Iz povijesti Slavonske grkokatoličke biskupije

Proslava 315. godišnjice osnutka grkokatoličke Slavonske biskupije sa sjedištem u Pakracu 1699.-2014.

sbCarskom diplomom Leopolda I. od 26. svibnja 1699., osnovana je grkokatolička Slavonska biskupija sa sjedištem u Pakracu. Za prvog biskupa novoosnovane biskupije imenovan je Petronije Ljubibratić, koji je u Pakracu kupio zemljište( na današnjem trgu Bana J. Jelačića) i tu sagradio drvenu biskupsku rezidenciju, a  doselio je  u Pakrac još dvije godine prije osnivanja biskupije.

Arhimandrit Petronije Ljubibratić sklopio je crkveno zajedništvo s katoličkom crkvom 1693. god. te je do svog dolaska u Pakrac boravio u grkokatoličkom samostanu sv. Nikole u Hopovu(Srijem), gdje je nakon smrti grkokatoličkog biskupa  Longina Rajića upravljao povjerenim mu vjernicima. Longin Rajić bio je od Craskog dvora postavljen na ovu dužnost 1688.god., a nakon njegove smrti imenovan je Ljubibratić. Nakon tri godine odlazi za Pakrac  i gdje vlastitim sredstvima gradi drveni biskupski dvor, katedralu sv. Trifuna i grobljansku crkvu Rođenja presvete Bogorodice koju je namjenio za biskupsku grobnicu. Unutar biskupskog dvora uredio je kapelu posvećenu Blagovijesti.

U crkvenom smislu novog gkt. biskupa u Pakracu podržavali su zagrebački biskupi i carski dvor. Biskup Ljubobratić žalio se na pravoslavnog patrijarha Arsenija III Črnojevića koji ga je ometao u u radu pišući neprestano carskom dvoru predstavke protiv njega. Nakon svega četiri godine biskupske službe u Pakracu 10. prosinca 1703. preminuo je biskup Ljubibratić. Sahranjen je u grobljanskoj kapelici gdje mu i danas stoji spomenik.

Prije svoje smrti slavonski gkt. biskup Petronije Ljubibratić uputio je pismo zagrebačkom biskupu u kojem preporuča svog brata Janićija za novoga biskupa. Zagrebački biskup složio se sa time i uputio pozitivno mišljenje carskoj kancelariji. Ovom imeovanju usprotivio se gkt. marčanski biskup Gabriel Turčinović koji je smatrao da osim marčanskih na tlu hrvatske nisu potrebni drugi gkt. biskupi. Biskup Turčinović uputio je pismo kardinalu Koloniću i negativno prikazao braću Ljubibratić i na taj način je želio očuvati primat nad gkt. u Hrvatskoj.

sgbSveti Trifun

To koristi patrijarh Arsenije i Janćiju je ponudio otkup grkatoličke biskupske rezidencije  i katedrale sv. Trifuna u Pakracu i to za iznos od 1000 forinti. Nakon prodaje razočarani Janćije napušta državu i odlazi u Rusiju. Patrijarh Črnojević koristi situaciju i za stalnog pravoslavnog vladiku postavlja Sofronija Podgoričanina u Pakracu. Pravoslavni patrijarh promjenio je i ime katedralne crkve iz sv. Trifun u Presveta Trojica. Marčanski biskupi pokušali su kasnije vratiti pakračko područje pod svoju jurisdikciju, ali su svi pokušaji bili bezuspješni.

Četiri godine grkokatoličke Slavonske biskupije u hrvatskoj povijesti nedovoljno su istraženi. U godine kad se slavi 315. godina uspostave ove biskupije  svakako bi  trebalo istražiti arhive  i javnosti približiti ovu povijesnu temu. Od nekadašnje grkokatoličke prisutnosti u Pakracu ostale je tek nadgrobna ploča biskupa Petronija.

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>