Novosti iz općine Žumberak

Untitledšđf

Općina Žumberak otvorila je 15.studenog 2017. godine javno savjetovanje oko prijedloga Proračuna Općine Žumberak za narednu 2018. godinu te projekcije Proračuna Općine Žumberak za 2019. i 2020. godinu. Javno savjetovanje je otvoreno od 15. studenog 2017. godine do 14. prosinca 2017. godine. te svi zainteresirani svoje prijedloge mogu do toga roka poslati na email adresu opcina.zumberak@zg.t-com.hr ili osobno na adresu Kostanjevac 5 svakim radnim danom  u vremenu od 09:00 – 15:00 sati

Prijedlozi na nacrt Proračuna koji idu u smjeru povećanja određene pozicije u proračunu u odnosu na predložene ,moraju istovremeno sadržavati i prijedlog s koje pozicije u proračunu će se sredstva umanjiti.

Prijedlog Proračuna možete vidjeti  na stranicama Općine Žumberak u kategoriji OPĆINSKI PRORAČUN

Categories: Općina Žumberak
Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Stiže sveti Nikola!

thSvetom Nikoli se posebno raduju djeca na sutrašnji dan i tada u čizmice dobivaju razne poklone (bonbone, kolače, igračke,…). U Žumberku je najčešće muško ime Nikola (Niko ili Nikica) i stoga njima svima neka je sretan sutrašnji imendan, a također i svima Nikolinama. Znali su u Žumberku reći – IMA LIJEPO IME NIKO, a nekad bi se pojedini nadimci davali npr.Nikura, Nikoletina, Nikurata… koji su dolazili od imena Nikola.

U  našem predivnom Žumberku postoji na više mjesta crkve sa imenom svetog Nikole: Badovinci, Osunja i Podžumberak. Prve dvije crkve su grkokatoličke, a u Podžumberku je rimokatolička. Uskoci su nekad ratovali na moru i bili vezani za more , a sv. Nikola je zaštitnik mornara.

anU Bariju je svetište sv. Nikole biskupa čudotvorca,a rođen je u Patari Mala Azija i to u 3. stoljeću. Sveti Nikola je zaštitnik: djece,pomoraca, djevojaka, siromaha, ribara i putnika.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Žumberački mlinovi uz rijeku Kupčinu

ssoš

Sopotski slap – početak nastajanja rijeke Kupčine

Kupčina je najveća rijeka žumberačkoga kraja. Nastaje spajanjem nekoliko manjih vodotoka što sakupljaju šumske vode na južnim obroncima Sopotske planine Žumberačke gore, između Sopota i Starog grada. Nekoliko kilometara na jug, ispod mjesta Cernik, prikuplja vode još nekoliko obližnjih izvora koji za sušnog perioda znaju presušiti. Kupčina svoj tok nastavlja širim i užim udolinama prikupljajući vode mnogih žumberačkih potoka kao što su već spomenuti Suvaja i Potok, te Vorbašica, Svilnica, Jaševnica, Slapnica i Radilovac. Kod Strmca Pribičkog Kupčina ulazi u široku dolinu što se proteže pored Krašića sve do mjesta Guci Draganički na tzv. staroj karlovačkoj cesti. Poprima obilježja nizinske rijeke i nakon Lazine svoj tok nastavlja spojnim kanalima kroz Draganičku šumu prema Kupi. Protičući kroz srce Žumberka, Kupčina je odvajkada bila okosnica života ljudi toga kraja. U mnogim vodenicama na toj rijeci, stotinama godina mljelo se žito i kukuruz.

Filipovićev mlin u Stupama-Pored jednog od izvora Kupčine, uzvodno od zaselka Stupe, nalazi se dobro očuvan Filipovićev mlin. Vlasnik mlina bio je, sada već pokojni, Ferdo Filipović. I za taj mlin nije znano kada je sagrađen. Znano je samo da je prvotno sagrađen kao vodenica žličarka s vertikalnim vodeničkim vretenima. Godine 1929. preuređen je i tada je ugrađen veliki nadljevni vodenički kotač. Sustav remenica snaga ju s glavne osovine prenosio na dva para mlinskih kamenova. Jedan par je bio za pšenično, a drugi za kukuruzno brašno. Mlin je radio do prije dvadesetak godina. Nakon toga, zbog neupotrebe i neodržavanja, vodenički kotač je u potpunosti istrulio, dok je unutrašnjost dosta dobro očuvana.

Filipovićev mlin u Kupčini -Bio je to mali drveni mlin sagrađen na zidanim temeljima. Imao je jedno vodeničko vreteno sa žlicama. Prije dvadesetak godina mlin je u potpunosti srušen. Vidljivi su samo ostaci zidanih temelja i kamenih stepenica što su nekada vodile u mlin. Na tom mjestu danas se nalazi veliki ribnjak. Vlasnici ribnjaka bi rado obnovili mlin kad bi o njemu našli neke podatke.

žam

Štefičin mlin u Žamarijama – U središtu mjesta Žamarije, na uzornom imanju, nalazi se mlin s tri podljevna mlinska kotača od kojih je jedan još uvijek u funkciji. Vlasnik imanja i mlina je Stjepan Delišimunović. Nekada je to bio zadružni mlin. Delišimunovići su se 1917. god. tu doselili i otkupili mlin. Mlin je nekada imao mnogo posla. Mljelo se i danju i noću. Mlin je imao i dinamo uređaj pa je proizvodio električnu energiju za rasvjetu.

Bartakovićev mlin u Jurkovom selu – U Jurkovom selu nalazi se mlin Branka Bartakovića.

Berdikov mlin u Jurkovom selu – Također u Jurkovom selu, odnosno u zaselku s karakterističnim imenom Selašce, nalazi se veliki zidani mlin. Taj je mlin bio u vlasništvu pokojnog Ferde Berdika. Ovaj mlin je prije par godina obnovila obitelj Berdik.

Ribićev mlin u Kostanjevcu – Uredno obnovljena drvena vodenica pravi je ukras Kostanjevca. Dobro održavana vodenička kućica nekada je bila pokrivana slamom. Ima dva podljevna vodenička kotača izrađena od hrastovine iz žumberačkih šuma. Vlasnik mlina je bio pokojni Ivan Ribić. Nakon njegove smrti mlinarski posao je nastavila udovica Ana Ribić. Danas se mlin pokrene samo u prigodama kada želi samljeti nešto za sebe ili da prikaže njegov rad znatiželjnim izletnicima.(Žumberački krijes)

Čunkov mlin i pilana u Čunkovoj Dragi – Vlasnik mlina i pilane u Čunkovoj Dragi je Janko Čunko. Mlin postoji više od 300 godina. Nekada je mlin bio u vlasništvu grofova Buštar. Čunkov pradjed kupio je taj mlin. Mlin je imao tri para kamenova za razne vrste brašna. Danas je još samo jedan par,a zadnji puta mljeo je prije desetak godine. Pilana  više ne radi,a nalazi se na drugoj obali Kupčine i sagrađena je 1919. godine. Oba podljevna mlinska kotača, od pilane i od mlina, imaju željeznu osovinu. Obje osovine kupljene su u Bregani kod Kalina, dok je mlinsko kamenje iz okoline Dervente u Bosni.

mmm

Medvenov mlin u Čunkovoj Dragi – Nekoliko stotina metara nizvodno od Čunkovog mlina nalazi se Medvenov mlin. Nije znano kada je mlin prvi puta sagrađen na tom mjestu. Smatra se da je to bilo prije više od 200 godina.  Milivoj Medven i njegov sin Hrvoje su ovaj mlin u potpunosti obnovili. Medvenovi se istinski trude održavati mlin u funkciji. Nanovo su izradili veliki podljevni vodenički kotač. U potpunosti je obnovljena unutrašnjost mlina zajedno sa složenim zupčanicima i remenicama za prijenos snage na jedan par mlinskih kamenova. Kako u cijelom kraju više nema iskusnih graditelja mlinova, obitelj Medven uložila je veliki napor i ne mala sredstva u obnovu mlina i u pažljivo podešavanje svih mlinskih uređaja. Obnovljeni mlin svečano je pušten u rad u rujnu 2000. god.,a posjetitelji mogu razgledati ovaj mlin na rijeci Kupčini te upoznati uzorno gospodarstvo.

Mahovlićev mlin u Strmcu Pribićkom – Uz cestu, na izlazu iz Strmca Pribičkog, nedaleko od dvorca i crkve na umjetnom otočiću, već skoro 200 godina postoji mlin na rijeci Kupčini. Od širokog slapišta odvaja se derivacijski kanal što vodi pored kuće i mlina. Mlin je imao jedan, dosta široki, podljevni vodenički kotač. On je pokretao valjke za mljevenje bijelog brašna i mlinski kamen za mljevenje kukuruznog brašna. Zadnji vlasnik bio je Pavao Mahovlić. I otac mu se zvao Pavao, što piše na vanjskom zidu mlina. Nizvodno od mlina sin je zamislio i započeo gradnju ribnjaka, ali ga je nenadana smrt u tome zaustavila. Mlin je zadnji puta radio 1985. godine. Vodeničko kolo je propalo, dok je unutrašnjost mlina dobro očuvana.

Biškupovski mlin u Strmcu Pribićkom – Prema kazivanju gospodina Milivoja Medvena, na rijeci Kupčini, uzvodno od novosagrađene osnovne škole, nalazila se zidana vodenica zvana Biškupovski mlin. Poslije II. svjetskog rata mlin je razgrađen. Građevinski materijal upotrjebljen je za druge mlinove. Mlinski mehanizam premješten je Matkov mlin u Brleniće. I mlinar je prešao raditi u Matkov mlin. To donekle objašnjava zašto danas nema više nikakva traga Biškupovskog mlina. Radi razjašnjenja ovdje treba nadodati da je sve do 1945. gotovo sva zemlja u pribićkom polju bila vlasništvo Križevačke biskupije.

Žumberački krijes 2002. god.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Zimske slike od Mikija

FB_IMG_1512233448092FB_IMG_1512233432472FB_IMG_1512233485380FB_IMG_1512291329012FB_IMG_1512233468365

STARI GRAD ŽUMBERAK, TOMAŠEVCI, SAMOBORSKO GORJE-KOTARI, SlAPNICA I KRAŠIĆ

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Istočni Žumberak zaboravljen od svojih lokalnih uprava

Donji tekst je objavljen prije četiri  godina,ali nažalost nema nikakvih pomaka u razvoju tog dijela Žumberka koje je zaboravljen već pola stoljeća od lokalnih političara, a neke ceste su rađene i inicirane zahvaljujući biskupu Šimraku još za Banovine Hrvatske ili kasnije oko 1970./71, kad je Petar Keserić, Žumberčan bio na čelu Samobora. Kad bi se za 20% smanjila općinska, gradska, županijska i državna birokaracija država Hrrvatska bi cvala,a ta sredstva dati u školstvo, zdravstvo, poljoprivredu te otvarati nova radna mjesta. Mi dalje imamo loše političare ili uhljebe i treba im dati dva mandata i dosta,a neki su prisutni već pola stoljeća i dosta toga i treba dati priliku drugima mlađima, školovanijim te onima sa znanjem i bez stranačkih preporuka. Zbog svega navedenog danas smo u svijetu među pet zemalja koje imaju najlošiju demografsku politiku,a mi imamo šverc politiku ili politiku idite u Njemačku, Irsku… Nekad su odlazili pojedinci raditi van,a danas cijele obitelji koje se neće vratiti u Hrvatsku. U nastavku prenosimo tekst iz 2013. godine.

brezovac1-1024x768U posljednjih nekoliko godina zamjećuje se sve veći broj obnovljenih kuća na području istočnog Žumberka. U pojedinim selima župe Grabar na starim temeljima  podignuti su potpuno novi objekti. Takav lijepi primjer novogradnje koja se uklapa u prirodni ambijent  može se vidjeti u selima Jelenići, Pavkovići, Šimraki  i Višoševići i Grabarak. U najvećoj mjeri radi se o izgradnji objekata za odmor tzv. vikendicama, ali i o stambenim objektima u kojima se boravi i duže vrijeme. Osim toga na relaciji Gabrovica – Jelenići na glavnoj cesti obnovljeni su nedavno i objekti koji će u perspektivi poslužiti u gospodarske odnosno ugostiteljske svrhe.

15965946_1054119598031168_8383780024518805721_n FB_IMG_1510570859092

Činjenica da se na području istočnog Žumberka događa postepena obnova stambenih jedinica potiče nas da drugačije sagledavamo realnost koja je do prije svega nekoliko godina bila sasvim drugačija. Na temelju objektivnih pokazatelja (obnova kuća) sasvim je jasno da za sela istočnog Žumberka nastupa novo povoljnije razdoblje. Istini za volju, ne može se očekivati potpuni povratak života u sela grabarske župe preko noći ili u nekom kratkom vremenskom roku, ali ako se obnova nastavi ovakvim tempom, u realnom periodu od desetak godina većina objekata će služiti svojoj svrsi.

11Grabarak

Najbolji primjer za ovu tvrdnju daje nam selo Grabarak  u kojem već desetljećima nema stalnog stanovništva ali su ipak kuće obnovljene i vikendom su pune ljudi. Uistinu  lokalni političari u Samoboru i Jaski  više nemaju suvislog opravdanja da konačno ne pokrenu asfaltiranje glavnih cesta u istočnom dijelu Žumberka. U razvijenim zemljama zapadne demokracije vlasti bez iznimke brinu o potrebama lokalnog stanovništva. Već u nama  susjednoj republici Sloveniji nije uopće zamislivo da bi mjesno svećenstvo trebalo izrađivati posebne studije,elaborate i programe o uređenju lokalnih cesta. Samo po sebi se razumije da svećenstvo brine o duhovnim stvarima, a vlast o infrastrukturi.

v_15664Obitelj Bubanović iz Grabarka

Na žalost na području Istočnog Žumberka svećenici su zbog nebrige lokalnih vlasti primorani braniti dostojanstvo ljudske osobe i pravo na osnovnu infrastrukturu koju vlast desetljećima uskraćuje lokalnom stanovništvu. U duhu brige za opće dobro i napredak zavičaja na prijedlog Žumberačkog vikarijata izrađen je „Program uređenja i asfaltiranja glavnih cestovnih dionica u istočnom Žumberku“. Program detaljno navodi sve cestovne pravce u istočnom Žumberku koje treba urediti i zatim asfaltirati. U dokumentu se izravno navode i gradovi odnosno općine u čijoj se nadležnosti nalaze pojedine dionice. Ukupno je navedeno osam dionica od kojih čak polovica pripada  Gradu Samoboru, dvije  Općini Krašić,  a po jedna  Općini Žumberak i Gradu Jastrebarskom.

18738390_10206514940471709_8369413059444331200_oNavedene su dionice glavnih pravaca koje danas nisu niti primjereno uređene niti asfaltirane, a tek za manji dio je izrađena projektna dokumentacija. Radi se o slijedećim pravcima: Gabrovica – Jelenići, Bukovac – Tihočaj, Tihočaj – Budinjak, Pavkovići – Dragonoš, Jelenići – Prevod, Prevod – Medven Draga, Ruda Pribićka – Prevod i Prevod – Višći Vrh. Putovi koji vode od navedenih glavnih prometnica do pojedinih sela i zaselaka nisu stavljeni u prioritetni program. Program nadalje navodi i način na koji treba postupiti da bi se ceste uredile i modernizirale.

1U Grabarku otkriven uskočki spomenik i očišćeno staro groblje inicijativom Žumberčana, 27.5.2017.

Među ostalim se ističe da uz jedinice lokalne samouprave glavni operativni izvođač na uređenju cesta treba biti državno poduzeće Hrvatske šume koje se nalaze u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, odnosno Vlade RH. Hrvatske šume imaju u svom vlasništvu dva kamenoloma na geografskom području Žumberka, jedan u Slapnici na pećanskom području, a drugi u svetojanskoj Reki na grabarskom području. Materijal za navoz, kao i svu mehanizaciju koja je potrebna za pripremne radove također posjeduju Hrvatske šume. (Žumberački vikarijat)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Virtualna šetnja Samoborom i Žumberkom

VIRTUALNA_SETNJA_KROZ_SAMOBOR_30_11_2017

Samobor ide u korak s tehnološkim trendovima i u turističkom pogledu. Naime, virtualna šetnja starim Samoborom i još neotkrivenim Žumberkom najnoviji je u nizu inovativnih projekata Turističke zajednice grada Samobora. Virtualna šetnja kroz Samobor i Žumberak u 360 stupnjeva predstavlja suvremeni vizualni prikaz Samobora i okolice te omogućuje interakciju korisnika sa servisom, pomažući mu da se orijentira kroz prirodne, povijesne i kulturne znamenitosti Samobora.

Na ovaj se način turistima i gostima te svima onima koji planiraju posjetiti naš grad nudi novo i drugačije iskustvo razgledavanja grada i predstavljanja njegovih atrakcija te im se pruža realan i impresivan pristup kroz mogućnost interakcije i doživljaj na posve novoj razini. Virtualna šetnja korak je naprijed u promociji Samobora te pruža značajne mogućnosti u privlačenju novih gostiju, koji sada, iz svog dnevnog boravka, mogu prošetati najzanimljivijim samoborskim lokacijama.

Virtualna šetnja prilagođena je korištenju na svim uređajima spojenim na Internet, bez potrebe instalacije dodatnih aplikacija ili programa. Projekt je realiziran s tvrtkom 360 Provideo, a za potpun doživljaj preporučuje se korištenje “virtualnih naočala”. Šetnju isprobajte na www.samobor.hr/visit. (Glasnik Samobora)

 

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Održane prve hrvatsko-slovenske EU radionice kulinarstva na Žumberku

20171127_111209(1)

U studenom ove godine održane su dvije radionice za ugostitelje i voditelje planinarskih domova u Jurkovom selu, Seljačko domaćinstvo PodŽumberakOrganizator radionica je JUPP Žumberak – Samoborsko gorje, a davatelj usluga je SD “PodŽumberak“, koje zajedno s Hostelom Flores pruža usluge smještaja, domaće hrane i kulturnih sadržaja ovog kraja. SD PodŽumberak posluje od 2001. godine i od samoga početka je uvrstilo tradicijsku žumberačku kuhinju u svoj jelovnik. Tijekom godina se kuhinja prilagodila potrebama modernog doba i čovjeka.

IMAG0817(1)

U istom objektu se nalazi i Agrototuristička agencija čiji vlasnik Josip Klanfar, sin Snježane i Gorana ima razrađene aranžmane za područje Žumberka. Jedan od aranžmana je i Bio farming, koji se uklopio u projekt Radionice Uživam tradicijo.

20171127_122051 (1)

Ove radionice su sastavni dio EU projeta „Uživam tradicijo“ iz prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske, program Interreg V-A SI-HR.Glavni cilj projekta je uspostavljanje kulinarske transverzale od Panonije do Jadrana koja će posjetiteljima ponuditi jedinstveni doživljaj autohtone tradicije i kulinarstva u obliku privlačnih programa koji će se na temelju dugoročno održivog sudjelovanja lokalnih ponuđača provoditi na jedinstvenim područjima baštine: klijet na Trškoj gori, Botanički vrt i Muzej grada Ljubljane, Trubarjeva domačija u Rašici, Lončarsko selo Filovci – muzej na otvorenom, Park prirode Žumberak–Samoborsko gorje, jezgra naselja Prezid i Vrsar i muzeji Krapine. Putem ovakve suradnje želi se motivirati i educirati ugostitelje na višu razinu kulinarske i turističke ponude u ovim krajevima.

Nova uprava PP Žumberak – Samoborsko gorje ravnatelj Kristijan Brkić, prof, voditeljica Eko-centra Budinjak, Dubravka Kranjčević, dipl.ing.biologije (voditeljica projekta) i Marko Trupković, magistar antropologije i sociologije (koordinator projekta) sve to upravo čine. Oni nisu došli samo upravljati Parkom prirode. Oni su došli služiti Parku prirode, služiti njegovim posjetiteljima i žiteljima ovog područja. Radionici i okruglom stolu su prisustvovale i dvije turističke agencije Intelekt i Alladin-DMC iz Zagreba, koje su zainteresirane za daljnji razvoj ovog Projekta.

Može se reći da se održavanje ovih radionica poklapa sa 80-om obljetnicom početka hrvatsko- slovenske gospodarske suradnje započete na istom mjestu u Jurkovom selu godine 1937. Tu je Marko Bartaković, trgovac i žena mu Ane Šajatović-Badovinac sagradio kuću koja je imala dućan, kuglanu i gostionu. Oni su imaIi viziju razvoja Žumberka i odmah stupili u suradnju sa „Kmetijskom družbom“ iz Ljubljane. Bili su svjesni činjenice da je Žumberak izvorište zdravlja, zdrave hrane i ljekovitog bilja.Trgovac Marko pokrenuo je berbu ovog bilja i vrsnih čajeva koje je „ Kmetijska družba“ redovito i rado naručivala i otkupljivala. Originalni dokument o toj suradnji iz 1937. i podaci o toj obitelji mogu se vidjeti na sadašnjoj adresi ,Jurkovo selo 42. Glavna domaćica radionice Snježana Klanfar u suradnji sa sudionicima je pripremala neke od jela tradicionalne žumberačke kuhinje: ugorci na župu s tenfanim krumpirom, trence, žumberačko varivo,ocvirnjaču, hladetinu, kiselu repu s mesom, rogačnicu,…. i dr.

Flores-2-e1512069241632-300x400

Na radionici je također prikazan i moderniji pristup žumberačkoj kuhinji, koji je zadržao osnovu tradicije, a opet je prilagođen modernom dobu i čovjeku. Spomenuti ćemo neka jela koja su bila pripremljena i ponuđena za prezentaciju: pastrva u kuruznom brašnu, namazi od graha i čvaraka, povitice sa raznim pekmezima…. Moramo napomenuti da su radionici pripomogle dvije Žumberčanke, Danica Šintić-Tomić iz Sošica i Mare Marić iz  Žamarija. One su upotpunile jelovnik sa žgancima, pogačom i božićnjakom, nezaobilaznim dijelom žumberačke tradicionalne kuhinje. Zato, dobar tek i dobro došli u Žumberak!

Dragica Suljagić, Žumberčanka

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Biskup dr. Nežić znastveni skup

U subotu2. prosinca od 9 sati u Pastoralnom centru Jastrebarsko održat će se znanstveni skup o biskupu Dragutinu Nežiću.

PROGRAM
9 – 9:15 h – pozdravi
Glazbeni program

9:15 – 9:40 h – mr. sc. Anđelko Košćak – Korijeni i baština jaskanskoga kraja u životu biskupa Dragutina Nežića

9:40 – 10:05 h – prof. dr. sc. Stjepan Baloban – Zagrebačko razdoblje svećenika Zagrebačke nadbiskupije dr. Dragutina Nežića (1930-1947)

10:05 – 10:20 h – rasprava

10:20 – 10:45 h – mons. Ivan Milovan – Pastoralno djelovanje biskupa Dragutina Nežića

10:45 – 11:10 h – prof. dr. sc. Josip Grbac – Biskup Nežić i postkoncilska obnova Crkve u Istri

11:10 – 11:30 h – rasprava

12:30 h – euharistijsko slavlje

Župa svetog Nikole biskupa Jastrebarsko u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Jastrebarskom organiziraju ovaj znanstveni skup .

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Selo Žamarije

STG63101.gif

Na početku u Žamarijama kod glavne ceste Kostanjevac-Kalje stoji kameni spomenik postavljen 1858. godine, u znak sjećanja na pukovnika Nikolasa viteza von Waymanna, zapovjednika slunjske pukovnije,a u selu  postoji spomenik posvećen formiranju Žumberačke brigade krajem kolovoza 1944. U mjestopisu iz  1835. godine stoji da je to selo s 3 kuće i 37 katoličkih stanovnika. God. 1961. u Žamarijama živi 78 osoba,a popisu iz 2011. samo 22 osobe.  Žamarije  pripadaju župi sv. Nikole biskupa iz Podžumberka, pod poštu Kostanjevac i općinu Žumberak. Prezimena u selu su: Žamarija, Delišimunović, Šinković, Podgoršćak…

13995512_496362283902600_2570232429458678189_o

Na početku sela se nalazi restoran “Žumberački raj”,a vlasnik ovog lijepog ugostiteljskog objekta je Pero Miljenović. U selu postoji obitelj Šinković koji se bavi mljekarstvom i uzgojem stoke,a to je nažalost rijetkos u našem kraju i bilo bi dobro kad bi bilo više ovakvih obiteljskih gospodarstava u Žumberku.

žam

Kovač i mlinar Stjepan Delišimunović

U Žamarijam su nekada bila dva kovača: Stjepan Delišimunović i Makso Žamarija. Poznata su vjerovanja vezana uz kovački obrt i vjerovalo se da se na Veliki petak ne smije raditi jer su se tog dana kovali čavli za Isusa. Svaku se večer nakon posla moraju u pogašenoj vatri prekrižiti kliješta i žarač-šarajzlin, a čekić se nesmije ostaviti na nakovanju da ne dođe vrag i da ne kuje. Izumro ovaj znat,a oni koji su bili kovači otišli na onaj svijet.

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Blagoslovljena obnovljena crkva u Sošicama

dav

Dana 26. studenoga 2017., biskup križevački Nikola Kekić služio je svetu arhijerejsku božansku liturgiju u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Sošicama i tom prigodom blagoslovio obnovljenu crkvu, koja je dobila potpuno novu vanjsku fasadu i prozore. Uz unutarnje uređenje koje je provedeno još ranije, sada je crkva uglavnom posve obnovljena. Liturgiju koju je prenosila Hrvatska radiotelevizija,a suslužili su o. Željko Paić, žumberački vikar, o. Mihajlo Hardi, dekan, o. Marjan Jeftimov, župnik Sošica i Kašta, o. Ivan Radeljak, duhovnik sjemeništa, o. Danijel Hranilović, župnik zagrebački i ekonom te o. Zenjo Zastavni, župnik Radatovića, a napjeve žumberačkog prostopjenija pjevao je mješoviti zbor Ćirilo-Metodova kora iz Zagreba pod ravnanjem g. Darjane Blaće-Šojat. Liturgiji su nazočili brojni domaći vjernici i gosti.

FB_IMG_1511940829012

Nakon bogoslužja upriličen je zajednički objed u vatrogasnom domu,a kojega su pripremili domaći sošičani, kao i lijepi program u kojem su nastupili mladi žimberački folkloraši iz Metlike te udruga “Žumberačke vile”. Tom prigodom su dodijeljene i prigodne zahvalnice. U subotu navečer, uoči slavlja, domaći svećenik o. Danijel Hranilović, ekonom, služio je u crkvi Večernju.

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara