sve zainteresirane planinare koji su se zatekli na Japetiću započeo je u 10 sati zanimljivim predavanjima.

hrr-1024x623

Sošičko polje,1987.god.

Prvo je održala etnologinja Andreja Kolić, od koje su okupljeni čuli kako je ručna košnja nekad izgledala te kako su kako su se zvali i izgledali alati koji su se pritom koristili. Bilo je govora i o kozlacima i drugim konstrukcijam za sušenje sijena, kao i ostalim običajima vezanim za košnju.

ks

Nekadašnje namitanje sijena u plast, 1971.god.

Drugo predavanje bilo je na temu “Važnost očuvanja travnjaka kao staništa brojnih značajnih vrsta i velike bioraznolikosti”. Održali su ga Ljiljana Borovečki-Voska, Dubravko Šincek i Roko Čičmir, istraživački tim koji je nedavno započeo s istraživanjem travnjaka na području Parka. Predstavili su prve rezultate tog istraživanja, odnosno “slikovnicu” novih vrsta koje su po prvi put zabilježene na travnjacima Parka, objasnili zašto je važno čuvati travnjake te prikazali neke primjere uspješne i dobre prakse iz Zagorja.

kkNalaganje voza sijena u Kotu podno Svete Gere, 1971.god.

Nakon završetka predavnja, uz pomoć domaćina iz Planinarskog doma Žitnica priređen je mali domjenak i zakuska za sve goste, a za kosce tradicionalni ručak kakvim su se i nekada krijepili nakon napornog rada.

Dubravka Kranjčević/ Damir Otmačić

Foto: arhiva Uskok-Sošice

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Najavljujemo vatrogasnu vježbu i zabavu u Kaštu

fortDobrovoljno vatrogasno društvo Kašt u subotu, 26.7.2014. godine, organizira tradicionalnu vatrogasnu vježbu. Nakon vježbe nastavljamo s druženjem uz band Žumberačka Fortuna s početkom u 20:00 sati!

Vatrogasno društvo u Kaštu osnovano je 1956.god., a danas broji oko 50 članova. Kaštanski vatrogasci su nosioci svih aktivnosti u ovom dijelu Žumberka.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Zalog svetog Ilije

1-1024-x-7681-750x400U naletu neopoganštine koja nas obuzima potreban nam je primjer svetoga Ilije, koji se u svoje vrijeme zdušno borio da narod ne odluta u krivoboštvo – rekao je, uz ostalo, u svojoj jučerašnjoj propovijedi na Svetoj Geri svećenik Mile Vranešić. U svetištu Svetog Ilije slavio se, naime, blagdan ovoga sveca. Pre više stotina vjernika i planinara liturgiju na otvorenom, u koncelebraciji rimo i grkokatoličkih svećenika, predvodio je žumberački vikar, otac Mile Vranešić.

Svetog Iliju još se naziva i svetim Ilijom Gromovnikom. Prema starohrvatskoj legendi sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima zbog čega dolazi do grmljavine. No, na sreću, tako je nešto jučer ipak izostalo. Nakon misnog slavlja, hodočasnici su se nastavili družiti uz tradicionalno proštenje. ( radiosamobor.hr)

Edi Kirschenheuter

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Uskočki boj za Klis 2014.

Uskocki boj 270712Starodrevni Klis i njegova slavna Tvrđava posljednjega ovoljetnog srpanjskog vikenda (25.-26. srpnja) iznova će osvanuti u čudesnom ruhu oživljene povijesti.

Srednjovjekovni sajam
Viteški turniri u mačevanju, turniri u streličarstvu, žongliranje s vatrama, arhaični pučki napjevi, zvuci dipala, gajdi, bubnjeva i gusala uživo, orijentalna glazba s programima trbušnih plesačica, iluzionisti… Sve to u ambijentu sajma starih obrta i zanata, izvornih jela i pića, autentičnih rukotvorina, autohtonih suvenira i ostalih proizvoda mediteranskog podneblja, s brojnim okupljenim izlagačima iz Dalmacije i cijele Hrvatske.

klis121Bitka
Kao središnji događaj izdvaja se rekonstrukcija povijesne bitke između uskoka i osmanlijske vojske. Scene opsade, navale, pregovora, osvajanja, obrane, probijanja, pojedinačnih i skupnih borbi u koreografskoj i dramskoj izvedbi oko 250 kostimiranih sudionika, članova 24 povijesne postrojbe iz raznih krajeva Hrvatske te skupina iz Slovačke, Slovenije i Mađarske, dvije će večeri, u oko sat i pol programa ispuniti zidine Tvrđave. Dakako uz pucanje iz topova, pušaka i kubura, borbe mačevima, kopljima, buzdovanima i nadžacima, plotune iz katapulta, hitce zapaljivim strijelama, razni oklopi, srednjovjekovni štitovi, pješaštvo, konjička potpora…

Tabori
Tabori sudionika postavljeni u sjevernom podnožju tvrđave s prikazom života ratnika, različitim školama i radionicama.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Umro don Živko Kustić

donzivko-720x480Jedno od najvećih imena hrvatskoga novinarstva, prvi glavni urednik naše agencije, preminuo je u Zagrebu u 84. godini života Zagreb. (IKA) – Prvi glavni urednik naše agencije don Živko Kustić preminuo je u Zagrebu u 84. godini života, javljeno je iz Križevačke eparhije. Grkokatolički svećenik, veliki propovjednik, jedno od najvećih imena hrvatskoga novinarstva, odgojitelj novih naraštaja novinara, dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila i Žive zajednice, pisac brojnih knjiga koje su široj vjerničkoj javnosti na prihvatljiv način tumačile istine kršćanske vjere; bio je pokretač i sudionik mnogih velikih inicijativa Crkve u Hrvata, među kojima su osnivanje Kršćanske sadašnjosti, Vjeronaučne olimpijade, Maloga koncila, Informativne katoličke agencije – Zagreb.

IMAGE5023Posebno će ostati zapamćen po svojim komentarima i rubrici Pisma seoskoga župnika don Jure koje je godinama pisao u Glasu Koncila, te pučkim misijama i duhovnim vježbama koje je vodio diljem Crkve u Hrvata i dijaspore. Rođen je 12. prosinca 1930. u Splitu, za svećenika je zaređen 4. svibnja 1958. u Križevcima, sa suprugom Maricom, preminulom godine 2010., imao je petero djece. Posljednjih godina živio je u Domu za starije osobe u Klaićevoj ulici u Zagrebu.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Žumberački biskup; Ilija Hranilović

ilijaHRANILOVIĆ, Ilija, biskup (Sošice, 3.X.1850 – Križevci, 16. III. 1889). Kao pitomac gkt. sjemeništa u Zagrebu 1862-68. polazio gimnaziju te 1868-70. nadbiskupski licej, a bogoslovni studij u Beču 1870-74. kao pitomac Barbareuma. Za svećenika zaređen 1875. u Križevcima, gdje je do 1876. tajnik biskupa Đ. Smičiklasa, a 1876-78. župnik je i ravnatelj biskupskih dobara u Šidu. God 1878. imenovan križevačkim kanonikom i biskupovim pomoćnikom, a 1882. križevačkim biskupom, najmalađim u povijesti Grkokatoličke biskupije. Biskupski red primio 22.IV. 1883. u Lugosu (danas Lugoj, Rumunjska) te bio svečano ustoličen u Križevcima 6.V.1883.

grb hZa svoga šestogodišnjeg biskupovanja dao je gotovo nanovo podignuti crkvu sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu (nacrti i nadzor radova H.Bollé , slikanje ikonostasa E. Buczewski; posvećena pod novim imenom 1886, prije kapela sv. Vasilija), preurediti pripadajuće joj grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu te obnoviti biskupsku rezidenciju u Križevcima. Politički se nije isticao u javnosti, ali je u svemu podupirao biskupa J.J. Strossmayera. S njim promiče ideju staroslavenskog bogoslužja te djeluje u duhu sjedinjenja Katoličke i Pravoslavne crkve.

Hranilović je bio i dobrotvorom: između ostaloga, 1888. novčano poduprijevši Strossmayerov dar, potpomagao je utemeljenje Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Napisao je više prigodnih biskupskih poslanica (sačuvane u rukopisnim prijepisima na zagrebačkome grkokatoličkom sjemeništu), a njegov Pastirski list svećenikom i vjernikom biskupije križevačke objavljen je 1887. u Križevcima. Pokopan je na grobu sv. Roka u Križevcima, a grb mu je uklesan nad ulazom grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. Arhivsko gradivo o Hraniloviću čuva se u biskupskoj rezidenciji u Križevcima.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Žum(berčani) uređuju groblje u Berku

berakDana 29.06.2014. godine održana je 1. radna akcija na katoličkom groblju u Berku. Uz veliki odaziv mještana započeto je ograđivanje katoličkog groblja. Naime, općina Tompojevci je od Vupika d.d. osigurala dostatni broj betonskih stupaca koji su se započeli postavljati. Vrijedni mještani s predstavnicima općine su iskopavali rupe, te pravljenjem betona postavljali stupce koje će se naknadno sa žicom ograđivati. Na katoličkom groblju u Berku su sahranjene generacije  domaćih Šokaca i doseljenih Žumberčana i Hrvata iz Bosne,a koji su došli u ove krajeve 1945 i 1946.godine. Na početku ovog groblja sa lijeve strane nalaze se lijepo uređeni grobovi Nijemaca,a koji su na ovom području živjeli do 1945.godine. Žumberačke obitelji koje imaju grobove u Berku su: Brdar, Čučić, Rušnov, Tarač, Juratovac, Latković, Gvozdanović, Jelenić, Pavković, Delivuk, Grubač, Boić, Krajić…

IMG_0116Žumberački grobovi u Berku

U subotu, 12. srpnja na katoličkom groblju u Berku održana je 2. radna akcija. Uz ponovni veliki odaziv vrijednih mještana naselja Berka a isto tako i djelatnika, te predstavnika općine napravljen je vrlo zahtjevan posao. Jedna skupina je šalovala napravljeni izliveni temelj – kako bi se još jedan (gornji) sloj betona nalio, druga pravila beton i popunjavala iskopane temelje, treća postavljala nove ogradne stupce, a g. Garvanović bio je zadužen za pripremu prigodnog domjenka.

 Iduća radna akcija biti će održana u narednu subotu, 19. srpnja od 08:00h.   

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Vikar kod gradonačelnika Pakraca- Povelja hrvatskom biskupskom gradu Pakracu

VikarPakrac2014bbb-720x480U povodu obilježavanja 315.godišnjice osnutka grkokatoličke Slavonske eparhije u ponedjeljak 14. srpnja 2014. održan je sastanak članova Središnjeg odbora za obilježavanje 315. godišnjice osnutka Slavonske eparhije  s pakračkim gradonačelnikom mr. Davorom Huškom i njegovim suradnicima. U razgovoru predsjednika Središnjeg odbora vikara Milana Vranešića i gradonačelnika Huške  izražena je obostrana želja da se u narednom periodu što više pažnje posveti osvješćivanju javnosti o Pakracu kao hrvatskom biskupskom gradu. Gradonačelnik grada Pakraca gospodin Davor Huška posebno je naglasio kako je povijesna činjenica o Pakracu kao katoličkom biskupskom sjedištu, još od 26. svibnja  1699., iznimno važna za budućnost ovog mjesta.

Na području cijele Slavonije biskupijskim mjestima nazivaju se uz Pakrac još samo Đakovo i Požega. Na susretu je zaključeno kako je prava šteta što se tijekom prošlosti nije dovoljno vrednovala ova činjenica kao i podatak da je katolička katedrala u Pakracu bila posvećena sv. Trifunu, svecu zaštitniku vinogradara. Na žalost povijene nedaće potpuno su prekrile dio hrvatske katoličke povijesti u Pakracu koja se velikim zalaganjem Središnjeg odbora ipak pomalo vraća u svijest građana.

U cilju obnove povijesnog sjećanja predsjednik Središnjeg odbora uručio je gospodinu gradonačelniku i posebnu Povelju kojom se Gradu Pakracu vraća nekadašnji naziv Hrvatskog biskupskog grada te se u buduće može nazivati tim časnim naslovom. Na kraju srdačnog susreta članovi Središnjeg odbora najavili su kako će ovogodišnja proslava 315. godišnjice uspostave grkokatoličke Slavonske eparhije završiti u Pakracu svečanom svetom liturgijom.

izvor: zumberacki-vikarijat-com

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Košnja kao nekad za sutra

kkŽumberački kosci iz Kekića

U subotu 19. srpnja 2014. na livadama na Japetiću pokazat ćemo kako su kosci nekad ručno kosili travnjake. U isto vrijeme u planinarskom domu „Žitnica” bit će održane prezentacije koje će Vas provesti kako kroz bioraznolikost travnjaka, tako i kroz vrijeme i oživjeti stare običaje vezane upravo uz košnju.

kosciOčuvanje travnjaka danas nam je važno iz potpuno drugih razloga, a o tome ćemo govoriti u nastavku ove, druge po redu, manifestacije „Košnja kao nekad za sutra”. Pozivamo Vas da nam se pridružite. Početak je u 10.00 sati (Planinarski dom „Žitnica”, Japetić).

PP “Žumberak- Samoborsko gorje”

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar