Akademik Herak dobio ulicu u Ozlju

IMG-20180925-WA0016

U petak, 21.09. 2018. u Ozlju je na lokaciji ETNO parka, održana prigodna svečanost imenovanja i posvećenja ulice Akademika Milana Heraka, hrvatskog geologa i paleontologa svjetskog glasa, rođenog u žumberačkom selu Brašljevici, koji spada pod Ozalj, 5. III. 1917., a preminulog u Zagrebu, 26. IV. 2015. Ozaljski ETNO park nalazi se na početku novoimenovane ulice Akademika Milana Heraka, a na kraju ulice se nalazi glavna poslovno-industrijska zona grada Ozlja, koju sačinjava skupina ozaljskih poslovnih subjekata, među kojima je i Komunalno Ozalj –Azelija. Mjesec dana nakon smrti akademika Milana Heraka, održali smo komemoraciju u njegovu čast u velikoj dvorani Grkokatoličkog sjemeništa u organizaciji Udruge Tadija Smičiklas i Ekološkog društva Žumberak. Akademik M. Herak je bio počasni predsjednik Udruge Tadija Smičiklas (KPD Žumberak) i dobitnik najvišeg priznanja ED Žumberak.

Na komemoraciji krajem svibnja 2015. g. smo najavili da će naše udruge predlagati nadležnim tijelima imenovanje ulice/trga akademika Milana Heraka u Ozlju i Zagrebu, te
organizirati postavljenje spomen ploče na rodnoj kući Milana Heraka u Brašljevici. Komisija za imenovanja ulica , trgova i naselja Grada Zagreba uvrstila je akademika Milana Heraka na listu uglednika po kojima će se imenovati ulica na području Zagreba, a u
Gradu Ozlju je imenovanje realizirano, i ovom prigodom se srdačno zahvaljujemo gradonačelnici Ozlja, gospođi mr. sc. Gordani Lipšinić, kao i Gradskom vijeću na čelu sa
Stjepanom Zoretićem, što su spremno prihvatili naš prijedlog imenovanje ulice Akademika
Milana Heraka u gradu u kojem ulice pretežno nose tradicionalna, lokacijska imena, a i nema ih mnogo. Do ulice Akademika M. Heraka iz strogog centra Ozlja polazi se Trškom ulicom te nakon pola kilometra na desnu stranu, kod Etno parka, počinje ulica Akademika M. Heraka. Označena je lijepom tablom na stupu, a tabla je postavljena i na kraju ulice, uz skupinu poslovni zgrada, ali će ulica u dogledno vrijeme biti produžena.

Na svečanosti je sudjelovalo oko 40 osoba predstavnika Grada Ozlja, već spomenuta gradonačelica i predsjednik Gradskog vijeća, biskup, preuzvišeni Nikola Kekić, predstavnici udruga predlagača imenovanja ulice, načelnik Općine Žumberak g. Zdenko Šiljak, rodbina akademika Milana Heraka kao i više osoba iz župe Kašta i naselja zapadnog Žumberka. Predsjednik Udruge Tadija Smičiklas Milan Radić- Iltić pozdravio je sve nazočne i zahvalio im na dolasku. Gradonačelnica mr. sc. Gordana Lipšinić istaknula je da se Grad Ozalj ponosi svojim akademikom Milanom Herakom, te nastoji da se žumberački dio Grada Ozlja razvija kao i ostali dijelovi. Skup je potom pozdravio načelnik Općine Žumberak, g. Zdenko Šiljak, istaknuvši dobru suradnju s Gradom Ozljom i značaj obitelji Herak za cijeli Žumberak. Potom je Josip Šintić, dopredsjednik Udruge T. Smičiklas i predsjednik ED Žumberak istaknuo da je akademik Milan Herak doajen hrvatske goelogije i kao znanstvenik aktivan od 1943. godine. Tijekom više desetljeća publicirao je veliki broj znanstvenih radova i rasprava u različitim područjima geologije kao što su paleobotanika, paleozoologija, stratigrafija, regionalna geologija – prvenstveno krških područja, geotektonike Dinarida i na taj način znatno pridonio afirmaciji hrvatske geologije kako kod nas, tako i u svijetu. Kao dugogodišnji sveučilišni profesor napisao je više udžbenika koji se i danas koriste u nastavi.

IMG_20180925_124629

Kao član JAZU – HAZU obnašao je dužnost potpredsjednika Akademije i glavnog tajnika Razreda za prirodne znanosti. Potom je dole potpisani iznio i kratku biografiju akademika M. Heraka. Završio je Klasičnu gimnaziju (1937) u Zagrebu. Diplomirao iz prirodnih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1941), postigao doktorat filozofije s tezom iz geologije na istom Sveučilištu (1943). Usavršavao se na Sveučilištu u Beču (1942-43).

Bio je zaposlen u Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu (1943-1952), Tehničkom (danas: Rudarsko-geološko-naftnom) fakultetu (1952-1958) te Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1958-1982). Bio je predstojnik Geološko-paleontološkog zavoda (1958-1974) te dekan Fakulteta (1964-1966.). Redoviti je član HAZU od 1973. godine. Dopisni je član Oesterreichische Akademie der Wissenschaft (od 1977) i Slovenske akademije znanosti in umetnosti (od 1991.). Bio je i dopisni član SANU (Srpske akademije nauka), ali je u rujnu 1991. dopisom istupio iz članstva, zbog patnji hrvatskog naroda, kojima je izložen, zbog srpske agresije na Hrvatsku. Bio je povremeni konzultant međunarodnih agencija FAO i Unesco te suradnik projektantskih organizacija hidroelektrana u kršu i dr.

Predavao je više kolegija iz područja geologije i paleontologije na fakultetima Sveučilišta u
Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu uveo je nove kolegije paleobotanika, geologija krša i regionalna geologija s geotektonikom, a na Tehničkom fakultetu inženjerska geologija s hidrogeologijom; osnovao je poslijediplomski
studij iz geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1960); vodio je brojne doktorske i magistarske radove. Objavio je preko 200 znanstvenih radova koji obuhvaćaju problematiku od istraživanja fosilnih vapnenačkih alga, stratigrafije trijasa, geologije krša do geotektonike. Bio je glavni urednik knjige “Karst” (1972, Elsevier, Amsterdam). Dobitnik je brojnih nagrada (od Nagrade za znanost „Ruđer Bošković“ – 1968. do odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2012). Potom se skupu obratio preuzvišeni otac biskup Nikola Kekić, te istaknuo da je od svih žumberačkih rodova – porodica Herak dala najveći broj znanstvenika, profesora i 12 doktora znanosti, od kojih ih je nekoliko srednju školu pohađalo u Zagrebu, a stanovali su u Grkokatoličkom sjemeništu na Gornjem Gradu

Potom je prof. dr. sci. Janko Herak toplim i emotivnim riječima, a bilo je i suza ganuća, govorio o obitelji akademika Milana Herka, kod kojega je stanovao na adresi Zvonimirova 28, a koji mu je bio ne samo stric, već i duhovni otac, a gospođa Ojdana Herak, rođ. Allegretti, koja je umrla ubrzo nakon supruga Milana, duhovna majka. Potom je biskup Nikola Kekić, a nazočan je bio i dekan Ozaljskog dekanata prečasni Josip Jakovčić, posvetio ulicu Akademika Milana Heraka. Svečanost imenovanja ulice popratila je TV kamerom ekipa TV Trend – 4 rijeke, iz Karlovca. Skup je završio prigodnim druženjem u prostorijama Gradske knjižnice. Planiramo u organizaciji Udruge Tadija Smičiklas, u skoro vrijeme postaviti spomen ploču akademiku Milanu Heraku na rodnoj kući u Brašljevici!
Pripremio: Josip Šintić Zlatko, prof., foto: Branko Herak

P.S.

Od predstavnika obitelji Herak, profesora dr. sc. Janka Heraka, nećaka i duhovnog sina akademika M. Heraka, ovogodišnjeg dobitnika najvišeg priznanja za znanost u Hrvatskoj za godinu 2017., nagrade te životno djelo iz područja prirodoslovnih znanosti, a koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti, primili smo slijedeću zahvalu:

Poštovani gospodine Šintiću,

Nakon ozaljske proslave neprestano prizivamo slike samog događaja i slike ulice posvećene mome stricu Milanu. Vrlo smo zadovoljni atmosferom u kojoj se  proslava odvijala; to je bilo gotovo kao jedno obiteljsko druženje, događaj kojemu ste vi najviše pridonijeli. Ovom prilikom vam srdačno zahvaljujem na svemu što ste učinili ne samo za Milana i obitelj Herak, nego i za cijeli Žumberak pa i šire.
Srdačno,
Janko Herak

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>