Izvješće o donacijama i troškovima kandidacijske liste grupe birača-nositelj Nikica Radić

12a

001

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Povijesna crtica (Pismo biskupa Strossmayera povodom smrti biskupa Hranilovića)

php-591x1024biskup Ilija i  fedmaršal Petar Hranilović

List biskupa Strossmayera vojskovođi Hraniloviću – Presvietli gospodine fedmaršale – Veleštovani prijatelju! Iz sve duše i iz svega srdca sažaljujem Vas zbog neizmjernog gubitka (…) Vašega rodjaka pokoj. biskupa Križevačkoga. Taj nemili gubitak u današnjih osobito okolnostih, duboko osjeća i crkva i naš narod; blaženi bo pokojnik bio je i crkvi svetoj i svetomu zvanju svome isto kako i domovini i narodu svomu iz svega srdca odan i privržen. Što se mene samoga tiče i ja sam u vrlom pokojniku izgubio riedka prijatelja i upravo brata, koj je svakom zgodom i prilikom obilno ljubav i privrženost svoju prema meni vršio Bog mu to stostruko naplatio! Ja pako nikada zaboraviti neću onu ljubav i dobrotu, kojom me je blaženi pokojnik Ilija u posliednje doba i u Rimu i u Rogatcu i u Belovaru upravo obsipao. Ja ću se za njega, dok živ budem, vruće Boga moliti, a po mojoj je naredbi bilo, da se je prekjučer, jučer i danas za pokojnika tako ovdje zvonilo i tako služba božja obavljala kao da je njegovo tielo ovd ležalo. Ja pokojnika nikada dosta oplakati neću, a mogu iskreno reći, da mi je ovo dana često na pamet palo: ah! Zar nebi bolje bilo, da si ti sieda – starina u svoj grob pošao, a da je taj mladi i snažni biskup još dugo i dugo na čest i korist i crkve i naroda našega djelovao. Ele, valja se božjoj volji i providnosti, koja osobite svoje svrhe ima podvrći. Sada je poglavito za to se vruće (…) uticati, da dobromu pokojniku dobroga nasliednika i zamjenika u ovo težko i opasno doba opredieli. Pozdravljam liepo milostivu Gospoju Vašu, a blagosivam milu dječicu Vašu i želim, da Vas Bog utješi i da Vas svake svoje milosti i sreće dionikom učini. Vaše Presvietlosti osobiti prijatelj i štovatelj. U Đjakovu 18. ožujka 1889.

Strossmayer biskup – Korespondencija Strossmayer, XI A-3, rukopis. J. J. Strossmayer uskočkom vojskovođi  Petru Hraniloviću iz Žumberka; 18. ožujak 1889.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Novo Selo Žumberačko

nova sela žNovo Selo nalazi se u dijeli Žumberka koje spada pod grad Samobor i pod MO Budinjak. Selo spada pod rkt. župu Klaje i gkt. župu Mrzlo Polje. U mjestopisu iz 1835. stoji da u selo ima 8 kuća i 97 stanovnika i od kojih su rimokatolici 53, a grkokatolici 44. God. 1900. u Novom Selu živjelo je 212 stanovnika,a po popisu iz 2011. žive 24 osobe. Prezimena u selu su : Juratovac (rkt.),  Martić (rkt.) i Heraković (gkt.). U Novom selu postoji  područna škola,a koja spada pod OŠ Breganu.  Škola u Novom Selu sagrađena je 1931. godine.

15419543_1467261303314330_3459606163338794610_oU Novom Selu postoji lijepo uređena kapela sv. Leopolda Mandića.  Kapelu je 20. svibnja 1990. godine blagoslovio kardinal Franjo Kuharić. Za gradnju ove kapele zaslužan je pokojni župnik Stjepan Ivanušić, a koji preko 25 godina bio kaljski i mrzlopoljski župnik. Kapela je nastala tamo gdje je nekada bio stari sjenik s okolnim zemljištem, a srušen je gornji drveni dio i na zidani podrumski dio stavljena je betonska deka. Nad podrumom sazidan je gornji dio kapele i stavljeno krovište. Vitraž sv. Leopolda nacrtao je akademski slikar i svećenik Zlatko Latković. Na godišnjem prošenju se svake godine okupe sadašnji žitelji, njihova djeca, unuci i mnogobrojni prijatelji iz susjednih sela i iz Samobora.

 jhns2U  Novom Sela rođen je svećenik Janko Heraković 10.5.1891. Nakon svršetka pučke škole u Žumberku odlazi na školovanje u Zagreb kao pitomac žumberačkog grkokatoličkog sjemeništa, te nakon toga završava studij teologije u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1917., a 1924. odlazi za svećenika u Kričke u Dalmaciji. Tu je primio imenovanje biskupskim vikarom u Dalmaciji te je uz Kričke vodio brigu o vjernicima u Vrlici i Baljke. U ratnom vihoru, zbog opasnosti po život napušta svoje mjesto dugogodišnjeg službovanja u Dalmaciji i odlazi u Križevce i stavlja se na raspolaganje svojim nadležnim crkvenim vlastima. Svećenik Janko Heraković u kolovozu 1945. obilazi Vrliku, Kričke i Baljke te šalje izvještaj svojim nadležnim crkvenim vlastima da su župni dvor i crkva u Vrlici u ruševinama. Barbarima za vrijeme rata (sljedbenici popa Đujića) smetalo je sve što je katoličko i hrvatsko. Krajem kolovoza 1945.god. svećenik Janka Heraković je odveden na saslušavanje , a nakon toga provodi godinu i pol na izdržavanju kazne u KPD Gradiška. Umro je 1961. godine u Zagrebu. (foto: Ana Lasić)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Sjednica odbora u žumberačkoj prirodi

Budući da mandat sadašnjim članovima Školskog odbora Osnovne škole Milana Langa iz Bregane, a to su Sanja Rapljenović, Ivana Smolej Kolarek, Marija Aščić, Nevenka Gračanin, Ivan Piškulić, Josip Petrić i Mirjana Kovačić, traje do 9. svibnja, odlučeno je da se posljednja sjednica “odradi na terenu”, u Područnoj školi Novo Selo. Stoga su se svi, u pratnji ravnatelja Igora Matijašića i domara-vozača Alojza Kosa, uputili krajem prošlog tjedna na Žumberak.

ss2Putem do škole zastali su u Stojdragi gdje ih je dočekao župnik Mile Vranešić koji im je pokazao lovački muzej smješten u prostorima stare škole, kao i Uskočki muzej u kojem se čuvaju mnogobrojni predmeti iz povijesti ovoga kraja. Župnik Vranešić je na svoj živopisan način ispričao i nekoliko zanimljivih anegdota vezanih uz žumberački kraj koji neobično voli.

 Izvor: radiosamobor.hr

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Vode ponornice

pogana jama

Pogana jama 1960.god.

Žumberačko područje obiluje vodama ponornicama. Imamo izvor Ponikve istočno od Ječmišta,a u drugu vrstu ponora spada potočić Boljara preko kojeg se prelazi kad se ide od Vodica na Svetu Geru.  Slično je i sa izvorom Kaštanica. Izvor je ispod jedne bukve na markiranom putu preko Sljemena i Krča i ide duž Kaštanice prema Geri. Izvor teče kroz livadu i nakon nekoliko stotina metara gubi se u ponorima. Treba svakako spomenuti Blata. U sošičkim Blatima susrećemo dva potoka koji izviru u guduram istočno od masiva Gera.  Oni se sastaju i čine jedan potok koji ponire ispod Osovlja (781m). Nivo vode je tu nekada bio viši pa je to bilo kraško jezero, odakle je ostalo ime Blata i ova ponornica se pojavljuje ponovno na površini u Donjem Oštrcu. Istočno od sela Jezernice su Jezernička blata,  Tu potoko Isine vijuga od jugozapada prema sjeveroistoku, da bi se nakon nešto manje od 2 km svoga puta izgubio u više ponora.  Od Sošica do Blata možemo stići za pola sata hoda. U zapadnom Žumberku iza sela Malinaca je izvorište potoka Jamnika. I tu je ponornica koja niže ulazi u divlju klisuru i dalje ponire južno od sela Kesera. Slična je veća ponornica potok Dvorište ispod istomenog sela nedaleko Vivodine. Kod Mrzlog Polja imamo izvor Durljevac, a nešto niže taj potočić ulazi u depresionu brazdu.  U blizini škole u Mrzlom Polju nalazi se ostatak nekad većeg jezera s ponorima.  Lijep je je primjer ponornice potok Poganuša u Poganoj Jami. Ovaj potok u Poganoj jami nestaje u pećini sa veličanstvenim vratima i dužina ovog potočića je oko 2oo metara. (Željko Poljak)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

U gkt. centru u Samoboru održana Prva sveta Pričest

18341745_123729941517632_3773278535201949010_n

U nedjelju 7. svibnja 2017. godine u žumberačkom – grkokatoličkom centru Praoca Abrahama u Samoboru u nazočnosti iznimno velikog broja vjernika održana je Prva sveta Pričest za devet vjeroučenika. Na poziv mjesnog župnika svečanu svetu liturgiju predslavio je stavrofor Milan Vranešić.

18342233_123729734850986_2420260380613630950_n

Govoreći o primanju Svete Pričesti stavrofor Vranešić istaknuo je važnost roditelja u vjerskom odgoju djece i pripremi za primanje svetih sakramenata. ” Nemojte djeci govoriti; idite u crkvu sami, a vi da pritom ostajete u svojim domovima. Naprotiv povedite redovito svoju djecu u župnu crkvu i vlastitim primjerom posvjedočite svoju pripadnost Kristu i Crkvi.

Jednom će vas djeca pitati; a zašto niste sami primjerom svjedočili ono što ste od nas tražili? Draga braćo i sestre veoma je važno da svojim svjedočenjem postajete uzor u odgoju vlastite djece “- istaknuo je propovjednik. Tijekom liturgijskog slavlja prvopričesnici su zajednički ispovijedili Vjeru držeći pritom upaljene svijeće. U nastavku svečanosti devet vjeroučenika primilo je Tijelo i Krv Kristovu čime su uvedeni u potpuno euharistijsko zajedništvo sa svim ostalim vjernicima. Na kraju svete liturgije prvopričesnicima su u znak trajnog sjećanja uručene spomenice. Nakon velike svečanosti mnogobrojni samoborski Žumberčani i njihovi prijatelji nastavili su svečarsko druženje u pastoralnoj dvorani. (Tomica Rušnov)

Foto zapis:

Prva-Pricest-u-Samoboru18341638_123729784850981_7946071328758240495_n18402944_123730081517618_3561686724193152567_nsž

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara

Stara uskočka sela u Žumberku

IMG_20170429_153334Mjesto gdje se nalazilo selo Martinovići

Jedna od sačuvanih predaja u narodu na području Grabra govori o nekadašnjem uskočkom selu Zapolje koje se nalazilo između sadašnjih sela Golubići i Raići.  Danas je mjesto zaraslo u šumu i tek neki znaju doći do nekadašnjeg sela, zanimljivo je da se od starine izvori pokraj nekadašnjeg sela Zapolje nazivaju Vranešićka. Inače prezime Vranešić nalazimo u selu Dragoševci u zap. Žumberku. Na glavnoj cesti između današnjih sela Brezovca i Pavlanaca  također je postojalo uskočko selo koje se nazivalo Martinovići. Kuće tj. ostaci objekata postojali su još u 20. st. Na području Mrzlog Polja nalazilo se jedno staro uskočko selo Babići. U 16. stoljeću u spominje se u popisu kapetana Lenkovića  žumberački Uskok Raša Babić. Moguće je da su Babići kasnije iselili iz Žumberka. Od starine se govorilo das u Bastašići živjeli u Mrzlom Polju,a koji su se kasnije preseli na Drašći Vrh. Zadruga Bastašić imala je zemljišta u nekadašnjem selu Babići kod Mrzlog Polja. U šumi Kremenjak (između Mrzlog Polja i Pećnog) nalaze se ostaci starog grada.

IMG_20170429_102121

Povijest bilježi da se u blizini sela Čučića nalazila kapela sv. Nikole. Prema predaji ta crkvica bila je jedna od prvih koji su podigli Uskoci po doseljenju u Žumberak 1530.godine. Oko kapela nalazilo se i uskočko groblje. Kako se kapela urušila od starosti mjesto se označilo križem.

Izvor: Žumberački krijes 2017.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Sošičke vijesti

dvdProteklog vikenda bilo je više događanja u Sošicama,a posebno je bio lijepo to što su tamošnji vatrogasci isprobali svoju opremu. Koda bazena i potoka u selu sprovela se akcija gašenja manje vatre,a usput je očišćen tamošnji bazen i odvodne cijevi. Vatrogasna oprema je dobra,a u skoroj budućnosti trebalo bi je nadopuniti i nabaviti moderniji kombi. Seoski bazen je napravljen 1985. god. i sagradili su ga mještani Sošica.  Vatrogasno društvo Sošice osnovano je 21.12. 1930. god. i najstarije  je društvo u gorskom dijelu Žumberak. Danas je presjednik društva Zdravko Radić.

dstU nedjelju u Sošicama je održan turnir u stolnom tenisu. Turnir je održan u vatrogasnom domu,a na stolu kojeg su tadašnja sošička djeca kupila 1972. god. i to od novaca kojeg su dobili od svog rada na pošumljavanju šuma. Stolni tenis se oduvijek najbolje i najmasovnije igrao u Sošicama. Inicijator ovog turnira bio je Željko Ličko. Pobjednik turnira bio je David Radića iz Sošica,a na idućem biti će još više sudionika iz cijelog Žumberka.

žvUdruga Žumberačke vile održala je svoju godišnju skupštinu i najavila da će se 27. svibnja u Sošicama održati blagoslov polja i procesija oko križeva krajputaša.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberački Uskoci porazili tursku vojsku kod Svete Jane 1592.

svjana_308248176Usmena predaja o Uskocima iz Žumberka sačuvala je  uspomenu na bitku kod Svete Jane 1592. godine. Te godine je Hasan Paša Predojević haračio sa svojim turskim vojnicima po jaskanskom i okićkom kraju.  Pljačke i palež sela te odvođenje naroda u roblje izazvalo je strah kod lokalnog stanovništva.  Uslijed najgorih pustošenja Žumberački Uskoci odlučuju udariti po neprijatelju kako bi zaštitili staniovništvo jaskanskog područja,a osmišljen je i plan.

Sveta_Jana,_TuranjPokraj starog grada Turnja kod Svete Jane Uskoci su uz pomoć lokalnog stanovništva od kamenja i pruća izdradili veliku branu za potok te su na taj način stvorili umjetno jezero. Kako se grad Turanj nalazi u klancu okružen brdima , Uskoci su okolne šume postavili svoje postrojbe, te se pritajili.  U isto vrijemw Uskoci su poslali svoje izvidnike kao mamac Turcima.  Cilj je bio namamiti tursku vojsku u zamku kod Turnja gdje se nalazila većina uskočke vojske i narod iz okolnih Svetojanskih sela.

12483904_1094651070567051_1145767751_nGrb od obitelj Bubanović

Izvidnici su uspješno obavili svoj posao i Turci su, ništa ne sluteći, krenuli u potjeru za malom skupinom Uskoka prema Svetoj Jani. Kada se turska vojska predvođena akinđijama približila Turnju Uskoci su presjekli užad koje su držale brane i ogromni val vode potopio je Turke. Tada su na ostake turske vojske navali Uskoci iz šume te ih porazili.

 1075432_557760947661919_2974551144631718670_oTom prilikom zarobljen je akinđijski zapovjednik Musafa,a njega su Ukoci odveli prema Žumberku i kod sela Višoševići okovali ga u jednu drvenu kladu tako se i danas taj dio zove “Mustafina klada”. Okovani turski zapovjednik bio je primjer kako će završtiti oni koji budu napadali jaskansko i žumberačko područje.

grabarakDana 27. svibnja od 11 sati u Grabarku biti će održan Uskočki susret u znak sjećanja na veličanstvenu pobjedu Uskoka kod Svete Jane 1592.,a inicijator ovog skupa je vlč. Mile Vranešić. Grabarak je dio župe Grabar i iz tog sela je ponosna obitelj Bubanović.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uskočki spomenik

U samom Grabru postoji kod crkve sv. Ivana i i uskočki spomenik sa grbovima obitelji iz ovog kraja i važnim osobama iz ovog dijela Žumberka.

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara

In memoriam Nikola Paunović 1931.-2017.

punovićSamouki pjesnik i slikar nikola Paunović  rodio se  u Velikom Liješću (  Previje ) 1931. godine. Nakon rata odlazi u Karlovac, gdje završava školu za vodoinstalatera. Zapošljava se u Zagrebu  i uskoro se ženi Zlatom Lasić s kojom živi u Vrapču u obiteljskoj kući. Imali su sina Damira, koji ja umro u dvadesetoj godini života. Nakon te obiteljske tragedije, žena se razbolila i umrla,a Nikola se posvetio slikanju i pisanju pjesama kao što su: Lipa, Stari mlinak, Kad bih mogo …, svo svoje slobodno vrijeme posvećuje svojoj pekinezerici Pegi.  Proše godine seli se u starački dom Vitorovski u Vivodini. Narušena zdravlja, završava svoj život u bolnici u Karlovcu, u ožujku ove godine. Ostati će u sjećanju mnogim Liještanima i Žumberčanima, nećakinji Slavici kao i svim drugim nećacima. Nikola počiva na groblju u Velikom Liješću. VJEČNAJA PAMJAT !

vlKad bi mogao

Kad bi mogao da sam ptica
Nadlijetao bi tvoje grud
Pa da vidim
Kako ti se zora budi.
 
Kad bi mogao da sam mjesec
Da ti svijetlim putem
Da te maze moje zrake žute.
 
Kad bi mogao da sam sunce
Da po tebi žarim i prirodu budim
U tvojim njedrima ljubav tebi nudim.
 
Kad bi mogao da sam orao suri
I nadlijetao tvoja njedra
Moja duša bi plovila kao brod na jedrima.
 
Kad bi mogao da sam pčela
Da upijam nektar tvoj
Tad bio bi sretan kao ljubavni spoj.
 
Kad bi mogao da sm glista
I da rujem po grudima tvojim
Na tebi u tebi rodno postojbino
Dane da si brojim.
                                                                                                             Nikola Paunović
Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar