Na današnji dan 2014. otkrivena bista akademiku Smičiklasu

1stReštovo 7.6.2014.

Hrvatski Herodot“ Tadija Smičiklas simbolički se vratio u svoje rodno selo Reštovo na Žumberku gdje je u subotu 7. lipnja 2014. ispred zadružne kuće obitelji Smičiklas postavljeno kameno poprsje tog istaknutog povjesničara, rad akademskog kipara Petra Ujevića, čime je obilježena stota godišnjica Smičiklasove  smrti. Poprsje su zajednički postavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kojoj je Smičiklas bio predsjednik od 1900. do smrti 1914. i „njegovi Žumberčani“ koji su u čast svog najpoznatijeg sina priredili dostojnu svečanost ne samo kako bi se prisjetili njegovih zasluga, nego i učvrstili vlastiti ponos i vjeru u bolju budućnost tog gorskog kraja nedaleko Zagreba koji se već desetljećima suočava s ozbiljnim demografskim problemima. Žumberčani su formirali poseban odbor za organizaciju obilježavanja Smičiklasova jubileja kojem je na čelu bio križevački biskup Nikola Kekić, a kao glavni operativac se iskazao Željko Hranilović, prapraunuk Smičiklasova brata i tajnik udruge “Uskok” iz Sošica.

Tadija Smičiklas Hrvatski povjesničar rođen je u Reštovu kraj Sošica 01.10.1843.godine. Osnovnu školu pohađao je u Sošicama,a nakon toga odlazi u grkokatoličko sjemenište na Gornji Grad koje je duhovni i kulturni centar nas Žumberčana, gdje Tadija završava( šest godina gimnazije). Kasnije pohađa Bogoslovni fakultet,ali ga napušta na drugoj godini i odlazi u Prag i Beč na studij povijesnih znanosti. Nakon završetka studija neko vrijeme bio je profesor povijesti u Rijeci, a od 1873. godine radi kao prfesor u Zagrebu. Godine 1879. Smičiklas izdaje ˝Poviest Hrvatske˝ drugi dio, a priprema i za tisak prvi dio koji je izdan 1882.godine.

smiciklas1

Svečan akademija u čast Smičiklasa 7.6. 2014. u Sošicama

Kao četrnaesti rektor Sveučilišta u Zagrebu Tadija Smičiklas ostat će kao osoba koja je svojim radom,talentom odgovorno obavljao dužnosti i kao takav postao predsjednik Matice Hrvatske. Tijekom svoga života uvijek je pomagao rodni Žumberak. Kao znanstvenik i stručnjak Smičiklas je snažno istaknuo ideju ustavnosti i državnog kontinuiteta hrvatskog naroda, od najstarijeg vremena. Iza Tadije ostala su brojna pisana djela u povijesti Hrvatske i Žumberka.

ts1U svojim djelima opisuje doseljenje svojih predaka Uskoka iz područja Cetinske krajine,Hercegovine i dijela Bosne i Senja koji su stali u obranu katoličanstva od Turske sile. Car Ferdinand dao je povlastice uskocima na Žumberku koji su bili ratnici,ali nikad i kmetovi. Prvi Uskoci na Žumberk dolaze 1530.godine a zadnji 1617.godine iz Senja poslije Madridskog sporazuma. U svom pisanom dijelu Tadija Smičiklas navodi ˝Uskoci su junaci koji su s turskog zemljišta izbjegli u Senj da ostanu u kršćanskoj vlasti i da oni i njihova djeca ostanu u ˝Isusovoj vjeri˝.

10368362_799177203434082_6435847409491164823_oTakođer dalje spominje prezimena Badovinac, Bulić, Delivuk, Garapić, Gvozdanović, Hranilović, Jurić, Stipanović, Radić, Lasić, Kordić, Šimrak, Delišimunović, Šajatović… koji su zbog hrabrosti dobili odlikovanja i plemstva koja su pokazali u borbi protiv Turaka. U bici kod Siska Petar Erdody uskočki kapetan došao je s 500 Uskoka i izvojevao pobjedu kršćanskoj vojsci 1593.godine. Ovaj istaknuti promicatelj hrvatske nacionalne svijesti umro je 08.06.1914. godine i pokopan je na Mirogoju.

 

Foto zapis iz 2014.

tr10355616_785319931508474_289182127161624117_o10357771_799183260100143_6953139627369887352_o

10356252_10152146181795866_419938692817961585_n140611_clip_image052140611_clip_image022140611_clip_image020140611_clip_image028140611_clip_image01810393866_10152146174275866_2330806555839927715_n20140607_142031_resized(1)20140607_145847_resized

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>