Polumaraton Jaska – sjećanja na Predraga Bošnjaka

predrag-bosnjakAtletski klub Jastreb 99 organizira svoj tradicionalni 19. Polumaraton Jaska, a ove godine nosi naziv “Memorijal Pregrad Bošnjak”, u spomen na nedavno preminulog predsjednika kluba. Bit će to ujedno i “izborni” maraton jer se održava na dan lokalnih izbora, 21. svibnja.

naslovna-polumaratom-640x400Trasa utrke na 21 kilometar je kao i ranijih godina: Jaska – Gornja Reka – Kupeč dol, Prodin dol – Ivančići – Sveta Jana – Črnilovec – Jaska. Osim polumaratona trčat će se i utrka građana i juniorski kup na 5 kilometara te novi “Jaskanski cener”. Ove godine klub nudi mogućnost utrke na tri dužine – od 5, 10 i 21 kilometar, a prijavljenih je već sada 240.

Detaljnije informacije o jaskanskom polumaratonu, zajedno s linkom za prijavu, možete pronaći OVDJE.

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara

Sjećanje na akademika Heraka

Herak-276x300
Prošle su dvije godine od smrti našeg Žumberčana(26.4. 2015.), akademika Milana Heraka. Svi Žumberčani mogu biti ponosni što je naš Žumberak dao svjetskoj znanosti veliki doprinos radom i djelovanjem akademika Heraka, geologa i paleontologa svjetskog glasa.
unnamed
U počast našem akademiku održali smo OKRUGLI STOL 28. svibnja 2015. u velikoj dvorani žumberačkog Grkokatoličkog sjemeništa. Prošle godine 7. rujna, osobno smo (predsjednici udruga Tadija Smičiklas i Ekološkog društva Žumberak), gradonačelnici Ozlja gospođi mr.sc. Gordani Lipšinić uručuli pisani prijedlog – zamolbu za imenovanje ulice akademika Milana Heraka na području Ozlja, a tom prigodom smo izvješćeni da bi Kolodvorska ulica od križanja s Trškom ulicom, gdje je Etno park, dobila ime  Milana Heraka. Odboru za imenovanje ulica, trgova i naselja Skupštine Grada Zagreba uručili smo 20. 10. 2016.istvovjetni prijedlog za imenovanje ulice u Zagrebu, a na sjednici spomenutog Odbora u Ćirilometodskoj ulici 5 održanog početkom studenog prijedlog za imenovanje ulice je jednoglasno usvojen te je ime akademika Heraka uvršteno na listu imena za imenovanja ulica u Zagrebu.
zlŽumerački uskoci i stari grad Ozalj,rad Stanka Zubovića
Nadamo se  da će do svečanosti imenovanja ulice u Ozlju doći u ovoj  godini kada obilježavamo 100 godina od rođenja akademika Milana Heraka, te da će i imenovanje ulice u Zagrebu uskoro uslijediti.
br2
 Uskoro ćemo postaviti spomen ploču akademiku Heraku na rodnu kuću u Brašljevici. Tekst: Akademik Milan Herak (Brašljevica 1917. – Zagreb 2015)
geolog i paleontolog svjetskog glasa
 
 bh1Braća Herak: Marko. Janko i Milan-tri svjetska učenjaka
Milan HERAK, akademik, rođen 1917. godine u Brašljevici, Grad Ozalj (Žumberak). Završio Klasičnu gimnaziju (1937) u Zagrebu. Diplomirao iz prirodnihznanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1941), postigao doktorat filozofije s tezom iz geologije na istom Sveučilištu (1943). Usavršavao se na Sveučilištu u Beču (1942-43). Bio je zaposlen na Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu (1943.-1952.), Tehničkom (danas: Rudarsko-geološko- naftnom) fakultetu (1952-1958) te Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1958-1982). Bio je predstojnik Geološko-paleontološkog zavoda (1958-1974) te dekan Fakulteta (1964.-1966.). Redoviti je član HAZU od 1973. godine. Dopisni je član Oesterreichische Akademie der Wissenschaft (od 1977) i Slovenske akademije znanosti in umetnosti (od 1991.). Bio je povremeni konzultant međunarodnih agencija FAO i Unesco te suradnik projektantskih organizacija hidroelektrana u kršu i dr. Predavao je više kolegija iz područja geologije i paleontologije na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu uveo nove kolegije paleobotanika, geologija krša i regionalna geologija s geotektonikom, a na Tehničkom fakultetu inženjerska geologija s hidrogeologijom; osnovao je poslijediplomski studij iz geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1960); vodio je brojne doktorske i magistarske radove. Objavio je preko 200 znanstvenih radova koji obuhvaćaju problematiku od istraživanja fosilnih vapnenačkih alga, stratigrafije trijasa, geologije krša do geotektonike. Bio je glavni urednik knjige “Karst” (1972, Elsevier, Amsterdam). Dobitnik je brojnih nagrada (od Nagrade za znanost „Ruđer Bošković“ – 1968. do odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2012).
Pripremio: Josip Šintić
Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Žumberačke sportske najave iz Žamarija i Sošica

17972396_609164599289034_5103080197709525315_o18055850_794630340703561_6845590097294761641_o

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Najavljujemo atletsku utrku i biciklijadu povodom “Dana krašićkog kraja”

k2k1

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Ekološko društvo Žumberak sprovelo akciju povodom Dana planeta Zemlja

IMG_0419U subotu, 22. travnja o.g. uz potporu Poglavarstva Grada Ozlja, a osobito izuzetno angažirane gradonačelnice gospođe mr. sc. Gordane Lipšinić, Ekološko društvo Žumberak organiziralo je akciju uklanjanja otpada iz duboke i strme vrtače, ispod donjeg djela sela Belošići, u dolini ispod Vivodine. Vrativši se u rodne Belošiće nakon dužeg boravka u Kanadi sa suprugom Ljubicom, g. Janko Kupašin je bolje od ostalih domaćih ljudi uočio velike vrijednosti prirodnih ljepota svog Vivodinskog kraja te se zgražao vidjevši spomenutu vrtaču ispunjenu otpadom.

IMG_0424Na TV 4R je gledao emisiju Žumberački zov, našeg Jože Grdine, a u kojoj je prikazana provedba eko-akcije ED Žumberak u Općini Krašić 2016. g. U ožujku ove godine započeli smo s pripremama za eko-akciju, a koja je realizirana na Dan planeta Zemlja, tjedan dana uoči Dana Grada Ozlja, i Spomen dana na pogubljenje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu, 30. 4. 1671.

IMG_0426U eko-akciji su sudjelovali nećaci i sin g. Janka Kapušina, g. Josip Sajko sa traktorom, dvije agilne žene koje žive u Metlici, naš Žumberčan iz Siska Branko Rajaković-Bučar te još nekoliko domaćih ljudi. Trebalo je prvo iskrčiti grmlje i više stabala da bi se uopće moglo doći do otpada. Krupni komadi izvlačeni su traktorom s vitlom, a glavnina sitnog otpada u vrećama. Izvučeno je 105 velikih vreća od 150 l i 200 l otpada, koji je odvožen traktorom s prikolicom u unaprijed pripremljen kontejner Azelije EKO d.o.o. iz Ozlja. Uklonjeno je oko 15 prostornih metara otpada, a akcija će se nastaviti, jer i nakon 6 sati napornog rada nije se uspjelo ukloniti sav otpad. Eko-akciju su svojom nazočnošću podržali i pozdravili naši istaknuti Žumberčani poduzetnici Milan Badovinac, također povratnik iz Kanade te Milan Radić –  Iltić , predsjednik Udruge Tadija Smičiklas, prognanik iz Vukovara, gdje je bio direktor firme Vuteks. Biciklom je iz sela Žumberak došao je Franjo Bernardić, ali je zbog «gumi defekta» zakasnio. Eko akciju je u ime gradonačelnice obišla njena zamjenica gospođa Nada Diković.

IMG_0427Akciju je TV kamerom popratio naš Joža Grdina, a svi spomenuti dali su mu svoje izjave o eko-akciji i drugim žumberačkim problemima. Poslije eko-akcije uslijedili su zakuska, druženje i razgovori o tome što učiniti za boljitak Vivodinskog kraja i Žumberka.

Voditelj eko-akcije i projekta, Josip Šintić Zlatko, predsjednik ED Žumberak

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

U Stojdragi proslavljeno godišnje proštenje

Jurjevo-u-Stojdragi-2017

U nedjelju 23. travnja 2017. godine u žumberačkoj grkokatoličkoj župi u Stojdragi svečanim liturgijskim slavljem proslavljen je blagdan sv. Velikomučenika Jurja. Svetu litrgiju predslavio je stavrofor Željko Pajić, a prigodnu propovijed okupljenim vjernicima održao je kaljski župnik mons. Jurica Jerneić. Govoreći o mučeništvu propovjednik je istaknuo kako je mučeništvo oznaka kršćanstva od samog početka. Propovjednik je naznačio kako “Iz životopisa apostola, prvih Isusovih učenika vidimo kako su mnogi stradali kao mučenici. Osim apostola stradavali su i evanđelisti, i toliki neznani pojedinci iz prvih desetljeća kršćanstva koji su svjedočili za Krista raspetoga. Zbog vjernosti kršćanstvu stradala je i cijela jedna rimska legija od šest tisuća vojnika, a sveti velikomučenik Juraj jedan je u nizu Kristovih svjedoka koji su u 3. stoljeću prolili vlastitu krv za Isusa iz Nazareta. Ali doba mučenika nije iza nas. Možemo čak reći da Crkva danas ima više mučenika nego u prvim stoljećima svog postojanja. Toliko je muškaraca i žena klevetanih, progonjenih, masakriranih zbog mržnje prema Kristu. Mi poučeni primjerom tolikih mučenika ostanimo vjerni Kristu baš kao naš današnji svetac sv. Juraj” zaključio je propovjednik. Na kraju liturgijskog slavlja izvršen je i tradicionalni blagoslov polja i voćnjaka, a prisutne vjernike i hodočasnike iz Slovenije pozdravio je mjesni župnik stavrofor Milan Vranešić poželjevši im obilje Božjeg blagoslova u Godini obitelji koja će imati svoju središnju proslavu u mjesecu rujnu. Nakon liturgijskog obilježavanja Jurjevske nedjelje svećenici, redovnice i vjerni narod  okupili su se oko bratskog stola.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Zelen Juraj

juejevo
DOBRO JUTRO DOBRI GAZDA
POMOGA TI BOG
EVO DOŠO ZELEN JURAJ I
GOSPODIN BOG.
PISAN VAZAM PROŠA
ZELEN JURAJ DOŠA
SVE ZELENO NAŠA.
BRDA I DOLINE
ŠUME I PLANINE.
DONESA JE DONESA
PEDALJ DUGU TRAVICU
I ZELENU GRANČICU.
NEĆETE GRADA SAGRADITI
ŠTO ĆE TE JURJA NADARITI.
NIJE JURAJ SVAKI DAN
VEČ U LJETU JEDAN DAN.
DAJTE MU DINAR DVA
DA NE PJEVA BADAVA
DAJTE MU KRAJCARICU
BOG VAM ČUVA GAZDARICU.
DAJTE MU GROŠ
DOĆI ĆE VAM ZELEN JURAJ
NA GODINU JOŠ.
DAJTE MU POGAČE
DA MU NOGE ODSKAČE.
DAJTE MU RAKIJE
DA MU BUDE LAKŠIJE.
A SAD GAZDA LAKU NOĆ
K LJETU ĆE MO OPET DOĆ.
zapisano po pripovjedanju: Nikole Rajakovića – Niće iz Radatovića (Pilatovaca)
Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara

Napustio nas je Franjo Živoder iz Hrastovca

Vukovar, 18.11.2014 - Povodom Dana sjeæanja za žrtve Vukovara graðani su na  Memorijalnom groblja žrtava iz Domovinskog rata zapalili svijeæe. Na slici Memorijalno groblje u Vukovaru u sumrak. Canon EOS 5D Mark III, Canon 50mm f1.4 USM 1/50sec, f1.4, ISO 3200 ASA

Žumberačka zajednica u Hrastovcu ostala je bez svoje starine – Franje Živodera. Pošteni Živoder rodio se 1931. u Žumberku i to u mjestu Poklek,a njegovi roditelji bili su Tomo i majka Ane rođ. Poklečki. Odrastao je uz sestre: Milku i Dragu. Obitelj se nakon II. svjetskog rata doselila u Slavoniju i to u selo Hrastovac,a tamo je došlo dosta Žumberčana. Živoder Franjo  bio se oženio sa Dragom i sa njom proveo lijepi broj godina u braku. Zadnjih nekoliko godina zbog bolesti je živio kod sina Branka. Posljednji ispraćaj biti će 22.travnja na hrastovačkom groblju u 15 sati.

Ožalošćeni: supruga Draga, kćerka Jasna sa obitelji, sin Branko sa obitelji, rodbina, prijatelji i znanci. Počivao u miru Božjem! (Nikola Đurašin)

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Kardinal ljubavi i dobrote

kuharic u pribicu (2)U organizaciji Župe svetog Siksta u Pribiću, Turističke zajednice općine Krašić i Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, na uskrsni ponedjeljak u Vatrogasnom doma u Pribiću svečano je prikazan dokumentarni film “Kardinal ljubavi i dobrote” redatelja Jakova Sedlara. Svečanost je priređena u čast 98. obljetnice rođenja kardinala Franje Kuharića, istinskog velikana hrvatske povijesti i Crkve u Hrvata. U prepunom vatrogasnom domu među brojnim gostima bili su i jaskanski župnik i dekan Stjepan Rožanković, Vlado Horina, predstavnik župana Zagrebačke županije, predsjednica jaskanskog Ogranka Matice hrvatske Klementina Škrabe, potpredsjednik Ogranka Želimir Hrković i zamjenik načelnika Općine Krašić Josip Špoljar.

Prisutnima su o životu i djelu kardinala Kuharića govorili pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta, monsinjor prof. dr. Stjepan Baloban, redatelj filma Jakov Sedlar i književnik prof. Nino Škrabe. Uz mladu voditeljicu Anamariju Kuharić, u pribićkoj narodnoj nošnji, na početku su kratke pozdravne govore održali domaćini: pribićki župnik, velečasni Stjepan Dijaneš, predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pribić Josip Bucković, pribićki i dolski pjesnik Josip Bakalas te načelnik Općine Krašić i predsjednik Turističke zajednice općine Krašić Josip Petković Fajnik. U svom obraćanju Pribićancima i njihovim gostima redatelj Jakov Sedlar prisjetio se svojih brojnih susreta s kardinalom Kuharićem kojeg je izuzetno cijenio te naglasio ovu misao: kardinalu Alojziju Stepincu ljudi se dive, kardinala Franju Šepera poštuju, a kardinala Franju Kuharića vole. Monsinjor prof. dr. Stjepan Baloban naglasio je važnost lika i djela kardinala Franje Kuharića za povijest i sadašnjost hrvatske crkve, a iz prve ruke posvjedočio je i o njegovom velikom doprinosu kod osnivanja brojnih župa u Zagrebu, gdje su se misna slavlja održavala i u običnim stanovima.

kuharic u pribicu (3)Nino Škrabe, član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom govorio je o velikoj ljubavi Franje Kuharića prema njegovom jaskanskom zavičaju koji je uvijek s radošću posjećivao, a ljude iz svog kraja uvijek je i svuda srdačno dočekivao i s njima razgovarao. Sluga Božji Franjo Kuharić bez sumnje je najveći sin pribićkog kraja. Rodio se 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću, a preminuo 11. ožujka 2002. u Zagrebu. Teologiju je studirao u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 1945. Bio je župnik u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovom Potoku i Samoboru. Imenovan je 1964. pomoćnim biskupom, 1970. zagrebačkim nadbiskupom a 1983. kardinalom. Bio je moralni autoritet u teškim, olovnim vremenima, zaštitnik Crkve za komunističke vladavine, branitelj dostojanstva hrvatskog naroda i snažan oslonac demokratskih promjena u doba stjecanja hrvatske neovisnosti.

pkkDana 17. travnja održana je misa za kardinala u Pribiću

U Domovinskom ratu bio je nazočan među stradalnicima, izbjeglicama i prognanicima, a zauzimao se za obranu Hrvatske pozivajući na pridržavanje moralnih načela. Bio je domaćin pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. Počasnim građaninom Jastrebarskog proglašen je 20. listopada 1990. i tada je u jaskanskom Domu kulture održao nezaboravan govor o svojoj ljubavi prema zavičaju. U tijeku je postupak za proglašenje kardinala Kuharića blaženim, a nadamo se da će uskoro dobiti i svoju ulicu u Jaski, gradu koji je toliko volio. (Matica hrvatska Jastrebarsko)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Zaboravljeni Žumberak (Uskočki kraj)

karta1Razumljiva je potreba jednog naroda i države da razvija središte političkog, kulturnog i gospodarstvenog života. Ta je potreba osobito izražena kod naroda koji je, kao hrvatski, stoljećima bio zemljopisno i upravno rascjepkan. Zagreb je danas narastao do četvrtine Hrvatske, a s područjem koje mu gravitira vjerojatno mobilizira polovicu ljudskih i gospodarskih potencijala. To dovodi do velikih infrastrukturnih problema, koji će se samo još u budućnosti povećavati.

0001434609_l_0_syjycoPoteškoće s prometom, opskrbom energijom, pitkom vodom, cijena stanovanja i zemljišta, ekološke posljedice iz dana u dan će poprimati sve ozbiljnije oblike. Široki i lijepi prostori Hrvatske sve više su pusti, Lika, Dalmatinska Zagora, Banovina, Žumberak pretvaraju se u pusta područja, a pojava siromaštva i tendencija iseljavanja akutne su i u bogatim pokrajinama poput Slavonije, Srijema i Baranje. Loše su posljedice slijevanja ljudi i kapitala u Zagreb i njegovu okolicu na demografskom, gospodarskom i obrambenom planu.

konjU državama koje vode smišljenu i dugoročnu politiku, a u kojima se politički angažman ne svodi na stjecanje samostalnih povlastica i osobnih interesa, nego na trajno osiguranje prosperiteta naroda, pa se, recimo u Švicarskoj, raznim mjerama gospodarske i porezne politike potiče ostanak stanovništva u pasivnim, ruralnim krajevima. Naši susjedi Slovenci vode politiku kojom potiču razvitak ruralnih područja da ljudi žive na njima i država je jača demografski i gospodarski. Nebriga Zagreba za ruralna područja vidi se i na našem Žumberku. Žumberak ima površinu 168 km2, a državne granice sa Slovenijom 120 km. Žumberačka šuma se već 60 godina siječe, a općina Žumberak dobije “mrvice” od šumarije. Potrebna je veća prisutnost županije, Grada Samobora i RH na planovima izgradnje vodovoda i cesta te potrebama u segmentu poljoprivrede.

g5Naši “pošteni političari” odobrena sredstva za cestu Sošice – Sveta Gera prije desetak godina su usmjerili drugdje, kako bi bili puniji njihovi džepovi. Idući mjesec su lokalni izbori i počela su obećanja i laganja,a pomaci su mali ili nikakvi. Žumberak dobiva mrvice,a politička elita koja pobijedi sebi daje luksuz i  napaćeni narod dobiva malo ili ništa. Svakog dana sve više je nezaposlenih, proizvodnje nema,a mladi sve više žele van iz Hrvatske i to zato jer im je perspektiva nikakva. Mnogi pošteni su poginuli stvarajući ovu RH, a razni političari su doveli zemlju do kolapsa i od Bogom dane zemlje su stvorili trgovački centar.

12593502_10208509347229405_1675693447456633025_oŽumberčani kao potomci slavnih Uskoka branili su i obranili granice Lijepe naše, a svojim radom, poštenjem, znanjem i kulturom mnogo su pridonijeli gradovima Samoboru, Zagrebu, Jastrebarskom… te su zaslužili više sredstava od svih insitucija za svoj rodni Žumberak. RH se maćehinski odnosi prema Žumberku, Slavoniji …, a to nije dobro za napredak i boljitak Lijepe naše. Demografska slika Žumberka je očajna, ali nažalost i cijele države Hrvatske. Mladi napuštaju Hrvatsku, a tako je bilo i prije pola stoljeća i povijest se nažalost ponavlja. Ostaju pusta sela, opustjeli gradovi, neobrađena zemlja, iseljavanje  Slavonije se nastavlja…

Objavljeno u Uncategorized | 4 Komentara