Održan božićni koncert u gkt. crkvi u Jaski

kud cvijet cvetkovic

U župnoj grkokatoličkoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom u petak, 28.12.  2018. godine održan je božićni koncert koji je razveselio brojne poklonike zborskog pjevanja.

zbor grkokatolicke zupe

Koncert je organizirao jaskanski grkokatolički župnik, otac Milan Stipić, koji je i nastupio kao voditelj pjevača iz svoje župe. Tu večer nastupili su i Mješoviti pjevački zbor “Ad Hoc ” pod ravnanjem Manuele Budišćak,

javor

Gradsko pjevačko društvo “Javor” pod vodstvom profesorice Elizabete Skobe, Župski zbor svetog Nikole biskupa koji je na orguljama pratila časna sestra Paula Puzjak, Kulturno-umjetničko društvo “Cvijet” iz Cvetkovića pod dirigentskom palicom Manuele Budišćakborsa

te Muška vokalna grupa “Borsa” iz Draganića. Na kraju koncerta svi prisutni zajedno su zapjevali božićnu himnu “Narodi nam se”, a druženje je nastavljeno u Pastoralnom centru na veliku radost oca Milana Stipića, koji je toga dana proslavio i svoj rođendan. (MH)

foto: Kristinko Malnar

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Sretna nova 2019. godina !

rajska vrata

Dragi čitatelji portala uskok-sosice.hr, nakon proslave Božićnih blagdana ulazimo u novu 2019. godinu. Zahvaljujemo se svim čitateljima, posjetiteljima i suradnicima našeg portala na pažnji tijekom 2018. godine, mi ćemo se i dalje truditi izvještavati vas o događanjima vezanim za Žumberak.  Donositi sve zanimljive crtice iz Žumberačke povijesti, čuvati uspomene na uskočke  velikane, također tijekom 2019. godine pripremamo niz manifestacija i aktivnosti u Žumberku i u okolnim gradovima. Zahvaljujemo se svima koji su pomogli donacijama za  “Uskočki susret o7. 10. 2018.”.

FB_IMG_1539412208316

Drago nam je da su se naši prijatelji: Uskoci iz Klisa i Senja, Karlovačka građanska garda, Kontea iz Konjščine – povijesno plesna grupa i drugi gosti osjećali zadovoljno na uskočkom susretu u Sošicama povodom treće seobe uskoka (1538. – 2018.) i obljetnici 175. godišnjice rođenja akademika Tadije Smičiklasa. Velika hvala g. Škrabi i ogranku Matice hrvatske iz Jastrebarskog na višegodišnjoj suradnji. Drage Žumberčanke, Žumberčani i prijatelji Žumberka udruga Žumberački Uskoci želi Vam SRETNU NOVU 2019.!

 IMG_20181224_144424

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Pod okriljem Majke Božje Dolske – Josip Bakalas

f dol

Vrijedni društveni djelatnik, općinski vijećnik, crkveni odbornik i sportski radnik pribićkog kraja, Josip Bakalas (Dol, 1956), zvanjem inžinjer zaštite na radu, a zanimanjem obrtnik u obućarskoj struci, bio je dugogodišnji dopisnik “Sportskih novosti” iz Pribića i suradnik mnogih lokalnih glasila. Posebno se isticao velikom brigom u obnovi i uređenju crkve Majke Božje Dolske, jednog od najsjanijih i najvrijednijih umjetničkih dragulja našeg kraja. Josip Bakalas uspješno i piše pjesme, od kojih su od  2000. mnoge i uglazbljene ( skladatelji i izvođači Mladen Žalac i Zoran Pavković), snimljene na kompaktnim pločama i rado slušane na lokalnim radijskim postajama. Te su pjesme prije svega vezane uz Bakalasov zavičaj i duhovnu tematiku o čemu svjedoče i njihovi naslovi: “Zvona Majke Božje Dolske”, ” Dol u srcu mom”, “Himna nogometnog kluba Pribić”, “Sveta Jano- sveta Ano”, ” Majko Božja Pećanska”, “Kardinale Kuhariću”, “Ljubav za ljude sve”.

(Iz knjige “Pisci jaskanskog kraja”, Izdavač – Matica hrvatska Jastrebarsko, autor – Nino Škrabe)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Jožićeva vršilica iz Doljana

IMG_20181227_063949

Mladba – vršidba

Njive pšenice plijenile su poglede dok su klasale, dok su se žele, dok su se snopovi slagali u kupiće, zdijevali u stožine. Žetelice nisu bile samo lijepa slika nego i zvuk srpa, veselje i zvonki glasovi, smijeh, a ponekad i pjesma. Bila sam jako ponosna kad me mati naučila napraviti užu, malo me pikalo klasje, ali ne dugo, naučila me i čvrsto zavezati snop. Lijepo su izgledali stavljići, stožine, vozovi pšenice koji su se dali lijepo naložiti onako četvrtasti, po sredini požrdani. Na sreću nije bilo kišnih ljeta, se najčešće suha dovezla doma-ispred poda pod krov. Vršidba ili mladba bila je poseban događaj: u mirni seoski život došli su neki veliki i bučni strojevi. Doduše, još ne samohodni, od sela do sela vukli su ih volovi ili konji. Za selo i gospodara to je bila u neku ruku i svečanost, ipak se radilo o kruhu našem svagdašnjem.

U vrlo kratkom vremenu svi u selu našli su se na pravom mjestu: oprezan susjed koji snopovima »hrani« mašinu, mlad i jači za nošenje punih vreća u fršlog, njega je u zidanici uvijek čekala puna kupica. Stariji je uvijek bio uz odmicanje slame i pazio na nas djecu koja smo po toj svilenoj slami izvodili kojekakve ludorije, a najmanje pomagali. I tako se jedan veliki sezonski posao pretvorio u seosku svečanost: domaća šljivovica za isprati grlo, župa od govedine, pijevca ili kokoši, domaći rezanci, rekla bi moja mati »žuti ko sunce«. Bilo je i kuhane šunke, restanih ili tenfanih krumpjera, salate od cikle i naravno orašnica i povitica od roščića (rogača) ili sira sa grožđicama. Vino je bilo toliko dragocjeno da se nije mješalo s vodom, voda se pila posebno za žeđ a u vinu se uživalo. Puna žumberačka sela, obrađene njive, pšenica, ržulja, zob, ječam, sve je to nažalost prošlost.

IMG_20181227_065021

Naš otac Jožić iz Doljana Žumberačkih svoju vršalicu i motor »Aran« sačuvao je i nakon prestanka vršidbe 1957. – 1987. godine od Bele Krajine do Gaja, a mi smo ih kako se to kaže »konzervirali« i služe kao muzejski eksponati. Za vršalicu kažemo da je nakon 30 godina rada i 30 godina mirovanja sretno udomljena. Žumberačke brdovite pute zamijenila je za Muzej poljoprivrednih strojeva u Poreču, selo Jehnići. Vjerujem da bi naš otac bio zadovoljan, kolekcionar starih poljoprivrednih strojeva njegov je imenjak, a njegov otac također bačvar i stolar kao i naš djed Jože (stari).

IMG_20181227_065132

Taj veliki bučni stroj iz nekih prošlih vremena odpremljen je na auto prikolici terenskim autom do Poreča kroz Pilatovce, Radatoviće, Ostriž, Radovicu, Metliku, Jurovski Brod, Novigrad. Motor »Aran« na kotačima još uvijek kod nas posjetitelje i slučajne prolaznike podsjeća na prošla, ali lijepa vremena. (Žumberčan br. 34)

Napisala: Zdenka Kranjčec – Jožićeva

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Sretan Božić !

Božić 2006

UDRUGA ŽUMBERAČKI USKOCI ŽELI SVIM SVOJIM ČLANOVIMA, SURADNICIMA, ŽUMBERČANKAMA I ŽUMBERČANIMA TE PRIJATELJIMA ŽUMBERKA SRETAN BOŽIĆ TE OBILJE ZDRAVLJA, VESELJA I USPJEHA U 2019. GODINI !

25734234_682111862176975_5429241726812068182_o

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Izašao novi broj Žumberačkog krijesa

IMG_20181221_060405

Iz tiska je izišao novi 41. broj godišnjaka Žumberački krijes. Novi 41. broj žumberačkog godišnjaka biti će svečano predstavljen u subotu 26. siječnja 2019. godine u mjestu Žamarije u Žumberku.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Lijepe vijesti iz župe Kašt

FB_IMG_1545221871163

Tijekom prosinca pokraj župne crkve sv. Antuna u Kaštu započeli su radovi na uklanjanju velikih stabala čije korijenje već dugi niz godina ugrožava statiku same crkve. Zahvaljujući donedavnom upravitelju župe o. Marjanu Jeftimovu u uređenje okoliša uključile su se nadležne gradske i županijske institucije posebice Županijske ceste iz Karlovca čiji djelatnici su uklonili velika stabla ispred crkve. Sve radove mjesni je župnik prethodno usuglasio sa nadležnim Konzervatorskim odjelom koji nadzire izvođenje radova na crkvi i okolišu. Uz podršku Grada Ozlja i Karlovačke županije te Ministarstva kulture RH započeti projekt nastaviti će se u narednom periodu, a planira se podići potporni zid ispred crkve te zatim urediti središnji plato. Župnik Jeftimov koji je pokrenuo uređenje kaštanske župne crkve i okoliša početkom prosinca ove godine predao je službu novom kaštanskom župniku o. Zoranu Vladušiću. Novog župnika uz nastavak radova na obnovi crkve i okoliša očekuje i uređenje župnog dvora kojem je potrebna potpuna renovacija unutrašnjosti. Uz sve materijalne zahvate potrebno je posebnu pažnju posvetiti i duhovnoj izgradnji zajednice. Valja istaknuti kako je Kašt dobio rezidencijalnog župnika što znači da će se župnik čim se za stanovanje osposobi župni dvor doći u mjesto gdje će stalno boraviti sa svojim župljanima. (zumberacki-vikarijat.com)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Napustila nas je Zora Peris iz Sošica

FB_IMG_1545142060021

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga majka, baka i prabaka Zora Peris rođ. Šoštarić blago u Gospodinu preminula 18. prosinca 2018. godine u 93. godini života. Sveta misa zadušnica održati će se u subotu 22. prosinca 2018. godine u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u u Sošicama. Posljednji ispraćaj drage nam pokojnice biti će na sošičkom groblju od 14 sati.

Počivala u miru Božjem!

Ožalošćeni : sin Nikola, kćerka Zdenka, unučad Kristina, Marko, Kristina, Nikola i Josip, praunučad, zet, snahe te  ostala tugujuća rodbina i prijatelji

 

 

 

 

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Udruga jasličara Jaska organizirala izložbu božićnih jaslica

U Pastoralnom centru župne crkve u Jastrebarskom, 16.12.  otvorena je 11. po redu međunarodna izložba božićnih jaslica u organizaciji Udruge jasličara Jaska. Ove godine izloženo je oko 60 prekrasnih i po mnogo čemu jedinstvenih jaslica.

Izrađene su od različitih materijala, drva, papira, stakla, kamenčića, školjaka i raznih drugih materijala. Posebno veseli što su se u izradu božićnih jaslica uključili i oni najmlađi, učenici osnovnih škola i vrtička djeca, što je također velika zasluga baš jaskanske udruge jasličara.

 

Svima je posebno zahvalio jaskanski župnik prečasni Stjepan Rožanković, a izložbu jaslica otvorio je jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel kojemu su jaskanski jasličari i ove godine posebno zahvalili na velikoj podršci u svih proteklih 11 godina.

 

Za počasnu članicu Udruge jasličara Jaska proglašena je Ljiljana Hranilović Meštrić koja od početka prati, pomaže i promovira ovu jedinstvenu jaskansku udrugu. Posebno priznanje uručila joj je Mira Komazec.

Jasličari su dobili i svoju zastavu koju je posebno za njih napravila Jaskanka Katica Bohaček.

 

Svečano otvorenje svojim nastupom uveličali su članovi Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva Antun Radić iz Okića,  a bili su tu i nezaobilazni okičanci, članovi KUD-a Okićka trešnja koji su uoči otvorenja izložbe jaslica pjevali na misi u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa.

Izložbu jaslica u Pastoralnom centru možete razgledati do 6. siječnja 2019., svakim radnim danom od 17 do 19 sati, te nedjeljom od 17 do 20 sati. (Ivica Krčelić)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberčani u Clevelandu

ellis islandIz radnje: Nade Hranilović, Institut za migracije i narodnosti – Sveučilišta u Zagrebu,  Izvorni znanstveni rad iz  1990. godine

Prvi hrvatski doseljenici u Cleveland, Ohio, kao dio hrvatskog migracijskog vala u SAD krajem prošlog stoljeća, bili su porijeklom iz gorovitog predjela zapadne Hrvatske –  zvanog Žumberak. Kao subetnička skupina Hrvata s vrlo razvijenom nacionalnom sviješću, čvrsto povezani mitom ili realnošću o uskočkom porijeklu i pripadnošću grkokatoličkoj vjeri, u novoj su domovini stvorili svoju naseobinu koja je imala identična obilježja žumberačke zajednice u starom kraju.

Na osnovi izvornih podataka iz crkvenih knjiga hrvatske grkokatoličke župe Sv. Nikola u Clevelandu autorica u ovom radu analizira neke promjene u društvenoj strukturi te homogenizirane i zatvorene žumberačke naseobine u vremenu od prvih doseljavanja pa do tridesetih godina ovoga stoljeća.  U radu autorica govori još o tipu žumberačkih migracija u Cleveland, o njihovu prostornom rasporedu u tom gradu, o društvenom okupljanju te o ulozi hrvatske grkokatoličke župe Sv. Nikola u životu clevelandskih Žumberčana.

Uvod

Checkin

Osamdesetih godina prošlog stoljeća započelo je iseljavanje iz hrvatskih kraje u prekooceanske zemlje u većim razmjerima. Uzroci iseljavanja bili
su opći i mnogobrojni. Ipak, jedan od bitnih bila je promjena društvene strukture i društvenih odnosa nakon ukidanja feudalnog društvenog poretka. Opći uzorci odseljavanja iz Žumberka, smještenog u zapadnom dijelu Hrvatske, gotovo su identični uzrocima migriranja stanovništva iz Hrvatske uopće. Međutim, ukidanje bivše Vojne krajine znatno je ubrzalo migracije iz ovog dijela Hrvatske.

 

Geografski smještaj Žumberka u gorovitom predjelu zapadne Hrvatske orijentirao je tamošnje stanovništvo na život od stočarstva i  koliko su to geografski uvjeti dopuštali, na bavljenje ratarstvom. Međutim, život od poljoprivrede mnoge je žumberačke obitelji doveo na rub egzistencije, pa su mnogi Žumberčani zanimanje našli u vojnoj službi Vojne krajine. Ukidanje Vojne krajine, a time i privilegija krajišnicima znatno je pogoršalo ionako  težak položaj žumberačkog žiteljstva koje izlaz nalazi u migriranju.

Migracije Žumberčana krenule su uglavnom u dva pravca. Jedan broj Žumberčana posao je potražilo u Zagrebu i nekim drugim manjim mjestima u Hrvatskoj, uglavnom u trgovini i zanatstvu,  a drugi su krenuli preko Atlantika. Naime, krajem devetnaestog stoljeća Europom je pronijet glas o zemlji izobilja tamo preko Oceana čiji je odjek dopro i do Žumberka. Mnogi Žumberčani potražili su bolji život širom Amerike, ali je ipak najveći broj posao našao i nastanio se u državi Ohio. Predmet razmatranja u ovom radu je upravo žumberačka naseobina u Clevelandu, Ohio, SAD od početka doseljavanja krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća pa do 1930. godine. Doseljavanje iz zapadne i sjeverne Europe u SAD doživjelo je svoj vrhunac osamdesetih godina devetnaestog stoljeća kad je u Ameriku stiglo preko pet milijuna Europljana. Devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do opadanja broja doseljenika u SAD iz sjeverne i zapadne Europe, a naglo je porastao broj imigranata iz južne i jugoistočne Europe. Dojučerašnji zemljoradnici naučeni na tradicionalni oblik življenja i uglavnom bez obrazovanja, mnogi čak nepismeni, različiti po vjeri (rimokatolici, pravoslavni, grkokatolici, židovi i dr.) od većine protestantskog stanovništva SAD, nastanjivali su se u gradovima na sjeveroistoku i srednjem zapadu Amerike.

Snažna ekspanzija američke privrede, osobito nakon američkog građanskog rata, iziskivala je jeftinu radnu snagu Europe. Poboljšanje transportnih veza SAD s Europom imalo je  također presudan utjecaj na povećanje broja migranata iz europskih zemalja. Dakako, dolazak velikoga broja doseljenika iz Europe uvjetovao je goleme društvene i kulturne promjene u SAD.  Doseljenici iz Europe zaposlenje su našli na najtežim i najgrubljim poslovima u rudnicima ugljena, željeza, tvornicama čelika, u građevinarstvu, na željeznici, tvornicama automobila, šumarstvu i poljoprivredi, te obavljajući teške fizičke poslove. Dakako,takva vrsta posla najlakše se nalazila u sjeveroistočnoj centralnoj oblasti Amerike u državama.: Ohio, Indiana, Illinois, Michigan, Visconsin te na zapadu u Kaliforniji i drugim dijelovima SAD. Stigavši na otok Ellis, raskrižje svih europskih migracija u SAD, najveći broj hrvatskih doseljenika krenuo je prema ovim područjima s nadom da će naći zaposlenje. Sjeveroistočna središnja oblast SAD, u koju spada i država Ohio, bila je krajnje odredište za mnoge hrvatske doseljenike.

Zadatak istraživanja

Zadatak istraživanja te njegov krajnji domet odredili su podaci iz izvornih crkvenih knjiga o vjenčanim, rođenim i umrlim osobama u hrvatskoj grkokatoličkoj župi Sv. Nikola u Clevelandu. On će prije svega ukazati na osnovna obilježja i bitne faktore koji su utjecali na društvenu strukturu hrvatske žumberačke naseobine u Clevelandu te neke njezine promjene u vremenu od osamdesetih godina pa do tridesetih godina ovoga stoljeća.

Metodološke napomene

Iz  podataka  crkvenih knjiga o vjenčanim, rođenim i umrlim osobama u gkt. župi Sv. Nikola u Clevelandu koristili smo podatke. Pri obradi tih podataka kojima je obuhvaćeno razdoblje od 1902. do 1905. godine i od 1913. do 1933. godine, koristili smo isključivo fotokopije. Jedan od problema koji nam se javio u  radu bio je da su ponekad zbog loše fotokopije nečitki podaci upisani rukom u crkvene knjige. To se osobito odnosi na zapise na latinskom jeziku. Dosta problema imali smo također prilikom identificiranja mjesta rođenja iz knjige krštenih ne djece već njihovih roditelja te mjesta rođenja vjenčanih i umrlih u grkokatoličkoj župi Sv. Nikola u Clevelandu. Pri točnom  mjesta rođenja roditelja u geografski prostor Hrvatske prema sadašnjoj administrativnoj  podjeli općina nismo imali problema prilikom raspoređivanja mjesta u općine Jastrebarsko, Ozalj i Samobor koje obuhvaćaju područje Žumberka.

Osnovna obilježja hrvatske žumberačke naseobine u Clevelandu, Ohio, SAD,
od 1887. do 1930. godine

image1-218x300

Do sredine 19. stoljeća stanovništvo države Ohio bavilo se uglavnom poljoprivredom i sitnim obrtom. Međutim, nagli razvoj industrije i rudarstva u cijeloj sjeveroistočnoj centralnoj oblasti SAD, uvjetovao je promjene. Na području države Ohio živjelo je 1880. godine 3.198.062 stanovnika, a već 1900. godine 4.157.545 stanovnika ili cca 27%.  Cijela sjeveroistočna oblasti SAD, u koju pored države Ohio spadaju još države Indiana, Illinois, Michigan,  a koja je te godine brojila 15.985.581 stanovnika. Dvadeset godina potom, dakle 1920, Ohio je brojio 5.759.395 stanovntka, a 1930. već 6.646.697 stanovnika.

Pedesetih godina 19. stoljeća Cleveland je bio manji grad, čiji su se stanovnici bavili trgovinom, sitnim obrtom i ribolovom na jezeru Erie. Međutim, u drugoj polovici 19. stoljeća grad Cleveland se razvija u snažni  industrijski i trgovački centar države  Ohio. Od maloga gradića s oko 17.000 stanovnika u prošlom stoljeću razvio se grad koji je na početku 20. stoljeća brojio 380.000 stanovnika, od kojih je preko polovica pripadala strancima i  uglavnom doseljenicima iz istočne i južne Europe.

Naime, iz dostupnih podataka doznajemo da su prvi žumberački doseljenici u Cleveland nakon što su osigurali egzistenciju i izvidjeli mogućnosti osiguranja boljeg život i za druge zemljake, uputili u rodni kraj pismo u kojem su obavijestili braću, rodbinu i prijatelje o životu u Americi.  Nakon takva pisma koje je ujedno značilo i poziv, pojedinci ili jedan broj mladića iz sela u koje je pismo bilo upućeno, ili iz sela do kuda je doprla vijest o uspješnosti prvih iseljenika, krenuli su u SAD. Došavši u Cleveland, najčešće su im i posao i smještaj pronalazili zemljaci, prijašnji doseljenici. Poznato je da su mnogi Žumberani u Clevelandu smještaj našli u krčmi Pavla Kekića – Pavlinca, a uz pomoć svojih sunarodnjaka zapošljavali su se u tamošnjim tvornicama, rudnicima, trgovini i drugdje.boićw

Senator Boić, pučku školu završio u Sošicama

Animiranjem tek nekoliko osoba iz svoga sela preteče žumberačke kolonije u Clevelandu utjecale su na stvaranje malog seoskog lanca koji je poslije prerastao u veliki seoski lanac. Kako su se međutim vijesti iz pisma klivlendskih Žumberčana brzo širile susjednim žumberačkim selima, povećao se određen broj mladića i ostalih koji su pod tim utjecajem i zbog poznatih okolnosti također odlučili bolji život potražiti u Americi. Njihovim odlaskom u Cleveland stvarao se mali regionalni lanac koji je poslije prastao u veliki, baš kao što je tijekom godina i mali seoski lanac prerastao u veliki. O uskočkom porijeklu i pripadnošću grkokatoličkoj vjeri, žumberačka naseobina u Clevelandu poprimila je ovdje još čvršća obilježja. Dolaskom pak žena i djece skupina je dobila određene stalne karakteristke. Naime, doseljenici sada počinju iznajmljivati kuće i stanove u istoj ili susjednim ulicama, održavati zajedničke tradicionalne svečanosti, proslave krštenja, vjenčanja, okupljaju se u crkvi, na pogrebima i drugdje. Tako je skupina žumberačkih doseljenika postupno prerastala u potpunu zajednicu. Među prvim doseljenicima u Cleveland spominju se Janko Popović, Petar i Pavao Kekić te Ivan Radić iz Žumberka u Hrvatskoj.

Janko-Hranilovic

Zapis o putniku Janku Hranilović

Iako ne raspolažemo s podatkom o točnom broju Hrvata u Clevelandu za razmatrano razdoblje, pretpostavljamo da ih je oko 1930. godine bilo otprilike dvadeset i pet tisuća. Dakako, predpostavljamo također da je od tog broja na iseljenike iz Žumberka otpalo  tri do tri i pol tisuće ljudi. Tu pretpostavku temeljimo na podatku iz pisma koje je 1901. godine crkveni odbor za gradnju grkokatoličke crkve u Clevelandu uputio križevačkom biskupu Juliju Drohobeckom iz kojeg proizlazi da je već te godine, dakle prije glavnog selidbenog vala iz Žumberka koji se odvijao sve do pred prvi svjetski rat, u Clevelandu živjelo oko 500 Hrvata grkokatoličke vjere. Većina Žumberčana odlazila je u SAD kao i 80% svih iseljenika iz Hrvatske, u najboljoj životnoj i radnoj dobi, od 15 do 40 godina.

Do 1900.  preko 95%  svih iseljenika iz Hrvatske u prekomorske zemlje bili su muškarci. U vrijeme masovnog iseljavanja Hrvata u SAD, dakle od početka ovog stoljeća pa do pred Prvi svjetski rat, žene su činile tek manji dio iseljeničkog kontingenta.  Žumberački doseljenici u SAD, pa tako i u Cleveland, do 1900. godine bile su gotovo isključivo muškarci. Pored siromaštva i neimaštine uvjetovanih geografskim smještajem Žumberka u brdovit predio zapadne Hrvatske, osnovni razlog njihova iseljavanja bio je ukidanje privilegija nakon ukidanja Vojne krajine. Dakako, mnogi su otišli s namjerom da se više nikada ne vrate i da jednoga dana pozovu obitelj da im se pridruži. Mnogo više je bilo onih koji su planirali ostati toliko koliko je potrebno da zarade nešto novca. Dolazak žene i djece te ostalih članova obitelji nije bio uvjetovan samo osobnim razlozima iseljenika već je on značio i pomoć u stvaranju boljih životnih uvjeta doseljenika, osobito ako su se članovi obitelji zaposlili.

IMG_20171227_171417

Dobrotvor Petar Vidović ispred mozaika župe Presvete Bogorodice u Clevelandu

Prema već iznijetom podatku da je u Clevelandu 1901. godine živjelo 500 Hrvata grkokatoličke vjere (neosporno je da su to Hrvati iz Žumberka) među kojima tek 45 obitelji s djecom, možemo također zaključiti da je broj žena bio vrlo mali. O udjelu žena među doseljenicima iz Žumberka u Clevelandu možemo suditi također po broju rođene djece tih godina. Prema podacima iz crkvenih knjiga rođenih u grkokatoličkoj župi Sv. Nikola u Clevelandu od 1902. do 1905. godine rođena su, odnosno krštena, svega 74 djeteta. Od toga broja 65 ih je rođeno baš u gradu Clevelandu, a devetoro u bližoj okolici. Kao i drugi Hrvati u Clevelandu, Žumberčani su se zapošljavljali najviše u u najrazličitijim granama industrije, u rudnicima, trgovini i obrtu, građevinarstvu i na farmama. Neki su pak otvorili svoj gostione i manje obrtničke radionica. Mnogo je razloga zbog kojih su hrvatski doseljenici u SAD živjeli skupinama čvrsto se držeći svojih sunarodnjak.

Do osnivanja grkokatoličke župe Sv. Nikola u Clevelandu 1902. godine, kao i nakon njezina privremenog ukinuća 1905.  Žumberčani su se uglavnom vjenčavali u rimokatoličkoj crkvi Sv. Pavla u Clevelandu. Međutim, kad je ponovo počela raditi župa Sv. Nikole u Clevelandu Žumberčani su se vjenčavali isključivo u grkokatoličkoj crkvi. U navedenom razdoblju u crkvi Sv. Nikola u Clevelandu vjenčano je ukupno 348 osoba, odrnosno sklopljena su 174 braka. Od ukupnog broja vjenčanih osoba 210 su doseljenici iz Žumberka, a 51 osoba otpada na djecu Žumberčana rođenu  u Clevelandu. Iz  okolice Clevelanda ili iz nekog drugog mjesta u SAD u toj je crkvi vjenčan 21 Žumberčanin. Dakako, za nas je najzanimljiviji podatak da su od ukupno 174 braka 141 sklopili žumberački doseljenici ili njihova djeca između sebe. Naime, u 105 brakova sklopljenih
između žumberačkih doseljenika svi ženici i sve nevjeste rođene su u Žumberku, a mnogi od njih čak i u istom selu. Drugi naraštaj žumberačkih doseljenika Clevelandu sklapalo je također brakove s djevojkama žumberačkog porijekla. Najviše ženika doseljenika u Cleveland bilo je iz žumberačkih sela današnje općine Jastrebarsko (56), zatim iz Ozlja (36) i općine Samobor (21). Na području navedenih triju općina rođeno je 97 djevojaka, od čega na području općine Jastrebarsko 47, u općini Ozalj i 10 u općini Samobor. Iz navedenih podataka proizlazi da su se Žumberčani u Clevelandu gotovo u 100% slučajeva ženili s djevojkama iz Žumberka, ili porijeklom iz starog kraja, pripadnicima iste grkokatoličke vjere.

1

Podaci o mjestu rođenja roditelja djece krštene u grkokatoličkoj župi Sv. Nikola u Clevelandu od 1902. do 1905. te  od 1913. do 1931. govore također o zatvorenom tipu žumberačke etničke skupine. Iz tih podataka proizlazi da je od ukupno 148 oba roditelja djece krštene u toj crkvi u vremenu od 1902. do 1905. godine i 128 iz područja Žumberka. Od 38 roditelja 14 majki i 24 oca rođeni su na području općine Jastrebarsko. Na području općine Samobor rođeno je 13 očeva i 3 majke, a na području općine Ozalj 5 majki  i 5 očeva.  Čak 64 roditelja, odnosno 42 majke i 22 oca nisu prilikom upisa novorođene djece  precizirali svoje mjesto rođenja, već su jednostavno izjavili da su rođeni u Žumberku . U razdoblju od 1913. do 1931. kršteno je u hrvatskoj grkokatoličkoj župi Sv. Nikola 986 djece. Od ukupnog broja oba roditelja njih 38,5% ih je rođeno na području općine Jastrebarsko,  26,9% na području općine Ozalj, a  7,8% na području općine Samobor. Za 747 očeva utvrđeno je da su rođeni na području općine Jastrebarsko 395 ili 40,1 %, Ozlja 260 ili 26,4 % te Samobora 92, što čini 9,3 %. Od 697 majki njih 364 ili 36,9 %, rođeno je u selima koja pripadaju općini Jastrebarsko, 272, ili 27,6 %·, u općini Ozalj te 61, i 6,2 %, u općini Samobor.

IR

Zapis o putniku Iliji Radiću

Kad već govorimo o mjestu rođenja roditelja djece krštene u grkokatoličkoj crkvi u Clevelandu, spomenimo zanimljiv i vrlo indikativni podatak na osnovi kojega smo došli do spoznaje iz žumberačkih sela i zaseoka. Iz knjige krštenih u radoblju od 1913. do 1933. proizlazi da je od 697 majki najviše rođeno, odnosno doseljeno iz žumberačkih sela Sošica 86, Radatovića  86, zatim iz Kašta 65, Pećna 49, Tomaševaca 45, Sopota 44, Mrzlog Polja 36, Dragoševaca 22, Relića 18, po 17 iz Doljana i Stojdrage, 16 iz Jezernica, po 11 iz Liješća i Kekića te ostale iz drugih žumberačkih sela i zaseoka. Od 747 očeva djece krštene u istom razdoblju u crkvi Sv. Nikola najviše ih je doselilo iz žumberačkih sela Kašt 73, Sošica 69, Mrzlog Polja 67, Radatovića 60, Pećna 47, Sopota 40, Tomaševaca 39, Grabra 34, po 26 iz Stojdrage i Kekića, 25 iz Liješća, 24 iz Brašljevioe, 17 iz Relića 15 iz Dučića i po 12 iz sela Kordića, Pilatovci i Dragoševci, preostali iz drugih žumberačkih sela.

viewer

Imigracijski list za putnika Ivana Duraliju

U početku iseljavanja Žumberčani su kao i većina iseljenika iz drugih predjela Hrvatske u SAD odlazili sami. Ostali članovi obitelji čekali su u domovini bolja vremena, odnosno poziv iz Amerike, koji je ujedno značio da iseljenik ima zaposlenje i ušteđevinu za putne troškove  žena, djece, zaručnice te ostalih članova obitelji. Oko 1900. u Clevelandu je bilo svega desetak žumberačkih obitelji.  Međutim od 1904. godine u SAD pa tako i u Cleveland dolaze žene iz naših krajeva u većem broju. Neke su odlaze suprugu, dok su većina bile djevojke koje su odlazile ocu, bratu, rodbini ili na poziv mladića kojeg su poznavale otprije.
lako je jedan od načina ženidbe među iseljenicima bio da se otputuje u stari kraj, oženi i vrati sa suprugom u Ameriku, većina Žumberčana u Clevelandu sklapala je brakove tako što je pozvala i uputila novac za putnu kartu nekoj djevojci iz tog ili susjednog sela, ili pak njezinoj rodbini, što je ujedno značilo da je zaprošena. Uglavnom zbog neimaštine i bijede u kojoj su živjele žumberačke su se djevojke rado odazivale pozivu  iz Amerike, nadajući se tamo boljem životu.

Na donjim slikama je Ilija Hranilović načelnik policije u Clevelandu i prvak  Amerike u hrvanju, a više o njemu ima na linku Naši iseljenici

image(5)

image(1)

Raspolažemo podacima o broju sklopljenih brakova među Žumberčanima u Clevelandu za razdoblje 1902. do 1905. i od 1914. do 1933, pretpostavljamo da ih je ipak najveći broj sklopljenih prije prvoga svjetskoga rata i do 1921., odnosno 1924. godine.  U vremenu od 1902. do 1905. godine u hrvatskoj grkokatoličkoj crkvi Sv. Nikola u Clevelandu sklopljeno je svega osamnaest brakova. Ne začuđuje podatak o tako malo sklopljenih brakova u navedenom razdoblju,a razloga  ima više. Osnovni je pak socijalna nesigurnost i nemogućnost rješavanja egzistencijalnih pitanja u kratkom vremenu za sebe, a kamoli za obitelj, odnosno ženu, djecu ili druge članove .porodice. Pitanje zaposlenja, stanovanja, ušteđevine za putne troškove vjerenici bili su pored još nekih momenata osnovni razlozi malom broju sklopljenih brakova Žumberčana u Clevelandu u tim prvim godinama doseljavanja u Ameriku. Prema zapisima u crkvenim knjigama vjenčanih u grkokatoličkoj župi Sv. Nikola u Clevelandu u vremenu od 1914. do 1933. godine proizlazi da su Žumberčani najviše brakova sklopili 1914., 16 brakova i 1921. 18 brakova. U petnaest brakova sklopljenih 1914. godine djevojke su iz nekog sela u Žumberku, a jedna iz općine Vojnić. Iz općine Jastrebarsko te je godine bilo 7 ženika i 7 nevjesta, iz općine Ozalj 6 ženika i 7 nevjesta, a iz općine Samobor 2 ženika i l nevjesta. Osamnaest brakova sklopljeno je u istoj župi 1921., od čega 16 otpada na brakove između žumberačkih doseljenika i djevojaka iz žumberačkih sela.

Prema podacima iz crkvenih knjiga vjenčanih za razmatrana razdoblja proizlazi da su se Žumberčani najviše ženili u dobi od 23 do 37 godina s djevojkama u prosjeku 6,5 godina mlađim, odnosno djevojke su sklapale brakove u dobi od 19 do 23 godine. Sklapanje brakova unutar iste etničke zajednice u SAD i nije neki poseban fenomen karakterističan samo za žumberačke doseljenike. Tu pojavu zapažamo u pripadnika svih etničkih zajednica u SAD doseljenim iz Europe. Stanovnici toga gorovitog predjela Hrvatske dugo vremena nakon doseljenja u Žumberak ženili također su u 90% slučajeva djevojkama iz Žumberka, pripadnicama grkokatoličke vjere. Hrvati po nacionalnosti, katolici po vjeri ali istočnog obreda, imali su u Americi manje problema, osobito kod odgoja djece, nego da su
brakove sklapali s pripadnicama drugih vjera. Okupljanje na vjerskoj osnovi pridonosilo je, dakako, stvaranju još čvršće i homogeniziranije žumberačke naseobine u Clevelandu koja je nosila sva obilježja žumberačke zajednice u starom kraju. Možemo slobodno tvrditi da su to po mnogo čemu gotovo identične zajednice.

nh1

Društveno okupljanje Zumberčana u Clevelandu

Kao i u drugim gradovima SAD gdje su bile veće koncentracije hrvatskih iseljenika, tako su se i Hrvati u Clevelandu počeli vrlo rano društveno okupljati. U izuzetno teškim uvjetima rada kad socijalno zakonodavstvo SAD nije gotovo ni postojalo, nadolazne organizacije i društva iseljenika bile su jedini način za pružanje uzajamne pomoći u slučaju nezaposlenosti, nesreća na radu, bolesti i smrti. Pored svoje osnovne funkcije osobnog i obiteljskog osiguranja te organizacije i društva razvijale su i razne kulturne programe i na taj način utjecale na podizanje kulture doseljenika. Općenito uzevši, društveno okupljanje doseljenika značilo je poboljšanje njihova soocijalnog i kulturnog položaja u SAD.

Janko Hranilović- pečenje Ohio

Žumberčani početkom 20. stoljeća u državi Ohio, Cleveland, na imanju Petra Hranilovića, rođenog u Sošicama 1886.

Prvi odsjeci Narodne hrvatske zajednice u Clevelandu osnivaju se već 1895. godine. Dvije godine potom osnovan je u državi Ohio i prvi ženski odsjek NHZ. Među važnijim odsjecima NHZ u Clevelandu spomenimo odsjek  sv. Nikole, Majka Božja Bistrička, Žumberačka sloga« i dr. Među pionirima na polju društvenog okupljanja Hrvata u Clevelandu bili su vrlo aktivni Žumberčani Janko Popović, Petar i Pavao Kekić i dr. Iako ne raspolažemo podacima o broju Žumberčana u Clevelandu koji su bili organizirani kao ni sa brojem Žumberčana u pojedinim odsjecima NHZ, odnosno buduće Hrvatske bratske zajednice, ipak postaje neke indicije koje govore da su neke odsjeke NHZ (HBZ) sačinjavali skoro samo doseljenici iz Žumberka,  dok su u nekim bili u većem broju.

wer

John Badovinac (1907. – 1981.) presjednik Hrvatske bratske zajednice

Prema podadma koje iznosi list Žumberačke novine u odsjek »Žumberačka sloga« bilo je 1934. učlanjeno 390 članova, od čega je 98% otpadalo na Žumberčane. Iste godine u odsjeku – Zrinski i Frankopan bilo je 280 članova, 95% Žumberčani. Žumberački doseljenici u Clevelandu bili su članovi i drugih odsjeka HBZ.

Uloga grkokatoličke župe Sv. Nikola u životu žumberačke naseobine u
Clevelandu

Pored nacionalnih organizacija u društvu veoma važnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta i u životu doseljenika uopće, pa tako i Žumberčana u Clevelandu, imala je crkva. Zbog toga je povijest svake etničke zajednce u SAD nemoguće, izučavati bez poznavanja povijesti crkve koja pripadala toj zajednici. Grkokatolička župa Sv. Nikola u Clevelandu, osnovana 1901., okupljala je ponajprije Žumberčane, ali u crkvu su dolazili i vjernici pripadnici drugih nacionalnih zajednica, grkokatolici po vjeri, osobito doseljenici iz istočno europskih zemalja. Ta među vjernicima poštovana institucija predstavljala je svu borbu, težnje i aspiracije hrvatske žumberačke naseobine u Clevelandu. Tradicionalna čvrsta povezanost grkokatoličkih vjernika sa crkvom utjecala
je da se oko crkve Sv. Nikola koncentrilrao sav društveni život žumberačkih doseljenika u Clevelandu.

Crkva Sv. Nikole u Clevelandu odigrala je vrlo važnu ulogu u očuvanju materinskog jezika, običaja i tradicije, odnosno nacionalnog identiteta i integriteta hrvatskih iseljenika iz Žumberka. Zahvaljujući predanom i požrtvovnom radu pojedinih svećenika, desetine i stotine djece, potomaka prvih žumberačkih doseljenika u Cleveland, zahvaćene procesom asimilacije i amerikanizacije, uspjelo je sačuvati svoj nacionalni identitet. Procesima asimilacije bio je izložen osobito drugi naraštaj doseljenika, koji je uslijed amerikanizacije počeo zapostavljati kulturnu tradiciju i običaje svojih predaka smatrajući ih znakom inferiornosti. Procesi asimailacije teško su prodirali u čvrstu, patrijarhalnu žumberačku obitelj koja je predstavljala temelj žumberačke zajednice u Clevelandu.

Posebu ulogu u okupljanju Žumberčana oko crkve i razvijanju cjelokupne aktivnosti župe Sv. Nikola u Clevelandu imali su  svećenici. Uopće uzevši, prvi svećenici raznih etničkih zajednica u SAD, pa tako i žumberačke zajednice u Clevelandu, bili su u prvom redu idealisti i rodoljubi, a kao takvi duhovni vođe svoga »stada«. Međutim, njihov misionarski rad nije bio nimalo lagan i sastojao se od okupljanja župljana pa do skupljanja
novca od vjernilka za potrebe crkve. Taj drugi dio posla bio je osobito naporan jer se svaki cent teško zarađenog  i veoma skromnog novca teško odvajao čak i za cvkvu.  Iako su prvi svećenici grkokatoličke župe Sv. Nikola u Clevelandu, Mile Golubić i Makso Relić učinili dosta na okupljanju vjernika i očuvanju običaja i tradicije starog kraja u tom dijelu Amerike, ipak tek od 1913, kada je u Cleveland stigao velečasni Milan Hranilović, započinje pravi društveni život župljana. Golubić i  Relić službovali su u ovoj župi od 1902. do 1905. godine, pa ju je Milan Hranilović morao obnoviti jer od 1905. godine praktički nije djelovala. Nakon odlaska Hranilovića u grkokatoličku župu u Chicago 1928. godine u Cleveland se vratio Relić. Međutim, ostario i slabog zdravlja, on se ubrzo vratio u domovinu, a križevački bilskup J. Drohobecky uputio je u Cleveland svećenika Iliju Severovića.

IMG_20181212_063158

Jedan od najaktivnijih svećenika i najboljih organizatora grkokatoličke župe u Clevelandu bio je svakako Milan Hranilović. Kao obrazovani glazbenik koji je svirao na dvadeset i sedam glazbala osnovao je dva crkvena zbora i dva orkestra koji su njegovali hrvatsku pjesmu. Osobitu brigu posvećivao je djeci i mladima osnovavši – Crkveni podmladak u kojem se njegovala nacionalna glazba i pjesma te na taj način od zaborava čuvao kulturno nasljeđe njihovih otaca. Etničko obilježje svojih župljana župa Sv. Nikole u Clevelandu čuvala je i održavanjem hrvatske škole zajedno s rimokatoličkom župom Sv. Josipa.

Na osnovi podataka iz crkvenih knjiga vjenčanih, krštenih i umrlih u grkokatoličkioj župi Sv. Nikola u Clevelandu razmatrali smo neke promjene u društvenoj strukturi hrvatske žumberačke naseobine u tom gradu. Crkvene knjige u grkokatoličkoj župi sv. Nikola u Clevelandu počele su se voditi 1902., nakon dolaska svećenika Golubića. Ovdje raspolažemo  samo podacima iz knjige rođenih i vjenčanih za razdoblje od 1902. do 1905.,
međutim, nedostaju podaci iz knjige umrlih za isto razdoblje. Od 1905. do 1913. godine grkokatolička župa u Clevelandu nije imala svećenika, dakle praktički nije radila, pa i za to vrijeme nedostaju podaci o broju vjenčanja, rođenih i umrlih Žumberčana. Dakako, ti podaci nedostaju također za razdoblje od prvih doseljavanja Zumberčana u Cleveland krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća pa do 1902. godine.

Na osnovi zapisa u crkvenim knjigama vjenčanih u župi Sv. Nikola u Clevelandu proizlazi da pripadnici prvoga naraštaja Žumberčana nisu sklopili ni jedan brak s djevojkama iz starosjedilačkih etničkih zajednica npr. Engleza, Iraca, Nijemaca, Francuza, Skalndinavaca i drugih. Nakon 1921. godine broj sklopljenih žumberačkih brakova opada, što je u izravnoj vezi s uvođenjem restriktivnih imigracijskih zakona o doseljavanju u SAD. Otada broj sklopljenih brakova između  KLIVILENDSKIH ŽUMBERČANA i djevojaka iz staroga kraja opada upravo drastično, što je, dakako, imalo znatnog utjecaja na rast žumberačke kolonije u Clevelandu. Dok još 1922. godine bilo sklopljeno osam brakova, 1926. sedam brakova, 1923. svega šest, 1930. registriran je samo jedan brak. Od 1916. nadalje počinje sklapanje brakova između prvoga naraštaja žumberačkih doseljenika u Cleveland s djevojkama žumberačkog porijekla iz drugoga naraštaja. Od 1919. godine zabilježeno je također sklapanje ponekog braka između žumberačkih doseljenika i djevojaka katoličke vjere, dakako hrvatske nacionalnosti i obratno.

Od 1902. do 1905. godine u hrvatskoj grkokatoličkoj župi Sv. Nikola u Clevelandu krštena su ukupno 74 djeteta, od čega 48 ili 64,9 % dječaka i 26, ili 35, 1% djevojčica. U tom razdoblju najveći broj djece (27) ili 36,5 % od ukupnog broja rođenih kršteno je 1903. godine, a 1904. god. kršteno je 25 djece ili 33,80 %. Na temelju podataka iz knjige vođenih u grkokatičkoj župi u Clevelandu odredili smo i mjesta, odnosno općine, u Hrvatskoj u kojima su rođeni roditelji krštene djece. Najveći broj roditelja njih 1444 od ukupno 1972 voditelja djece krštene u toj župi rođen je u žumberčkim selima koja po sadašnjoj administrativno teritorijalnoj podjeli u Hrvatskoj spadaju u općine Jastrebarsko, Ozalj i Samobor. Drugi naraštaj Žumberčana u Clevelandu krstio je svoju djecu u grkokatoličkoj župi Sv. Nikola. Od stotinu i dva roditelja iz drugoga naraštaja doseljenika koji su svoju djecu krstili u grkokatoličkoj crkvi u razmatrom vremenu njih 96 je rođeno u Clevelandu, a samo šestoro u drugim mjestima u SAD. U župi Sv. Nikola u Clevelandu krstili su svoju djecu i doseljenici iz drugih općina u Hrvatskoj.

SUMMARY

12319276_1116818185017006_1202633168_n

Žumberčani: Nikola Strmac i Janko Frlan uz bistu biskupa Janka Šimraka, Hamilton 2012.

The first Croatian immigrants in Cleveland (Ohio), coming as part of the migration wave to the USA at the end of the 19th century, originated from the mountainous region of western Croatia called Zumberak. The people of Zumberak emigrated due to specific local. reasons a t home. As a subethnic Croatian group wuth a highly developed national consciousness, closely bound together by the myth (or reality) of their origin as Uskoks fleffing from the Ottoman advance, as by thei·r Eas·tern-Rite Catholic religion, ·in their new homelands they created settlements with identical features as in the land from which they originated. Data on marriages and nataMty are very indicative in this sense. On the basic of original records from the parish books of the Eastern-Rite Catholic parish of Sa·int Nicholas in Cleveland, the author analyses some changes in the social structure of this homogeneous and closed settlement of people from Zumberak in the period from the time of the first immigration till the 1930s. The data and calculated rates of marriages, natal;ity and mortality of the first and a part of the second generation of migrants from Zumberak in Cleveland provide a relatively exact picture of the essential traits and some structural changes among them. In the paper, the author also notes the types of migration from Zumberak to Cleveland, the spatial distri,bution of the immigrants in this city, their social organisation and the role of the parish of Saint Nicholas dn their lives

Foto: arhiva uskok-sosice.hr  i više ima na linku “Naši iseljenici”

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara