Obljetnica smrti biskupa Julija Drohobeczkog

jd
Julije (Drohobecki), križevački biskup, politički i kulturni djelatnik (Gany kraj Uzhgoroda, Ukrajina, 5. XI. 1853. — Strmac Pribićki kraj Krašića, 11. veljače 1934.). Gimnaziju i sjemenište završio u Ungváru u Ugarskoj (danas Uzhgorod). Za svećenika zaređen 1870. i namješten u biskupskoj kancelariji u Ungváru. Ubrzo postao profesorom povijesti, pedagogije i glazbe, a potom i ravnateljem učiteljske škole. Uređivao mađarski časopis Kelet (Istok) i surađivao u njemu. God. 1891. imenovan križevačkim biskupom. Za biskupa je zaređen u zagrebačkoj katedrali, a zatim je svečano ustoličen 28. kolovoza 1892. Protiv njegova imenovanja kao Rusina iz Ugarske otvoreno su istupili neki političari okupljeni oko Obzora. Drohobecki je 1895. započeo vizitaciju svoje biskupije i vjernika po Dalmaciji, potom po Žumberku, Slavoniji, Srijemu i Bačkoj, čime je neopravdano izazvao bijes pravoslavaca te je napadan, posebice u Srbobranu, Zastavi, Narodnom glasniku i Novom vremenu, a u Hrvatskom saboru napao ga je srpski zastupnik S. Popović, optužujući ga da je njegova vizitacija pokušaj unijaćenja Srba. Vladika Drohobecki je o Uskrsu 1899. objavio pastirsku poslanicu, u kojoj se osvrće na napadaje Srba u Hrvatskom saboru, koji su, kako kaže, usmjereni i protiv njega i protiv katolika istočnoga i zapadnoga obreda. God. 1895. počeo je restaurirati katedralu u Križevcima uz suradnju Izidora Kršnjavog i planove Hermana Bolléa. Katedralu su oslikali freskama i mozaicima I. Tišov, B. Čikoš Sesija, M. C. Crnčić, C. M. Medović, V. Bukovac i F. Kovačević. Obnova je završena 1897. Osnovao dušobrižničke centre za Ukrajince u Srijemu, Slavoniji, Podravini i Bosni te internat »Julianum« u Križevcima za siromašnu mladež iz Dalmatinske zagore i Žumberka. Mnogo je radio na podizanju glazbene kulture u Hrvatskoj, posebice se brinući za crkvenoslavensko pjevanje. Bio je članom ravnateljstva Hrvatskoh glazbenog zavoda u Zagrebu i njegov predsjednik (1893–1919). Za društveni arhiv Zavoda nabavljao je različna glazbena djela i materijalno pomagao siromašne učenike glazbene škole. Dao je srediti zbirku crkvenoslavenskih napjeva Vienac, koju je tiskalo Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu (1902). Uporno se zauzimao za prava Grkokatoličke Crkve, što su mu velikosrbi i pravoslavni hijerarsi jako zamjerili. Protivio se latiniziranju obreda u liturgiji te težnjama iz Rima da se grkokatoličkim svećenicima oteža sklapanje braka. Papi Lavu XIII. poslao je opširnu predstavku, u kojoj predlaže da se u liturgiju Grkokatoličke Crkve u južnoslavenskim krajevima uvede živi narodni jezik.
krajačić
 Zamjerke i neugodnosti doživio je i od rimokatolika zbog tzv. ricmanjskog pitanja, kada je selo Ricmanje u Istri tražilo da prijeđe na grčki obred radi staroslavenskog jezika u glagoljaškom bogoslužju u crkvi, a Drohobecki je to prihvatio i u pratnji D. Šajatovića putovao u Rim kako bi to pitanje povoljno riješio. — Biskupske okružnice, koje se odlikuju duhovnošću, teološkom osmišljenošću i lijepim stilom, objavljivao je u Hrvatskoj (1895), Balkanu (1896, 1898, 1899) i Katoličkom listu (1900). U politici je želio biti neovisan pa je stoga bio u sukobu s banom Khuenom Héderváryjem i ugarskim ministrom predsjednikom I. Tiszom. Dana 29. V. 1906. u ime hrvatske četrdesetorice dao je u Ugarskom saboru izjavu o Riječkoj rezoluciji. Nesporazumi s političarima i crkvenim dostojanstvenicima te dug od 120000 forinta, u koji je upao želeći unaprijediti stočarstvo i poljodjelstvo u okolici Križevaca i na svom biskupijskom imanju, bili su tek izgovorom da se 1914. imenuje administrator njegove biskupije, a 1917. da se najposlije i umirovi. S naslovom plibotenskog biskupa boravio je od 1918. u Strmcu Pribićkom bez ikakvih prihoda. Pod sumnjom da je komunist čak je policijski preslušavan. Kad su mu prijatelji potkraj života isposlovali mirovinu, upotrebljavao ju je za dovršenje prije započete kuće i kapelice te za pomoć siromašnim Žumberčanima. Pokopan je u kripti križevačke katedrale.  (Hrvatski biografski leksikon)
LIT.: Biskup križevački. Obzor, 32(1891) br. 281. — Julij Drohobeczky, novoimenovani biskup križevački. Katolički list, 42(1891) 51, str. 407–408. — Srbin: Julije Drohobecki, unijatski vladika. Zastava, 27(1892) br. 146. — M. Matina: Njekoliko rieči o odnošaju katolika latinskoga i grčkoga obreda osvrtom na okružnicu presvietl. g. biskupa križevačkoga Julija Drohobeczkoga, br. 50. 1893. Katolički list, 44(1893) 8, str. 64–66. — (D. Ruvarac): Drohobecki, Štrosmajer i Anđelić i nekadašnji i današnji Srbi. Novo vreme, 5(1893) br. 63–78. — Najnoviji pokušaji unijaćenja. Srbobran, 12(1895) br. 143. — (F. Supilo): Vjerski fanatizam. Crvena Hrvatska, 5(1895) br. 40. — Presvietlomu gospodinu biskupu J. Drohobeczkomu prigodom obnovljenja stolne crkve Križevačke dne 27. lipnja 1897. Hrvatski branik, 5(1897) br. 53. — J. Vučković: »Apostol mira« i »njegov narod«. Srbobran, 14(1897) br. 118. — Žumberčanin: Biskup Drohobecky u Žumberku. Obzor, 39(1898) br. 176–177, 180–181, 195–197, 199. — Biskup proti urotnikom. Starčevićanac, 3(1899) 9, str. 33. — Nešto se iza brda valja. Hrvatski branik, 7(1899) 9, str. 10. — Poslanica protiv Srba. Srbobran, 16(1899) br. 47. — Falsifikatori. Hrvatska kruna, 14(1906) br. 127. — (Singer): Croatiae res. Novi Srbobran, 4(23)(1906) 103, str. 1–2; 104, str. 1–2; 105, str. 2. — Drohobecki. Srbobran, 24(1907) br. 140. — Drohobecki i Pejačević prema koaliciji. Srpska misao, 1(1907) br. 44. — Srpski popa: Biskup Drohobecki. Narodni glasnik, 2(1907) br. 54. — A. Goglia: Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu (1827–1927). Sv. Cecilija, 21(1927) 1, str. 18–19. — J. Šimrak: Graeco-catholica ecclesia in Jugoslavia. Zagreb 1931. — Isti: Red grkokatoličkih biskupa. Spomenica kalendar grkokatolika Križevačke biskupije, 1931, str. 68–69. — (Nekrolozi): Ćirilometodski vjesnik, 2(1934) 3, str. 27; Katolički list, 85(1934) 7, str. 83–84; Katolički svijet, 3(1934) br. 4; Križ na Jadranu, 4(1934) br. 8; Novosti, 28(1934) 54, str. 6; Obzor, 75(1934) 35, str. 4; Sv. Cecilija, 28(1934) 1, str. 27; Vrhobosna, 48(1934) 3, str. 72; Žumberačke novine, 1(1934) 2, str. 3. — R. B.: Križni put grkokatoličkog vladike Julija Drohobeckog. Svijet 7 dana, 2(14)(1939) br. 51. — N. Toth: Vladika Julije Drohobeczky: »Bog će skinuti sramotu s mene…«. Ibid., br. 53. — M. Predović: Crkve. Žumberački kalendar, 1966, str. 270, 291–317. — Š. (A.) Abodić i isti: Križevački biskup Julije Drohobecki u Žumberku. Ibid., 1967, str. 283–333. — M. Predović: Svečana posveta grkokatoličke (žumberačke) katedrale ili stolne crkve Presvetoga Trojstva u Križevcima. Ibid., 270–279.
Anto Lešić (1993), članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

admin: Godine 1910. biskup Julije Drohobecky, povodom 300-godišnjice crkvenog jedinstva u Hrvatskoj, počeo je graditi zavjetnu crkvu. Ujedno to je bio i njegov osobni  zavjet Majci Božjoj prigodom 20 godina svoga biskupovanja (1891.-1911.).Na dan sv. Mihajla Arkanđela 1911.godine posvećen je kamen temeljac. Uskoro je i crkva bila dovršena , ali nije bila uređena unutrašnjost. Crkva je sagrađena na otoku umjetnog jezera uz suradnju mnogih likovnih i obrtnih umjetnika. Tom je zgodom renovirana i biskupska kurija u Pribiću, određena za ljetovanje i odmor križevačkog biskupa. Dana 30. svibnja 1939, sastavljen je u Križevcima darovni ugovor, po kome se dobro Pribić gruntovno prenosi sa biskupije na sjemenište. Sredinom 1940.god. o. Ivan Višošević uređuje unutrašnjost crkve, a sredstva su prikupljena putem sabirne akcije. Svečana proslava obavljena je 21.11.1942.godine po tadašnjem križevačkom biskupu Janku Šimrak. Iste te godine izdan je dekret o osnivanju grkokatoličke župe Pribić. Prvi upravitelj župe je Ivan Kuhar, a zatim Ilija Krajačić. Danas župom upravlja Nenad Krajačić.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Obljetnica smrti biskupa Julija Drohobeczkog

  1. josip čunko kaže:

    Biskup Drohobecki boravio u Strmcu Pribićkom i pomagao mještanima savjetima a i prvi je mas
    ovno radio kravlje sirevi i pasterizirao mlijeko da bi duze trajalo.Imao svoju kuglanu.Moja pok. majka puno mi je pricala o dobronamjenskoj dobroti Biskupa.

Odgovori na josip čunko Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>