Sretan Božić!

received_1191441094283565

Udruga Žumberački Uskoci  želi svim svojim članovima, suradnicima, Žumberčankama i Žumberčanima te prijateljima Žumberka sretan Božić te obilje zdravlja, veselja i uspjeha u  2018. godini!

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Premijera “Dobrog čovjeka Bažuleka”

01 Bazulek - premijera(1)

U koprodukciji zagrebačkog kazališta KNAP i karlovačkog Gradskog kazališta Zorin dom u Zagrebu je u subotu, 16. prosinca, s velikim uspjehom premijerno izvedena nova predstava Nine Škrabea, “Dobri čovjek Bažulek”, u režiji Georgija Para. Gledatelji su oduševljeno prihvatili Bažuleka i njegove doživljaje, a predstava će premijerno biti izvedena i u karlovačkom Zorin domu, 2. veljače 2018.

U “Bažuleku” glume Mladen Vasary, Ana-Marija Percaić, Iva Šimić, Giulio Settimo i Nino Pavleković. Na prvim izvedbama zapljeskali su im, pored ostalih, i legendarni dirigent Vladimir Kranjčević, proslavljeni koreograf Milko Šparemblek, intendantica HNK u Varaždinu Jasna Jakovljević, ravnatelj karlovačkog Zorin doma Srećko Šestan, nacionalna glumačka prvakinja Branka Cvitković, filmski redatelj Jakov Sedlar, teatrologinja Sanja Nikčević, književnici Sonja Zubović i Stijepo Mijović Kočan, kazališni kritičari Tomislav Kurelec i Andrija Tunjić, poznati nakladnik Josip Pandurić, načelnik Krašića Josip Petković Fajnik, zamjenik gradonačelnika Svetog Ivana Zeline Mario Dukarić i mnogi drugi ugledni gosti, među njima i brojni Jaskanci. Nakon premijere voditelj Kazališta KNAP Boris Kovačević uručio je autoru Nini Škrabeu poklon u čast 50. godišnjice kazališnog djelovanja, kao i redatelju Georgiju Paru koji je svoju prvu predstavu postavio prije 60 godina.

02 Bazulek - premijera(1)

Dobri čovjek Bažulek (u predstavi ga briljantno tumači Mladen Vasary) mali je hrvatski čovjek, dobronamjeran i susretljiv, nesiguran i tjeskoban, kotačić u globalnom i lokalnom mehanizmu. Klobučar Bažulek čini sve što mu autoriteti nalažu, živi kako je propisano, uživa u svojim malim radostima, radi posao koji voli i nastoji plaćati sve svoje račune. Jednog dana se nenadano nađe u žrvnju vlastodržačke i pravno-korupcijske mašinerije – izgubi posao, stan i ženu te krene u tragikomičnu, kerempuhovsku potragu za rješenjem svojih problema i za uzrocima svoje nezaslužene i nesretne sudbine.

Nino Škrabe, književnik i dramatičar, umjetnički voditelj Kazališta Škrabe i član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, ovom predstavom započeo je proslavu svoje velike obljetnice, 50 godina kontinuiranog kazališnog djelovanja. “Dobri čovjek Bažulek” njegova je šesta uspješna suradnja s redateljem Georgijem Parom, nakon histrionskih hitova “Ljubica”, “Idu svati mlade ni” i “Francekova teta” te kazališnih uspješnica u KNAP-u, “Malo morgen” i “Koltovi generala Pattona”. Svoju najnoviju predstavu autor i redatelj posvetili su Žumberku i Žumberčanima. (M.H)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Izašao jubilarni 40. broj Žumberačkog krijesa

zumberacki krijes 2018_omot.cdr

Iz tiska je izašao novi jubilarni 40. broj Žumberačkog krijesa. Ovogodišnji Žumberački krijes na naslovnici donosi lik Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta kojim se najavljuje 2018. godina kao Godina obnove Krsnog zavjeta. Diljem hrvatskih grkokatoličkih župa tijekom cijele 2018. godine na osobiti će se način poticati duhovna obnova vjernika koji su pozvani promišljati o svom krsnom zavjetu kojim su postali članovima Crkve. Simbol Krsnog zavjeta putem Krijesa dolazi u svaku obitelj ali i u širu hrvatsku vjerničku javnost. U novom broju žumberačkog godišnjaka donose se članci o veličanstvenoj proslavi Godine obitelji koja je održana 9. rujna 2017. u žumberačkom naselju Koretići. Od iznimne je važnosti članak o povijesti Grkokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini u kojem se po prvi puta na znanstveni način donosi povijesni pregled crkvenih unija u BiH. U posebnoj rubrici Krijes donosi izvještaje o godišnjim događanjima u župama Žumberačkog vikarijata. Uz izvještaje o društvenom životu Žumberka donose se i prikazi ekoloških aktivnosti i literarni prilozi učenika osnovnih škola.

U ovogodišnjem Krijesu objavljen je i iznimno vrijedan članak o Žumberačkim iseljenicima u Americi koji po prvi puta u povijesti daje cjelovitu sliku emigrantskog procesa koji je trajno obilježio Žumberak. U članku se donosi i niz dragocjenih fotografija žumberačkih iseljenika koje su prikupljane tijekom posljednjih godina. Objavljivanjem članka o iseljenim Žumberčanima započinje i proces obnove zajedništva sa iseljenicima u Americi. Najavljeno je i uređenje Galerije žumberačkih iseljenika, a žumberački svećenici u narednom će periodu posebnu brigu posvetiti upravo skrbi za žumberačke iseljenike kojih u ovom trenutku ima nekoliko tisuća. Već tradicionalno na kraju Krijesa donosi se najava događaja za narednu godinu kao i osmrtnice preminulih. Na zadnjoj stranici Krijesa najavljuje se najvažniji događaj u narednoj godini a to je središnja proslava Godine obnove Krsnog zavjeta koja će se održati u nedjelju 26. kolovoza 2018. u žumeračkom naselju Gabrovica. Novi broj Žumberačkog krijesa moći će se nabaviti u župnim uredima već od subote 23. prosinca 2017., a svečano predstavljanje jubilarnog broja Krijesa održati će se u svečanoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu (Zrinjevac) u subotu 20. siječnja 2018. s početkom u 17.00 sati.  

www.ika.hr

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Raspored polnoćki i Božićnih misa u našem k(raju)

stojdraga-01–  Gkt. župa sv. Jurja Stojdraga, polnoćka u 23 sata i na Božić misa u 10 sati
–  Gkt. župni ured Blagovjesti(Biskupija),polnoćka u 23 ,o0 sati, a na Božić je misno slavlje u 9,00 sati
–  Rkt. župni ured sv. Siksta-Pribić, polnoćka u Dolu u 22 i u Pribiću u 24 sata, a na Božić misa u 11,00 sati
–  Rkt. župni ured sv. Nikole-Podžumberak, na Badnjak u 20,00 sati (Žum.Kupčina) i na Božić u 9,30 sati
–  Rkt. župni ured Oštrc, na Badnjak misa je u 20,30 sati, a na Božić je misno slavlje u 11,00 sati
ack
–  Gkt. župni ured Kašt, polnoćka u 24sata i na Božić u 9,00 sati
–  Gkt. župni ured Sošice, na Badnjak u 22,00 sata i na Božić u 11,00 sati
–  Rkt.Prekrižje, polnoćka u 22 sata i na Božić u 10 sati
–  Gkt.  župni ured Radatović,na Badnjak u 22,00 sata) i na Božić u 10,,sati
 – Rkt. župni ured Kalje, polnoćka u 2o sata i na Božić je misa u 11 sati
– Gkt. župni ured Mrzlo Polje, polnoćka u 23 sata i misa na Božić je u 11 sati
–  Gkt. pastoralni centar Samobor, polnoćka je u 23:00 sata, a na Božić je misa u 11 sati
–  Gkt. župni ured Grabar, na Božić je misno slavlje u 11,30 sati
–  Rkt. župni ured sv. Lovro  Vivodina, polnoća u 24 sata
 –  Gkt. župni ured Pećno, na Božić u 13 sati misno slavlje, a na Badnjak u Drašćem Vrhu je u 20 sati
–  Gkt. župni ured sv. Ćirila i Metoda, Metlika, na Božić je misa u 9,30 sati
–  Gkt. župni ured Preobraženje Gospodnje, Jastrebarsko,polnoćka u 22 sata,a na Božić misa je u 10 sati
–  Gkt. župa sv.Ćirila i Metoda, Zagreb,na Badnjak misa u 18 sati, a na Božić 10,30 sati
– Gkt. župa Krista Kralja, Stenjevec-misa na Božić u 8,30 sati
–  Gkt. župa Berak, sv. Ivan Krstitelj, na Badnjak je polnoćka u 21,00 sati, a na Božić u 9,00 sati
–  Gkt. župa Karlovac,na Badnjak je polnoćka u 20 sati, a na Božić u 10,30 sati
Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Udruga mijenja ime u Žumberački Uskoci

DSC_8521

Dvorana u žumberačkom grkokatoličkom centru u Samoboru, koji je posvećen Praocu vjere Abrahamu, bila je u subotu, 16. prosinca, ispunjena članovima i simpaziterima uskočke priče iz Žumberka. Udruga Uskok – Sošice imala je godišnju skupštinu, na kojoj se okupilo oko 60 članova i gostiju. Predsjednik udruge Milan Radić pozdravio je nazočne te predložio radno predsjedništvo i dnevni red. U radno predsjedništvo izabrani su Željko Bastašić, Željko Hranilović i Milan Radić, a za zapisničara Vlatka Obradović te kao ovjerovitelji zapisnika Nada Car i Zdravko Štibić. Izvješće o radu podnio je tajnik Željko Hranilović, a također je donesena odluka da se umjesto dosadašnjeg naziva Udruge Uskok-Sošice koristi novi naziv Žumberački Uskoci i to iz razloga što je širi i sveobuhvatniji naziv. Ovaj prijedlog je jednoglasno usvojen, a u novo rukovodstvo izabrani su:  Milan Radić (predsjednik), Željko Bastašić (dopredsjednik) i Željko Hranilović (tajnik). U Nadzorni odbor izabrani su: Zdravko Štibić, Janko Obradović i Darko Kolić. Sjedište udruge je u Sošicama, općina Žumberak.

DSC_8522

Udruga Uskok – Sošice bila je osnovana 9. siječnja 2009. u Sošicama. Udruga Žumberački Uskoci nastavlja suradnju sa sličnim udrugama iz Žumberka i okolice, a posebno će njegovati suradnju s kliškim i senjskim uskocima. Određeni su ciljevi udruge, a to su očuvanje i potvrda povijesnih, vjerskih, domoljubnih i kulturnih vrijednosti žumberačkog uskočkog roda kroz hrvatsku povijest. Jedna od najvažnijih djelatnosti i posebnosti udruge je promicanje i znanstveno vrednovanje hrvatskih velikana – biskupa Janka Šimraka i Gabre Mijakića, akademika Tadije Smičiklasa i Petra Skoka, plemenitih Hranilovića, Gvozdanovića, Badovinaca, Heraka i drugih što svojim djelom zadužiše hrvatski narod.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

MILAN DELIVUK I NIKICA CAR

Udruga ima svoj FB profil Žumberački Uskoci i portal uskok-sošice.hr. Skup su pozdravili svećenici Mile i Danijel Vranešić, hrv. branitelji iz Žumberka Nikica Burić-Čokot i Vlado Heraković, predstavnik Braće hrvatskog zmaja Ivan Nađ, prestavnici Žumberačkog društva Marko Vukasović Tomo Gvozdanović i Janko Jelenić, Zvonko Maštrović iz Nove stvarnosti, predstavnici Matice hrvatske, pravnik Dario Badovinac u ime udruge Smičiklas iz Zagreba i Zdravko Radić u ime vatrogasnog društva Sošice. Nakon skupštine bio je prigodni božićni domjenak, a sve je malo razveselio sa svirkom Damir Šoić.

received_549546908741013(1)

Naglašeno je na skupštini od više govornika da se uskočka priča treba širiti među populacijom, jer Uskoci iz Žumberka bili su nosioci kršćanske pobjede kod Siska 1593. i 1545. obranili su Zagreb od Osmanlija. Vojskovođe iz Žumberka: Hranilovići, Rajakovići, Delivuki, Delišimunovići, Gvozdanovići, Badovinci, Šajatovići, Šintići… uvijek su bili na braniku “Lijepe naše” i čuvari kršćanske Europe. Vincere aut mori! – piše na spomeniku u Stojdragi, koji je otkriven 2015.godine.(Glasnik Samobora)

Foto zapis:

received_549547052074332

DSC_8514DSC_8503IMG_20171219_004622Mile Vranešić i Nikica Burić-Čokot legende našeg kraja

Objavljeno u Uncategorized | 4 Komentara

Sanirano klizište kod Svrževa

sanirano-svrzevo_2

Presvlačenjem završnim slojem asfalta prošli tjedan dovršeni su radovi na sanaciji klizišta kod naselja Svrževo na Lokalnoj cesti Strmac Pribićki – Svrževo – Ruda Pribićka – Pećno. Radovi su trajali otprilike mjesec dana, a vrijednost im je preko dvijestotisuća kuna. Ovime je završena i privremena regulacija prometa navedenom dionicom ceste. (Općina Krašić)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Žumberačka uskočka obitelj Rajaković

rajaković 1

Grb od Rajakovića

Ukratko smo u daljnjem tekstu prikazali povijest ponosne obitelji Rajaković i njezin put od Dalmacije do Žumberka. Marko Rajaković posjedovao je od 1492.do 1520. Ogorje ili Ugorje ispod Svilaje planine u Dalmaciji. Marko je oženio Anu Milaković, kćerku Milana Milakovića. Turci su zauzeli gotovu svu Bosnu i Hercegovinu, te dio Dalmacije i širili su islam. Markov sin Milak ostao je vjeran kršćanstvu. Milak je sa ostalim uskocima preselio u Žumberak. Milak Rajaković od Ogorja dobio 6.6. 1535. od kralja Ferdinanda I mali lenski posjed od 3 lanca u Žumberku kod Budinjaka. Milak i drugi Uskoci bili su 20 godina od svih podavanja, službi, desetine, tlake (rabote)… osobođeni od kralj Ferdinand I.

U drugoj uskočkoj seobi 1531. Milak je bio jedan od četiri vojvode žumberačkih uskoka,a uz njega bili su još: Resan Šišmanović (Gvozdanović), Juraj Radivojević i Vuk Popović. Milak Rajaković umro je u Budinjaku 15.7. 1562. Poslije osnutka Vojne krajine 1538. branili su članovi ove obitelji svoju domovinu i pogranično područje od Turaka i na drugim evropskim bojnim poljima.  U vrijeme mira živjeli su u svojim malim lenskim posjedima u Žumberku. Bavili se zemljoradnjom i stočarstvom i ženili se isključivo iz uskočkih obitelji. Tako je Milakov sin Vid oženio Mariju Radivojević  kćerku Jurja Radivojevića, vojvode i posjednika plemićkog imanja u Sošicama. Vidov sin Ljudevit koji je posjedovaše lensko dobro Budinjak od 1591. do 1602. , bio je oženjen s Anom Marković, kćerkom Petra Markovića. Jedan sin iz toga braka ,Petar, osobito se odlikovao u tridesetgodišnjem ratu i bijaše od 1633. do 1644. hrvatski carski pukovnik. Njegova supruga Marija Čučić (kćerka Nikole Čučića i Marije rođ. Badovinac-rodila sina Nikolu, koji je 1642. i 1643. na dvoru u Beču poručnik  carske tjelesne garde. Tamo se Nikoli rodi od supruge Poliksene Delišimunović (kćeri Franje Delišimunović i Poliksene Vuković) sin 14.2. 1643. i u Bečkoj prvostolnoj crkvi sv. Stjepana krstila ga imenom Ljudevit Daniel. Nikola umire u Budinjaku 1684. kao posjednik lenskog dobra. Njegov sin Ljudevit Daniel postao je carski kapetan i oženio se Anom Hranilović (kćerkom Petra Hranilovića i Ane Vojnović). On umire 1703. Ljudevitov sin Ivan Juraj Rajaković  bio je posjednik lenskog imanja u Budinjaku i oženio se 1700. s Barbarom Preradović, kćerkom Ivana Preradovića. Iz ovoga braka rodio se 1705. sin Tadija, koji se 1727. oženio s Anom Hodanovac (kćerkom lenskog posjednika u Hartju Leopolda Hodanovac i Ane Hranilović). Tadija je služio u slunjskoj graničarskoj pješačkoj pukovniji kao kapetan u Šleziji protiv Prusa, gdje je bio teško ranjen. Umirovljen je 1770. kao teški invalid  i umire na lenskom posjedu u Sekulićima 1772.godine. Njegov najstariji sin Mihajlo, rođen 1728.  stupio je slunjsku graničarsku pješačku pukovniju. On se istaknuo nekoliko puta u sedmogodišnjem ratu,a 1757. postaje natporučnik i od carice Marije Terezije 1760.  dobije sablju ukrašenu sa njezinim inicijalima i slike iz njegvog žumberačkog rodnog kraja.  God. 1788. umire na svom plemićkom imanju u Sekulićima. Mihajlo je bio oženjen s Karolinom – Dragicom Gvozdanović i i imali su sina Marka, a koji je rođen 1759. u Žumberku.

IMG_20171129_223639(1)

Marko Rajaković

Marko je učio u Žumberačkom gkt. sjemništu u Zagreb. Marko se javio 1.8. 1778. dobrovoljno i na vlasti trošak za konja i opremu “Karlovačkoj graničarskoj husarskoj pukovniji” i pođe u ratni pohod protiv Prusa. Marko se iskazao u ratu ,a kao zapovjednik straže prilikom izviđanje zarobio je više vojnika,te bogat ratni plijen od 60 natovarenih kola i 97 konja. Poslije raspuštanja graničarskih husara pređe Marko u Ogulinsku pukovniju i kao poručnik sudjeluje u ratnom pohodu protiv Turaka. Marko je oženio Tereziju Hodanovac i dobio su sina Leopolda. God. 1790. Leopold je primljenu Vojnu akademiju u bečkom Novom Mestu. Marko Rajaković je u siječnju 1801. dobio čin majora Plemićke husarske divizije. Na temelju velikih zasluga u borbama oko Rajne Marku je dodjeljeno ugarsko plemstvo.   U Latinskoj izvornoj diplomi zapisano je obiteljsko ime “Rajakovics”. Marko je umirovljen 1805. i povuče se u Karlovac. Supruga Terezija umire mu 1817. a on se preselio u Varaždin i tamo umire 1824.godine.

IMG_20171129_223735(1)

Njegov sin Leopold poslije završetka školovanja postao je poručnik kod Hrvatsko-slavonske graničarske konjaničke pukovnije. Kasnije je 1813. u sastavu  Varaždinsko-križevačke graničarske pukovnije kao kapetan borio u bitki kod Leipziga protiv Napeleona. God. 1822. oženio je u Gospiću Vjekoslavu Dragančić od Zmajeva Polja i koja već umire na porodu 1823. ,a on se 1833. ženi za Tereziju Riedtz, kćerku industrijalca Vjekoslava. Leopold je 7.5. 1838. imenovan general- majorom,a 1846. zapovjednikom tvrđave Stara Gradiška. Leopold je umirovljen 1849. kao feldmaršalllajtnant i nastanio se u Gracu,a  tamo umire 1866. godine.

Njegove sin Emil I . rođ. 1834. stupi u pješačku pukovniju i dobiva čin kapetana u 25. godini. Dobrovoljno ostavio službu u vojsci i pošao u Sjevernu Ameriku i gdje se bori kao kapetan Sjevernoameričkih država. Nakon okončanja rata 9.6.1865. odlazi u Urugvaj i tamo se iskazuje u borbama protiv Paragvaja i dobiva čin pukovnika.  Po izbijanju austrijsko-pruskog sukoba 1866. vraća se u Austriju. God. 1868. u Gracu je oženio Idu Pann. Njgov sin jedinac Emil II učio je na Gradačkom sveučilištu pravne nauke i god. 1892.  promaknut je doktora prava.  Emil st. I umire 1896.,a njegova udovica Ida je živjela do 1921. Emil II postao je konjaničkim kapetanom 1916. i dobio je odlikovanje zbog dobrog  držanja na talijanskoj fronti. Oženio je 1901. u Beču Klaudio barunicu Gudenus i sa njom imao sina Emila III. Emil II otišao je u mirovinu 1919. i umire u Gracu 1939.

IMG_20171129_223710

Rajakovići na terasi žumberačkog gkt. sjemeništa u Zagrebu,1965. (od lijeva: dr. Emil III pl. Rajaković(iz Graca), dr. Dragi Rajaković iz Zagreba, Erna supruga od Emila i njihovi sinovi Wulfing i Hartvin)

Njegov sin Emil III je u Gracu završio za doktora tehničkih nauka i bio je pronalazač i izumitelj mnogobrojnih patenata. Emil III objavio je preko 60 tehničko znastvenih radova.

FB_IMG_1513513509881

Braća Marko i Janko Rajaković ispred rodne kuće u Pilatovcima na Žumberku,prije 25 godina.

Podatke digitalnima učinio www. uskok-sosice.hr

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Crkva sv. Ivan iz Grabra kao Božićni motiv naše županije

Grabar-naUoči Božića i Nove Godine na veliki broj adresa Zagrebačka županija je odaslala čestitke sa slikom grabarske crkve. Svi oni koji će uoči blagdana primiti ovogodišnju božićnu čestitku Zagrebačke županije mogu vidjeti svu ljepotu žumberačke crkve sv. Ivana Krstitelja u Grabru. Fotografiju je za potrebe Zagrebačke županije snimio ugledni hrvatski fotograf gospodin Romeo Ibrišević. Podsjetimo, župu u Grabru je osnovao naš zaslužni križevački biskup Silvestar Bubanović pobrinuvši se pritom, uz pomoć Atanasija Gvozdanovića, da se za župnika osigura župni dvor u zaseoku Ćeići. Župa je ovo koja je dala najviše duhovnih zvanja, a na njezinom groblju počiva mučenik svete Crkve dr. Ivica Šimrak. Na veliku nesreću Hrvata grkokatolika nakon II. Svjetskog rata na mjesto križevačkog biskupa instaliran je izvjesni gospodin Gavril Bukatko po čijem je odobrenju 1958. godine organizirana rasprodaja (licitacija) građe i stolarije sa grabarskog župnog dvora. Taj je nemili čin utjecao da se ne imenuje rezidencijalnog župnika u Grabru što je imalo katastrofalne posljedice na pastoral župe do današnjih dana. Biti će zanimljivo u povijesnoj analizi djelovanja križevačkih vladika, koja je u tijeku, utvrditi je li se izvjesni gospodin Gavrilo osim u Žumberku, Dalmaciji i Križevačkom kraju, znači u Hrvatskoj, bavio rasprodajom crkvene imovine i u grkokatoličkim župama u svojoj Vojvodini ili primjerice Bosni. Inače g. Gavrilo je napustio stoljetnu rezidenciju grkokatoličkih biskupa u Križevcima i postao latinski nadbiskup u Beogradu. Da razuman čovjek ne povjeruje. Ali i takve su situacije moguće. Gospodin Gavrilo je zapravo svojim postupkom pokazao i svim vjernicima Križevačke eparhije kako zapravo trebaju napustiti istočni obred i priječi u latinski kao što je to i on činio. Treba li se onda danas narodu čuditi što je ponegdje izgubio vlastiti identitet. (zumberacki vikarijat.com)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Sjećanje na doktora Medvena

In memoriam – Mr. sci. Milivoj Medven, dr. vet. med. (Medven Draga, 6.7.1931.–Zagreb, 14.9. 2017.)
DSCN5440od lijeva: Josip Šintić, gospođa Bonnie Martines iz Californije (unuka Pavla Gvozdanovića) i   Milivoj Medven; god. 2012.

Nakon duže bolesti, one bolesti koja je danas nažalost  sve češća, koja čovjeku pomalo oduzima njegova sjećanja, pamćenje, prepoznavanje preminuo je poznati i ugledni Žumberčan doktor Milivoj Medven. Djetinjstvo je proveo u Medven Dragi, a u Zagrebu je završio Veterinarski fakultet, a kao veterinar radio je dosta vremena i u Žumberku. Godine 1995. M. Medven i sin Hrvoje, koji se pokazao vrlo spretnim za niz građevinskih i drvodjelskih radova, obnoviše svoj mlin u Čunkovoj Dragi, te od zgrade bivše štale izgradiše ugostiteljski objekt s luksuznim apartmanom i velikom blagovaonicom. Medveni su između dva svjetska rata pružali ugostiteljske usluge, a najčešći gosti su im bili Švicarci, obitelj švicarskog konzula u Zagrebu, koje je Medven Draga podsjećala na njihovu dolinu u Švicarskoj, pa su rado i često dolazili i boravili kod Medvenovih. Možemo to smatrati začetkom boravišnog turizma u Žumberku. Nakon što su Medveni uredili svoj ugostiteljski objekt u Čunkovoj Dragi, otvorenje ugostiteljskog objekta je započelo održavanjem Okruglog stola ED Žumberak, na temu zaštite žumberačke prirode, uz sudjelovanjebrojnih uglednika i prirodoslovnih znanstvenika, među kojima je bio i akademik Sergej Forenbacher. Na okruglom stolu je zaključeno da Žumberak i Samoborsko gorje treba zaštiti kategorijom park prirode, što je Hrvatski državni sabor izglasao već 28. svibnja 1999.

IMG_20171214_233201(2)Milivoj i njegov prijatelj Mirko u akciji

Dugi niz godina, nakon odlaska u mirovinu, g. Milivoj Medven je provodio vrijeme radeći sve poljodjelske poslove u Medven Dragi, u svojoj, kako bi rekao Ksaver Šandor Đalski, «kuriji nobilitaris», tj. Kuriji Medven. A obitelj je živjela u stanu na Tuškancu, ali i dolazila za vikend u Medven i Čunkovu Dragu. Bio je član Ekološkog društva Žumberak, više mandata potpredsjednik, sudjelovao je u eko- akciji, kada smo čistili korito Kupčine od Strmca Pribičkog do sela Stupe. Da bi mlin u Čunkovoj Dragi mogao raditi, M. Medven , je morao čistiti korito Kupčine od naplavina. Za taj posao je koristio mali sklopivi čamac.

IMG_3426Kurija u Medven Dragi

Raspravljajući na sastancima UO EDŽ na temu čišćenja žumberačke prirode-okoliša, zaključili smo 2002. g. da krenemo u akciju čišćenja obala potoka i korita, a tijekom godina smo nastavili uklanjati divlja odlagališta.

IMG_3518

IMG_20171212_154524Njegovanje obiteljske i žumberačke tradicije i ponos na davne pretke, bili su inherentni g. Medvenu. Na svaki je način želio održati gospodarstvo živim. Obrađivao je vinograde dok god je uspijevao angažirati ljude za pripomoć, kupio šljive, kruške i pekao finu rakiju, obrađivao polja, skupljao jabuke i pravio vinski ocat (kvasinu), kupio orahe, a u mlinu je mleo domaće sorte kukuruza. Brojne skupine planinara stalno su ga posjećivale, te kupovale njegove proizvode. Moje društvo i prijatelji često smo svraćali našem prijatelju Milivoju Medvenu.

Registrirao je i «Seoski turizam MEDVEN», ali dakako, nije imao dovoljno radnih «kapaciteta», jer kćer Željka (mr. sci.) niti sin Hrvoje nisu bili voljni živjeti u kuriji i/ili mlinu. Inače, Kurija Medven je zaštićena kao kulturno dobro i jedinstvena je stambeno-gospodarsko imanje, koje je sagradio Anton Medven 1868.g. te će iduće godine Kurija obilježiti svoju 150. godišnjicu.

IMG_3559O precima Milivoja Medvena u Urbaru grada Ozlja od g. 1642. piše: «Medvene, plemiće jednoselce (unius sessiones), naseliše još Frankopani početkom XVI. stoljeća. Godine 1568. bio je Ivan Medven špan na novom dvoru gospodskom u Pribićih, a g. 1572. dvorski grada Ozlja. Pošto g. 1641. izgorješe ne samo zgrade, već i sve stare povelje, potvrdi im stare pravice knez Petar Zrinski ovim listom: Mi grof Petar, vikovični gospodin od Zrinja, ……….da sluga naš nastanjen u Slapnici Ivan Medven skupa svoimi brati: Mihaljem, Jurjem i Petrom, dajući nam napravo, da su im hiže i vse stanja ognjem pogorila od zla čovika……………..a to v Slapnici dva fertalja zemlje, a v Grmači frtalj jedan pod šume Vugrskoga broja dukat sto i peteset…………………………. Da oni nas u napridak, z oružjem vrlo služe, i ako bi se u koju drugu našu službu uzpotribovali, a za našu plaču, da se neimaju uzkratiti. I na to im dasmo ovo naše pismo rukom našom potpisano i navadnim pečatom potrjeno. Dano u grdu našem Ozlju, na dvadeset i drugi oktobra, leta jezero šest sto četrdeset prvoga (1641.)»
Grof Z. Petar v.r

IMG_3589Milivojev mlin u Čunkovoj Dragi

Zadnje dvije godine života g. Milivoj Medven je proveo u Domu Severović u Novakima Bistranskim, ispod sjeverozapadnih obronaka Medvednice, koji vodi gđa. Gordana Severović, supruga Žumberčana, građevinskog poduzetnika, graditelja Doma, podrijetlom iz Stojdrage. Često sam posjećivao g. Medvena u prvoj godini njegova boravka u Domu, dok mu još «dr. Alzheimer» nije oduzeo previše od pamćenja, a i od prepoznavanja. Donosio sam mu vijesti iz Žumberka, poneku publikaciju te preslike Žumberačkog urbara iz 1656. koji je s velikim interesom pregledavao, a također smo u šali konstatirali da nas dva u Domu Severović «povezujemo» Žumberak na liniji Stojdraga – Gornja Vas – Medven Draga. Od g. Milivoja Medvena oprostili smo se 15. IX. 2017. na krematoriju Mirogoja, a potom za par dana i domaći na groblju uz crkvu Majke Božje Dolske, gdje Medveni imaju grobnicu. Ostati će nam svima u sjećanju kao veliki ljubitelj Žumberka i njegove prirode, osobito Kupčine i Slapnice, te žumberačke tradicije! Počivao u miru Božjem!

pripremio: Josip Šintić Zlatko, prof.

Objavljeno u Uncategorized | 3 Komentara

Predstavljanje kalendara Zagrebačke županije za 2018.

KALENDAR_ROMEO_1_12_12_2017

Zagrebačka županija, u suradnji s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, tradicionalno izdaje godišnji kalendar, ovaj put na temu sakralne i kulturne baštine. Crkve i kapele, sa svojim visokim zvonicima, uzdignute na uzvisinama iznad naselja imaju posebno simboličko značenje. Pažnju svojom ljepotom plijene brojni oltari, freske, slike, statue i vitraji, a posebno mjesto svojom vrijednošću zauzimaju orgulje, centralni instrument religijskoga života. Kalendar kroz fotografije autora Romea Ibriševića pruža uvid i pogled u sakralnu povijest prostora Zagrebačke županije, a ujedno je i poticaj za posjetitelje da obiđu i upoznaju raznolikost, bogatstvo i vrijednost kulturne baštine Zagrebačke županije.

T.I.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar