Sjećanje na doktora Medvena

In memoriam – Mr. sci. Milivoj Medven, dr. vet. med. (Medven Draga, 6.7.1931.–Zagreb, 14.9. 2017.)
DSCN5440od lijeva: Josip Šintić, gospođa Bonnie Martines iz Californije (unuka Pavla Gvozdanovića) i   Milivoj Medven; god. 2012.

Nakon duže bolesti, one bolesti koja je danas nažalost  sve češća, koja čovjeku pomalo oduzima njegova sjećanja, pamćenje, prepoznavanje preminuo je poznati i ugledni Žumberčan doktor Milivoj Medven. Djetinjstvo je proveo u Medven Dragi, a u Zagrebu je završio Veterinarski fakultet, a kao veterinar radio je dosta vremena i u Žumberku. Godine 1995. M. Medven i sin Hrvoje, koji se pokazao vrlo spretnim za niz građevinskih i drvodjelskih radova, obnoviše svoj mlin u Čunkovoj Dragi, te od zgrade bivše štale izgradiše ugostiteljski objekt s luksuznim apartmanom i velikom blagovaonicom. Medveni su između dva svjetska rata pružali ugostiteljske usluge, a najčešći gosti su im bili Švicarci, obitelj švicarskog konzula u Zagrebu, koje je Medven Draga podsjećala na njihovu dolinu u Švicarskoj, pa su rado i često dolazili i boravili kod Medvenovih. Možemo to smatrati začetkom boravišnog turizma u Žumberku. Nakon što su Medveni uredili svoj ugostiteljski objekt u Čunkovoj Dragi, otvorenje ugostiteljskog objekta je započelo održavanjem Okruglog stola ED Žumberak, na temu zaštite žumberačke prirode, uz sudjelovanjebrojnih uglednika i prirodoslovnih znanstvenika, među kojima je bio i akademik Sergej Forenbacher. Na okruglom stolu je zaključeno da Žumberak i Samoborsko gorje treba zaštiti kategorijom park prirode, što je Hrvatski državni sabor izglasao već 28. svibnja 1999.

IMG_20171214_233201(2)Milivoj i njegov prijatelj Mirko u akciji

Dugi niz godina, nakon odlaska u mirovinu, g. Milivoj Medven je provodio vrijeme radeći sve poljodjelske poslove u Medven Dragi, u svojoj, kako bi rekao Ksaver Šandor Đalski, «kuriji nobilitaris», tj. Kuriji Medven. A obitelj je živjela u stanu na Tuškancu, ali i dolazila za vikend u Medven i Čunkovu Dragu. Bio je član Ekološkog društva Žumberak, više mandata potpredsjednik, sudjelovao je u eko- akciji, kada smo čistili korito Kupčine od Strmca Pribičkog do sela Stupe. Da bi mlin u Čunkovoj Dragi mogao raditi, M. Medven , je morao čistiti korito Kupčine od naplavina. Za taj posao je koristio mali sklopivi čamac.

IMG_3426Kurija u Medven Dragi

Raspravljajući na sastancima UO EDŽ na temu čišćenja žumberačke prirode-okoliša, zaključili smo 2002. g. da krenemo u akciju čišćenja obala potoka i korita, a tijekom godina smo nastavili uklanjati divlja odlagališta.

IMG_3518

IMG_20171212_154524Njegovanje obiteljske i žumberačke tradicije i ponos na davne pretke, bili su inherentni g. Medvenu. Na svaki je način želio održati gospodarstvo živim. Obrađivao je vinograde dok god je uspijevao angažirati ljude za pripomoć, kupio šljive, kruške i pekao finu rakiju, obrađivao polja, skupljao jabuke i pravio vinski ocat (kvasinu), kupio orahe, a u mlinu je mleo domaće sorte kukuruza. Brojne skupine planinara stalno su ga posjećivale, te kupovale njegove proizvode. Moje društvo i prijatelji često smo svraćali našem prijatelju Milivoju Medvenu.

Registrirao je i «Seoski turizam MEDVEN», ali dakako, nije imao dovoljno radnih «kapaciteta», jer kćer Željka (mr. sci.) niti sin Hrvoje nisu bili voljni živjeti u kuriji i/ili mlinu. Inače, Kurija Medven je zaštićena kao kulturno dobro i jedinstvena je stambeno-gospodarsko imanje, koje je sagradio Anton Medven 1868.g. te će iduće godine Kurija obilježiti svoju 150. godišnjicu.

IMG_3559O precima Milivoja Medvena u Urbaru grada Ozlja od g. 1642. piše: «Medvene, plemiće jednoselce (unius sessiones), naseliše još Frankopani početkom XVI. stoljeća. Godine 1568. bio je Ivan Medven špan na novom dvoru gospodskom u Pribićih, a g. 1572. dvorski grada Ozlja. Pošto g. 1641. izgorješe ne samo zgrade, već i sve stare povelje, potvrdi im stare pravice knez Petar Zrinski ovim listom: Mi grof Petar, vikovični gospodin od Zrinja, ……….da sluga naš nastanjen u Slapnici Ivan Medven skupa svoimi brati: Mihaljem, Jurjem i Petrom, dajući nam napravo, da su im hiže i vse stanja ognjem pogorila od zla čovika……………..a to v Slapnici dva fertalja zemlje, a v Grmači frtalj jedan pod šume Vugrskoga broja dukat sto i peteset…………………………. Da oni nas u napridak, z oružjem vrlo služe, i ako bi se u koju drugu našu službu uzpotribovali, a za našu plaču, da se neimaju uzkratiti. I na to im dasmo ovo naše pismo rukom našom potpisano i navadnim pečatom potrjeno. Dano u grdu našem Ozlju, na dvadeset i drugi oktobra, leta jezero šest sto četrdeset prvoga (1641.)»
Grof Z. Petar v.r

IMG_3589Milivojev mlin u Čunkovoj Dragi

Zadnje dvije godine života g. Milivoj Medven je proveo u Domu Severović u Novakima Bistranskim, ispod sjeverozapadnih obronaka Medvednice, koji vodi gđa. Gordana Severović, supruga Žumberčana, građevinskog poduzetnika, graditelja Doma, podrijetlom iz Stojdrage. Često sam posjećivao g. Medvena u prvoj godini njegova boravka u Domu, dok mu još «dr. Alzheimer» nije oduzeo previše od pamćenja, a i od prepoznavanja. Donosio sam mu vijesti iz Žumberka, poneku publikaciju te preslike Žumberačkog urbara iz 1656. koji je s velikim interesom pregledavao, a također smo u šali konstatirali da nas dva u Domu Severović «povezujemo» Žumberak na liniji Stojdraga – Gornja Vas – Medven Draga. Od g. Milivoja Medvena oprostili smo se 15. IX. 2017. na krematoriju Mirogoja, a potom za par dana i domaći na groblju uz crkvu Majke Božje Dolske, gdje Medveni imaju grobnicu. Ostati će nam svima u sjećanju kao veliki ljubitelj Žumberka i njegove prirode, osobito Kupčine i Slapnice, te žumberačke tradicije! Počivao u miru Božjem!

pripremio: Josip Šintić Zlatko, prof.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Predstavljanje kalendara Zagrebačke županije za 2018.

KALENDAR_ROMEO_1_12_12_2017

Zagrebačka županija, u suradnji s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, tradicionalno izdaje godišnji kalendar, ovaj put na temu sakralne i kulturne baštine. Crkve i kapele, sa svojim visokim zvonicima, uzdignute na uzvisinama iznad naselja imaju posebno simboličko značenje. Pažnju svojom ljepotom plijene brojni oltari, freske, slike, statue i vitraji, a posebno mjesto svojom vrijednošću zauzimaju orgulje, centralni instrument religijskoga života. Kalendar kroz fotografije autora Romea Ibriševića pruža uvid i pogled u sakralnu povijest prostora Zagrebačke županije, a ujedno je i poticaj za posjetitelje da obiđu i upoznaju raznolikost, bogatstvo i vrijednost kulturne baštine Zagrebačke županije.

T.I.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Nakon 50 godina stvaralaštva Škrabe predstavu posvetio Žumberku

grabarak

Žumberačko mjesto Grabarak zauzima posebno mjesto u predstavi od Nine Škrabe

Nino Škrabe, književnik i dramatičar, umjetnički voditelj Kazališta Škrabe i član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, predstavom “Dobri čovjek Bažulek” počinje proslavu svoje velike obljetnice, 50 godina kontinuiranog umjetničkog djelovanja.

-Dobri čovjek Bažulek nastavak je moje uspješne suradnje s legendarnim redateljem Georgijem Parom, okrunjene nizom popularnih histrionskih i knapovskih predstava (Ljubica, Idu svati mlade ni, Malo morgen, Francekova teta, Koltovi generala Pattona). Već sama ta činjenica predstavlja razlog za istinsku radost i zadovoljstvo, a nova premijera najljepši je mogući dar kada slavim 50 godina bavljenja kazalištem. Kao i svi moji dosadašnji tekstovi i ovaj je na neki način vezan s mojim zavičajem, jaskanskim krajem.

11

U Grabarku 27.5. 2017.

Predstavu redatelj Paro i ja posvećujemo Žumberku i Žumberčanima. Zašto i kako, doznat ćete kad pogledate Dobrog čovjeka Bažuleka-kazao je Škrabe o predstavi.

U predstavi glume Mladen Vasary, Ana-Marija Percaić, Iva Šimić, Giulio Settimo i Nino Pavleković. Pretpremijera “Dobrog čovjeka Bažuleka” je 15. prosinca, svečana premijera 16. prosinca, a prva repriza 17. prosinca, u zagrebačkom Kazalištu KNAP, Ivanićgradska 41 a, u 20 sati. Karlovačka premijera predviđena je za početak veljače 2018. (jaskadanas.hr)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Dobri čovjek Bažulek – nova predstava

24799354_871254709712272_8391031171399860903_o(1)

Ponosno objavljujemo da kazalište Knap ima još jednu novu predstavu! U koprodukciji s Gradskim kazalištem Zorin dom iz Karlovca nastao je “Dobri čovjek Bažulek” u režiji slavnog Georgija Para i tekstopisca Nina Škrabe. Svečana premijera održati će se 16. prosinca u Kazalištu Knap dok će se ulaznice za izvedbe 15. i 17 prosinca moću kupiti u slobodnoj prodaji. Predstave počinju u 20 sati.

Dobri čovjek Bažulek mali je hrvatski čovjek, dobronamjeran i susretljiv, nesiguran i tjeskoban. Klobučar Bažulek je hrvatski Svatković (Jedermann). On čini sve što mu autoriteti nalažu, živi kako je propisano, uživa u svojim malim radostima, radi posao koji voli i nastoji plaćati sve svoje račune. Jednog dana se nenadano našao u žrvnju vlastodržačke i pravno-korupcijske mašinerije. Izgubio je posao, stan i ženu te krenuo u tragikomičnu potragu za rješenjem svojih problema i za uzrocima svoje nezaslužene i nesretne sudbine. U toj potrazi susreće se s različitim malim i velikim bogovima i božicama, s poslodavcima i vlastodršcima, političarima i menadžerima, poduzetnicima i bankarima, kamatarima i fiškalima, liječnicima i sucima, glasnogovornicima i portirima, nogometnim navijačima i kazalištarcima pa i s lažnim i pravim Gospodom.

Bažulek nigdje ne nalazi pravdu ni razumijevanja, izdaju ga i najbliži prijatelji te na kraju shvaća da mogućnost oslobađanja leži u njemu samom. Strukture svijeta su samo fasada, a sloboda je uvijek ponuđen izbor. Za slobodu je potrebna hrabrost, osviještenje i odbacivanje nametnutih konvencija. Ako vlast, bilo koje vrste, nešto ne može podnijeti, jer na to nema odgovora, onda su to dobrota, iskrenost i osmijeh. Za kakav se izlazak iz svojih nedaća naposljetku opredijelio naš junak, doznat ćete na kraju predstave. Glume: Mladen Vasary, Ana-Marija Percaić, Giulio Settimo, Nino Pavleković, Iva Šimić

Rezervacije na: knap@knap.hr ili na tel: 01/2303 122

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Nekadašnji Žumberak (Požutjela romansa iz Osredka)

glVezano uz povijest kristala u Samoboru nikako ne možemo zaobići danas zaboravljeni Osredak gdje je djelovala prva tvornica kristalnog stakla u našem kraju. Dana 12.03.1839.god. otvorena je u Osredku (Žumberak) staklana u vlasništvu barunice Vilhelmine Kullmer. Zašto na Žumberku? Prostrane šume,bile su izvor energije za topljenje kvarcnog pijeska,a kojeg je također bilo u blizini. Prvi majstori staklaru, dovedeni su iz Karolvyh Vari koji su obučavali domaće radnike vrsnom staklarskom poslu.

Vrlo malo sačuvanih je dokumenata i detalja koji nam govore danas o Osredku i životu u njemu. Svjedno, znamo da je na mjestu gdje se sada širi šuma i šikara prije samo stotinjak godina bujao život, priređivali se balova, postojala pošta, restoran, perivoji. Rađale su se tu i romantične veze i ljubavne priče! Zahvaljujući gospođi Jagodi Kurešić koja nam je ustupila šesdesetak poštanskih karata s pečatom Osredka  otkrivamo djelić jedne romantične ljubavne priče zapisane na tim lijepim secejskim razglednicima.

gl3Radi se o gotovo svakodnevnoj presici Dragice-Karle iz Osredka s njezinim dragim Milanom Surmom u Zagrebu tijekom 1901./1902.godine. Iz tih prepiski saznajemo o balovima u Osredku, šetnjama po okolnim krajevima, posjete kazališnim predstavama ili izletima u kočijama do Stojdrage. Spoznajemo i ljubavne čežnje i nadanja zagonetne Dragice kojoj kojoj ne znamo prezime,ali razabiremo i ljutnju kad se ona Milanu obraća službenije kao Maximilijanu. Sve u svemu pravi mali ljubavni roman čije aktere danas prekriva trava-baš kao i Osredak.

Milan Žegarac Peharnik, Matica hrvatska Samobor

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Ljepote Hrvatske; Sošice; Žumberak, travanj 2017.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Napustio nas je Milan Morduš

24852417_1524019147692423_7947411640870499152_n

U dubokoj boli javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima tužnu vijest da nas je napustio Milan Morduš,a koji je iznenada preminuo u Sošicama 09.12.2017. u 81. godini života. Morduš je bio jako radišan čovjek i nekoliko godina je proveo na radu u Njemačkoj,a ostatak života u Sošicama (zaselak Kovači). Punih 60 godina bio je nositelj rada vatrogasnog društva Sošice. Pogreb dragog nam pokojnika biti će u nedjelju 10.12. u 14 sati na groblju u Sošicama.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: supruga Katica, sinovi Štefo, Ive i Milan, snaha Željka, unuci, te ostala tugujuća rodbina i prijatelji

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Zimske ljepote naših slapova

24831364_150798572357152_4641552955934996672_o

Jedna od najljepših potočnih dolina je dolina Slapnice. Potok je dobio svoje ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom dužine 10-tak km. Nešto uzvodnije s desne strane na potoku Pećnika što se uljeva u Slapnicu nalazi se slap Brisalo – jedan od najviših slapova koji se obrušava sa 15-ak merara visoke sedrene stjene u bistro jezerce koje se nalazi u malom anfiteatru, a ovaj put okovan ledom…

20626925_151168718986804_5377525157800272474_o

Vranjački slap u okovima ledenih siga, visok je petnaestak metara i nalazi se u kanjonu rječice Slapnice, nalazi se na potoku Vranjak koji je pritok rječice Slapnice. Slap je nastao na visokoj okomitoj sedrenoj stijeni koja zatvara potočnu dolinu Vranjački klanac.. (Milan Duniskvarić)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Započnu veliki,a stradaju mali

 1bogati-protiv-siromac5a1nih-glavnaNacija je konačno odahnula. Hrvatska nogometna reprezentacija putuje iduće godine u Rusiju na Svjetsko nogometno prvenstvo. To je bilo pitanje svih pitanja. Gazda trči i džogira po Londonu. Na Zrinjevcu poznata krčma posluje kao nikada. “Kod lažnog svjedoka” fiškali obilno troše viski, viljamovku i ostala skupa pića. Što će im obična i jefina kavica, kad su im klijenti kapitalci, a usluge tih visokih honorara plaćaju brzo i bez puno gunđanja. Godina Gospodnja 2017. je na izmaku i skoro su nam neprimjetno izmaknule dvije važne godišnjice. Ni jedna od njih današnjem čovjeku gotovo ništa ne znači, ali valja ih barem spomenuti, jer na ovaj ili onaj način posljedice svi kusamo. Kršćanski svijet, posebno onaj protestantski, obilježio je petsto godina od kada je revnosni redovnik i dobar teolog Martin Luther, izazvan crkvenom hijerarhijskom nerazboritošću i krutošću, protestno iznio svojih 97 teza protiv onodobnih devijacija unutar crkvene i svjetovne vlasti.

Pred sto godina započela je u Rusiji Oktobarska revolucija, koju su predvodili uvezeni boljševički revolucionari. Mnogi povjesničari se pitaju kako je ova revolucija imala toliki uspjeh i zašto je bila tako krvava. Ni u ludilu si ne umišljam upustiti se u bilo kakvu analizu i, ne daj Bože, biti nečiji “advocatus diaboli”. Stoje tek činjenice – poveznice, makar je među njima povijesni razmak od punih 400 godina. Kod jednih i drugih uzrok su bile okoštale vladalačke strukure, bilo crkvene, bilo carske, koje nisu uviđale da u obespravljenom i gladnom narodu vrije te da su pod hitno potrebne i neke radikalne promjene. Tvrdoglavost vlastodržaca i bunt naroda bio je sasvim dovoljan za sve ono što se kasnije događalo. Ti događaji bijahu vrlo krvavi i rijeke su krvi prolivene, a milijuni ljudi izginuli. Reformacijom se uzdrmala cijela tadašnja Europa, a Oktobarskom revolucijom cijeli je svijet zahvaćen njenim plamenom. Kako obično biva u vremenima revolucionarnih promjena, glavni protagonisti su bili na sigurnom, a na prvim linijama, gdje se glava gubi, stajao je mali čovjek, ideološki i mentalno prepariran, snatreći o nekom virtualnom boljem životu. I, ono najvažnije – iza Luthera i Oktobarske revolucije nastali su duboki društveni tektonski pomaci. Jedni kažu – na bolje, a drugi – na gore. I jedni i drugi zaboravili su tek na činjenicu kako se promjene događaju evoluitivnim putem, na dugoročne staze, a ne brutalnom i brzom promjenom dotadašnjih struktura. Tek, cinik Perica Kerempuh bi rekao: “Ni med cvetjem ni pravice…” i nastavlja: “Nigdar ni bilo da nekak ni bilo…”. Kugla se zemaljska i dalje vrti, jedni se rađaju, drugi žene, treći odlaze k svetom Perici… Jedni vladaju, drugi su tek jeftine sluge. Revolucije, s kojim god bile predznakom, brutalno i krvoločno “papaju” svoju djecu. Pa i ova najnovija, o kojoj se još uvijek uporno šuti, ali joj nemoćno svjedočimo. (vlč. Mile Vranešić)

Glasnik Samobora

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Udruga Smičiklas organizirala tribinu povodom godišnjice biskupije

IMG_5346
U velikoj dvorani Žumberačkog – Grkokatoličkog sjemeništa, 4. prosinca 2017. održana je svečanost obilježavanja 240. obljetnice Križevačke biskupije, koju je organizirala Udruga Tadija Smičiklas. Predsjednik Udruge Milan Radić-Iltić i potpredsjednik Josip Šintić pozdravili su nazočne. Posebno su pozdravljeni gosti iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu dr. sc. Ana Azinović Bebek, sa suradnikom konzervatorom arheologom g. Petrom Sekulićem, a koji već deset godina provode arheološka iskapanja u crkvi i starom groblju oko crkve sv. Nikole biskupa kod sela Žumberak. Posebno su pozdravljeni žumberački biskupski vikar prečasni g. Željko Pajić, biskupski kancelar Livio Marjan, prof., g. Dinko Kraljević, prof. dr. Janko Herak, direktor nakladničkog poduzeća Nova stvarnost g. Zvonimir Maštrović, g. Janko Radić i g. Janko Jelenić, predsjednik udruge Marko Vukasović.  Biskup Nikola Kekić održao je uvodno izlaganje, a dr. med. Goran Ivanišević opsežno je govorio o povijesti Križevačke biskupije. Na svečanosti je nastupio Ćirilo-Metodov kor u mješovitom sastavu pod ravnanjem prof. Darije Blaće Šojat. Biskup Kekić i Žumberačke vile dobile su prizanje za ekološki rad od Ekološkog društva Žumberak. Svi nazočni su nakon svečanosti obišli crkvu sv. Ćirila i Metoda, vođeni biskupom Kekićem, a potom je uslijedilo ugodno druženje.Tijekom trajanja domjenka, prečasni Željko Pajić poželio je u ime svih nazočnih sretan Imendan preuzvišenom biskupu Nikoli Kekiću, a spontano smo svi, predvođeni Ćirilo-Metodovim mješovitim zborom, zapjevali našem biskupu «Na mnogaja ljeta»! Domjenka su pripremile Mira Radić i Zorica Ličko. Cjelokupnu svečanost popratio je s kamerom snimatelj i novinar Josip Grdina za karlovački TV TREND (ranije TV4R) za emisiju Žumberački zov. Ujedno smo najavili da u narednom razdoblju planiramo održati stručno – znanstvene skupove u počast i četvorici akademika s područja Žumberka, uključivši i područje Krašić-Pribić: najstariji akademik je Josip Torbar (Hrženik, 1824. – Zagreb, 1900.), predsjednik HAZU (JAZU) OD 1890. – 1900. prethodnik T. Smičiklasa, na mjestu predsjednika HAZU. Tade Smičiklas (Reštovo, 1843. – Zagreb, 1914.), Petar Skok (Jurkovo Selo, 1881. – Zagreb. 1956.), Milan Herak (Brašljevica, 1917. – Zagreb. 2015.) Očekujemo da će u 2018. doći do imenovanje ulice akademika Milana Heraka u gradu Ozlju, a tom prigodom uz svečanost posvete novoimenovane ulice, otkriti ćemo i spomen ploču na rodnoj kući akademika Heraka u Brašljevici. U veljači 2018. planiramo obilježiti 100 godina od rođenja, i 30. godina od smrti istaknutog Žumberčana, pjesnika, pisca i dugogodišnjeg urednika Žumberačkih novina ing. Dane Gurovića, kao i 90. obljetnicu rođenja Milka Predovića, koji je uređivanjem i izdavanjem svojih Žumberačkih kalendara, 1965. g. dao poticaj za osnivanje Kulturno-prosvjetnog društva «Žumberak», čiji je Udruga Tadija Smičiklas sljednik.  (J. Šintić,Ž.Hranilović)
Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar