Pastirske igre

žumvberak

Nekoć su pastiri igrali svoje igre,a najčešće su bili mlađe životne dobi. Žumberački pastiri su imali mnogo slobodnog vremena i mogli su smišljati razne igre. Kad bi se skupili izrađivali bi fućkalice, svirale i štapove,a često bi se ih više skupilo i tada bi se nadmetali tko bolje rukuje pastirskim štapom. Dalje su se takmičili u penjanju po stablu, trčanju, hrvanju, bacanju sjekirice, pjevanju… Kao skupina pastiri su sudjelovali u pokladama sa svojim štapovima, sa zvoncima stvarali su veliku buku. Znali su igrati i nogomet,a mlađi pastiri igrali bi se i skrivača.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uskočka borba protiv Osmanlija i Mlečana

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKad je u turske ruke pao Klis 1537. god. Uskoci su prešli u Senj i nastavili ratovati protiv Osmanilija. Uskoci su u Senju bili raspoređeni u 4 čete i bilo ih je oko 600. Zapovjednik Uskoka bio je vojvoda. Budući da nisu bili redovito plaćeni prehranjivali su se sa plijenom. Glavni uskočki neprijatelj bili su Turci, pa su znali ići na njihovo područje i haračiti. Uskoci s na moru sa svojim malenim i brzim brodovima plijenili turske brodove. Mirom iz 154o. god. Turci su zatražili od Mlečana  da ne pomažu Uskoke. Mlečani su tada s svojim brodovima počeli prevoziti tursku robu pas u Uskoci napadali i njihove brodove. Time su pomogli Hasburgovcima da nakon dugo vremena počnu borbu za slobodnu plovidbu po Jadranskom moru kojim su gospodarili Mlečani. Uskočki podvizi nisu jenjavali,a Turci su zaprijetili Mlečanima da će svojm mornaricom ući u Jadransko more i uništiti Uskoke. Izbili su mletačko-uskoči sukobi,a Mlečani su pustošili istarska mjesta, bombadirali Rijeku,  zatvarali hrvatsku obalu.

11swenjUskoci iz Klisa, Senja i Žumberka ispred tvrđave Nehaj

Uskoci su uzvraćali Mlečanima  milo za drago. Mlečani su od Hasburgovaca tražili da ukrote Uskoke i došao je Josip Rabatt kao osoba koja treba uvesti reda u Senju i okolicu,a dao je pogubiti neke uskočke knezove i vojvode.  Zbog njegovog nasilja pobunili su se Senjani i pogubili su Rabattu 1601.god. Izbio je uskočki rat 1615.-1617.,a ratovalo se najviše oko Gorice i Gradiške na Soči.  Uskoci su čak prodrli do Venecije.  Braća Nikola i Vuk Frankopan potukli su mrskog neprijatelja 1615. god. i to dosta jako. Mlečani su pustošili po njihovom dijelu Istre i rat je završio mirom u Madridu,a njime je bilo riješeno pitanje slobodne plovidbe i uskočko pitanje. Uskoci su preseljeni u rujnu 1617. god. u žumberački i otočki kraj.

admin: Dana 23. i 24. rujna povodom 400 obljetnice (1617.-2017.) biti će u Žumberku uskočki susret,a na kojem će biti i naši prijatelji – Uskoci iz Klisa i Senja. Početak susreta je na biskupiji u Pribiću,a tokom dva dana obići će se znamenitositi u općini Krašić i Žumberak. U nedjelju posjetiti će se  crkva i uskočki spomenik u Badovincima (dio Žumberka pod ingerecijom grada Ozlja). Organizatori ove obljetnice su: Udruga Uskok-Sošice i Matica hrvatska iz Jastrebarskog.

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Hrvati grkokatolici i rimokatolici još su 1990. iznijeli zajednički stav o dismembraciji hrvatske Križevačke biskupije

 žgz

Dismembracija određene biskupije uvijek donosi napredak i svježinu, donosi usklađenost i red. U slučaju hrvatske Križevačke biskupije dismembracija donosi red nasuprot neredu koji je 1924. samovoljom jedne osobe iz Srbije uspostavljen suprotno volji Hrvata grkokatolika. Tada je naime  stvorena grkokatolička jugoslavenska biskupija. Na taj način Hrvati su posebnim promišljenim inženjeringom jednog stranca u vlastitoj stoljetnoj biskupiji postali manjina. No unatoč nasilnom uređenju granica Križevačke biskupije 1924. narod nikada nije prihvatio takva rješenja križevačkog vladike Njaradija inače rodom iz Srbije. Nezadovoljni takvim rješenjima Hrvati grkokatolici su 65 godina čekali svoj trenutak koji je nastupio demokratskim promjenama 1990. godine. Stvaranjem novih društvenih prilika Hrvati grkokatolici i rimokatolici zajedno su 1990. godine pisali Biskupskoj konferenciji da se granice hrvatske grkokatoličke Križevačke biskupije usklade s državnom granicom, dakle bez Srbije, Makedonije i BiH u svom sastavu. Tadašnji društveno aktivni predstavnici KPD Žumberak iz Zagreba i ŽGZ-a aktivno su se zauzeli za  riješenje pitanja granice hrvatske Križevačke biskupije. Iz arhivskih spisa se vidi da zahtjev o uređenju granica biskupije potpisuju dr. Petar Šimrak, Neven Hranilović, Josip Colarić i Nikola Hranilović. Dakle narodni predstavnici grkokatolici i rimokatolici iz Žumberka, zajedničkog stava i jednog mišljenja, učinili su sve da se granice hrvatske grkokatoličke Križevačke biskupije usklade s državnim. Oni pišu:” Hrvati grkokatolici se pod svaku cijenu žele vezati uz Hrvatsku i uz matični hrvatski narod a u crkvenom životu uz Zagrebačku nadbiskupiju. Želimo otvoreno naglasiti kako se već stotinu godina u vlastitoj Domovini i u Križevačkoj biskupiji sistematski potire hrvatsko nacionalno biće…”. Ovaj dokument koji se nalazi u Žumberačkom arhivu svjedoči da dismembracija hrvatske Križevačke biskupije nije strogo crkveno pitanje već i narod Žumberka o tome jasno i slobodno progovara od 1990. godine na ovamo. Biskupska konferencija 1990. nije zanemarila dopise Hrvata grkokatolika i rimokatolika već je predmet shvatila veoma ozbiljno i usvojila najveći dio zahtjeva, a to je odvajanje Srbije i Makedonije iz sastava grkokatoličke hrvatske biskupije.

Danas se je više nego ikada potrebno očitovati, na svim razinama, što se dugoročno želi sa Križevačkom biskupijom. Želimo li svoju grkokatoličku biskupiju u hrvatskim granicama ili nešto drugo? Želimo li Republiku Srpsku u svojim granicama? Narod žumberački mora odgovoriti na ovo pitanje. Potrebno je naglasiti da su čak i srpsko-pravoslavne eparhije u Hrvatskoj uskladile svoje vanjske granice s  državnim granicama što je znak poštovanja prema hrvatskoj državi. Jedino to nije učinjeno za grkokatoličku Križevačku biskupiju članicu Zagrebačke crkvene pokrajine. O tome se svakako treba očitovati Zagrebačka crkvena pokrajina i napose Hrvatska biskupska konferencija. Hrvati se zalažu za grkokatoličku biskupiju u granicama RH ali to ne znači da ne uzimaju u obzir i stvarno stanje grkokatoličke ukrajinske zajednice u BiH koja ne može egzistirati bez kontinuirane pomoći Svete Stolice. Bez svake sumnje Sveta Stolica će se pobrinuti za dostojno materijalno uzdržavanje grkokatoličkog svećenstva ukoliko dođe do dismembracije. Nitko razuman ne želi da grkokatoličkom svećenstvu u BiH bude ugrožena egzistencija, štoviše na ovome mjestu u duhu Kristovog evanđelja i kršćanske solidarnosti treba jasno kazati: neka se za svakog svećenika osiguraju još viša primanja nego li dosada, ali u okviru vlastitog egzarhata i u okviru Biskupske konferencije BiH. O iznimno važnoj temi dismembracije Križevačke biskupije govori se na svim razinama stoga je potrebno upozoriti na neka tumačenja koja nisu u skladu sa činjenicama. Naime, ne odgovara istini tvrdnja po kojoj se tumači kako Sveta Stolica bez pogovorno nameće Hrvatima grkokatolicima granice biskupije sa Republikom Srpskom u svom sastavu. Takav stav nikada nije javno iznesen od strane Svete Stolice niti njezinog predstavnika u RH tj. nuncija. Veoma se dobro zna što bi takav stav izazvao i koje bi posljedice mogle uslijediti ukoliko bi se grubo nametalo hrvatskom narodu nešto što on ne želi kao što evidentno ne želi Republiku Srpsku u granicama grkokatoličke biskupije.

Štoviše, prema veoma pouzdanim informacijama Sveta Stolica će usvojiti stav hrvatskih biskupa o tom pitanju kao što je i usvojila vezano za dismembraciju Križevačke biskupije 2001. i 2003. godine, ali o toj prevažnoj temi naši biskupi prvotno trebaju međusobno raspraviti na redovitoj sjednici. Sveta Stolica svojevremeno je prihvatila mišljenje hrvatskog episkopata o dismembraciji Križevačke biskupije i odvajanju Srbije i Makedonije pa će sukladno toj praksi zasigurno prihvatiti i sugestije vezano za pitanje Ukrajinske grkokatoličke crkve u BiH koja bi dismembracijom Križevačke biskupije dobila svoju samostalnost. Ponovno treba naglasiti da je primarno riješiti materijalnu sigurnost svećenstva u BiH, iza toga će se sve brzo riješiti. Hrvatski biskupi dakle trebaju na svom redovitom zasjedanju dati svoj konačni pravorijek o pitanju hrvatske Križevačke biskupije i njezinim sadašnjim neprirodnim granicama. Prijedlog teme o dismembraciji Križevačke biskupije upućuje se Tajništvu HBK koje zatim stavlja temu na Dnevni red redovite sjednice HBK. Sa raspravom ipak ne treba previše žuriti jer biskupe treba prije dobro upoznati sa svim detaljima vezanim za to pitanje. Biskupi naime moraju dobiti cjelovitu sliku kako bi mogli ispravno prosuditi. Jedan crkveni uglednik vezano za ovo pitanje nedavno je izjavio kako: “Samo hrvatski biskupi u punom zajedništvu mogu zakonito odlučivati o razgraničenju jedne hrvatske biskupije, a Sveta Stolica zatim redovito prihvaća zaključke HBK”.

Svećenstvo i narod hrvatski obaju obreda kao što se vidi iz dokumenta još od 1990. svim srcem podupiru nakane blagopokojnog kardinala Franje Kuharića i tadašnjeg žumberačkog vikara Ivice Pavkovića da se hrvatska Križevačka biskupije uskladi sa granicama Republike Hrvatske. Pa i sam zdrav razum nam govori; ukoliko su čak i srpske pravoslavne eparhije u Republici Hrvatskoj usklađene s državnom granicom onda je zaista malo vjerojatno da bi neki hrvatski biskup podupirao jednu grkokatoličku biskupiju u sadašnjim polujugoslavenskim granicama. Ne treba sumnjati da će biskupi, pravi hrvatski sinovi, znati prepoznati povijesni trenutak i kao svojevremeno blage uspomene naš kardinal Franjo Kuharić  podržati inicijativu nacionalno osvještenog dijela hrvatskih grkokatolika koji žele da hrvatska Križevačka biskupije bude konačno u svojoj prirodnoj granici koja se podudara s granicom hrvatske države. (izvor – zumberacki-vikarijat.com)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Žumberačke vijesti

18699382_1686916764670840_6256909728986146094_oU Sošicama kod spomen – kipa obitelji Boić

U subotu 27.5.2017. u Sošicama je bio blagoslov polja, kapela i križeva krajputaša. Prošlog vikenda 27./28. svibnja 2017. u Sošicama je održan susret sošičke župe sa grkokatoličkim župama iz Slavonskog Broda i Donjih Andrijevaca. Grupa vjernika iz Slavonije predvođena slavonskobrodskim župnikom o. Aleksandrom Hmiljem sudjelovala je u subotu 27. svibnja na tradicionalnoj procesiji i Spasovskom blagoslovu polja koji se održava pokraj sošičkih kapela. Domaćini na čelu sa sošičkim župnikom o. Marjanom Jeftimovim za goste iz Slavonije priredili su i prigodni domjenak u dvorani sošičkog vatrogasnog doma, a slavonski grkokatolici predstavili su Žumberčanima dio svoje kulturne baštine. Sutradan u nedjelju 28. svibnja vjernici iz slavonskih župa sudjelovali su na proslavi blagdana Prenosa moćiju sv. Nikole u Badovnicima.

18700565_1687958194566697_6165016199538206069_oU nedjelju 28. svibnja 2017. u žumberačkom naselju Badovinci proslavljen je blagdan Prijenosa moćiju sv. Nikole. Povodom godišnjeg proštenja u mjesnoj kapeli služena je sveta liturgija a nakon bogoslužja blagoslovljen je novopodignuti križ na mjesnom groblju. Prema želji dobrotvora gospodina Nikole Magovca i njegove obitelji novi veliki križ blagoslovio je stavrofor Milan Vranešić. Nakon blagoslova križa za sve prisutne svećenike i njihove obitelji gospodin Magovac priredio je zajednički ručak.

18836614_1688278891201294_1745489851966504668_oPovodom proslave blagdana Prijenosa moćiju sv. Nikole članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Kašta priredili su za mnogobrojne goste proštenjarsku ponudu. Tradicionalno druženje Žumberčana i njihovih prijatelja kod stare uskočke kapele sv. Nikole i ove godine nastavljeno je uz glazbu i ples.

18739002_1687721664590350_6807451244906565749_oKulturno umjetničko društvo Žumberak iz Novog Mesta u Sloveniji prošli vikend je proslavilo tri desetljeća uspješnog rada. Ovo društvo su osnovali napredni Žumberčani koji žive u Sloveniji. Društvo svake godine izdaje svoje novine i ima tamburaški sastav Klasje. Prvi presjednik i inicijator osnivač bio je Danijel Žućak (1921. – 2010.),a danas je presjednik Milan Car.

dv

Dana 28.05. u Osunji u tamošnjoj kapeli sv. Nikole proslavljene je Prijenos moćiju sv. Nikole. Žumberčani i mnogobrojni susjedi Slovenci uveličali su ovo proštenje,a za ugostiteljsku ponudu pobrinula se obitelj Vidović i sve je zabavljala grupa Opijum. Osunja spada pod gkt. župu Mrzlo Polje.

Objavljeno u Uncategorized | 2 Komentara

Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja

knjiga-kuharicistepinac1Izuzetno svečano bilo je protekli petak u Pastoralnom centru Župe svetog Nikole biskupa u Jastrebarskom kada je predstavljena monografija “Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja” (“Svećenička i redovnička zvanja rimokatoličkih župa Jaskanskoga dekanata”) autora Anđelka Košćaka, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, uglednog pisca i urednika brojnih zapaženih knjiga, člana Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom. Tim povodom u Jastrebarskom su se okupili brojni vjernici i uglednici iz cijelog jaskanskog kraja i Zagrebačke nadbiskupije, među njima i mnogi svećenici, redovnici i redovnice, biskupi Ivan Šaško i Juraj Jezerinac, monsinjori Josip i Stjepan Baloban, Juraj Batelja, Josip Kuhtić i mnogi drugi. Grad Jastrebarsko predstavljali su gradonačelnik Zvonimir Novosel i njegov zamjenik Stipe Bučar, a općinu Krašić načelnik Josip Petković Fajnik i njegov zamjenik Josip Špoljar.

knjiga-kuharicistepinac2Knjiga je objavljena u izdanju Župe svetog Nikole biskupa Jastrebarsko, Kršćanske sadašnjosti i Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom. Autor predgovora je mons. Josip Baloban, za grafičko oblikovanje zaslužna je Blaženka Matić, a za lekturu Danijela Koren.O knjizi su govorili njezini recenzenti, pročelnik Katedre crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu o. Slavko Slišković, pročelnik Katedre socijalnog nauka crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Stjepan Baloban i književnik Nino Škrabe, zatim domaćin, jaskanski župnik i dekan Stjepan Rožanković, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti Stjepan Brebrić, izaslanik kardinala Josipa Bozanića, pomoćni biskup zagrebački i generalni vikar Ivan Šaško, sin jaskanskog kraja biskup Juraj Jezerinac, te autor knjige Anđelko Košćak.

knjiga-kuharicistepinac3Kroz program je umješno vodio velečasni Ivan Bingula, a u glazbenom programu nastupili su Župski zbor svetog Nikole biskupa Jastrebarsko pod ravnanjem sestre Paule Puzjak, profesori Iva i Tvrtko Barač na violinama te Oktet zagrebačkih bogoslova. Domaćini i gosti nisu krili zadovoljstvo i sreću zbog objavljivanja ove značajne knjige te zbog ozračja na njezinom predstavljanju. Kćeri i sinovi jaskanskog kraja osjetili su naročiti ponos i zahvalnost prema svojim sugrađanima koji su proteklih stoljeća i desetljeća posvetili svoje živote vjeri i Kristu. Svi govornici, nadahnuti Duhom Svetim, s puno ljubavi i topline govorili su o knjizi, o biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama iz davne i bliske prošlosti. Oni su nam i danas poticaj i uzor, iz njihovih života trebamo crpsti snagu i hrabrost te se odvažno suočavati sa sadašnjošću i budućnošću, rečeno je na predstavljanju.

U ovoj vrijednoj knjizi mogu se naći sve dostupne informacije o trinaest župa Jaskanskog dekanata, koje se danas nalaze na području Grada Jastrebarskog i općina Krašić, Žumberak i Draganić. Jaskanski dekanat dao je Zagrebačkoj nadbiskupiji i hrvatskom narodu dvojicu kardinala i zagrebačkih nadbiskupa – blaženog Alojzija Stepinca i Slugu Božjeg Franju Kuharića, nadbiskupa ohridskogafra Rafaela Levakovića, zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera, četvoricu zagrebačkih biskupa – Benedikta Vinkovića, Petra Petretića, Martina Borkovića i Slugu Božjeg Josipa Langa, porečko-pulskog biskupa Dragutina Nežića, vojnog ordinarija Jurja Jezerinca, varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, naslovnog skradinskog biskupa Mihaela Matkovića, Službenicu Božju i mučenicu Žarku Ivasić, mučenike Martina Gecinu, Maksa Burju, Matu Paljuga i Josipa Bogovića.

U nizu svećenika, redovnika i redovnica, o kojima detaljno izvještava ova knjiga, bilo je mučenika, kanonika, profesora teologije i znanstvenika, književnika i pjesnika, glazbenika, kateheta, istaknutih pastoralnih djelatnika, vrijednih pučkih misionara i evangelizatora, zaslužnih i omiljenih redovnika i redovnica. Prikupljena građa je sabrana i sistematizirana na gotovo 500 stranica teksta, upotpunjenog s oko 1100 bilješki i velikim brojem fotografija. U knjizi su izneseni i mnogi dosad nepoznati podaci, temeljeni na znanstvenom istraživanju arhivske građe pa knjiga ima sve značajke izvornog znanstvenog rada. Knjiga “Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja” može se nabaviti u župnom dvoru jaskanske župe svetog Nikole te u knjižarama Kršćanske sadašnjosti.

(Matica hrvatska Jastrebarsko, foto: Matija Grgas)

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uskočka svečanost u Grabarku pokazala kako se voli Žumberak

2 U subotu 27. svibnja 2017. godine u selu Grabarak kod Svete Jane koje administrativno pripada pod grkokatoličku župu sv. Ivana Krstitelja u Grabru održan je Prvi grabarački uskočki susret. Svečano okupljanje više od stotinu sudionika svečanosti započelo je u središtu naselja kod kapele sv. Jurja odakle je procesija krenula prema mjesnom groblju.

1Na mjestu nekadašnjeg uskočkog groblja iz 16. stoljeća katedralni dekan grkokatoličke Križevačke eparhije o. Daniel Vranešić predvodio je obred blagoslova obnovljenog groblja. Nakon više od sedamdeset godina na ovom je groblju ponovno održano bogoslužje za sve pokojne. Po završetku molitve i blagoslova groblja prisutni su upoznati sa poviješću duhovnih zvanja iz sela Grabarak. Iz malog sela Grabarak potječu grkokatolički križevački biskup dr. Silvestar Bubanović, poznati hrvatski pjesnik dr. Vasilije Bubanović – dalmatinski i osječki biskupski vikar,  te još dvojica znamenitih svećenika: Vasilije Bubanović mlađi i Janko Bubanović nekadašnji radatovićki župnik. U spomen na sve duhovne velikane iz Grabarka ali i u trajno sjećanje na slavne žumberačke uskoke iz roda Bubanovića na mjesnom groblju podignuto je spomen obilježje sa uskočkim grbom plemenitih Bubanovića. Novopodignuti uskočki spomenik u Grabarku otkrili su u ime Matice Hrvatske iz Jastrebarskog gospodin Nino Škrabe te u ime žumberačkih kulturno-umjetničkih društava mr. Tomo Gvozdanović.

psU nastavku programa sudionici skupa okupili su se u središtu naselja Grbarak gdje je sve prisutne  u ime Organizacijskog odbora pozdravio predsjednik KUD-a Marko Vukasović iz Samobora gospodin Janko Jelenić. Nakon izvođenja Državne himne prigodnim govorom okupljenom mnoštvu zatim se obratio dogradonačelnik grada Jastrebarskog gospodin Stipe Bučar koji je najavio daljnje radove na uređenju infrastrukture na grabaračkom području.

jjNakon pozdravnih govora povijesni prikaz o uskočkoj bitci kod Svete Jane 1592. godine iznio je mr. Tomo Gvozdanović, a o pjesniku Vasiliju Bubanoviću govorio je gospodin Nino Škrabe. Prigodne recitale su izveli Alenka Crljenica, Sandra Vandekar i prof. Milan Žegarac.

18698196_1720433644921636_1436386574614742322_nNakon povijesno-literarnog opusa uslijedio je kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili članovi KUD-a Sveta Jana, članovi KUD-a Lipa iz Slavetića te članice KUD-a Marko Vukasović iz Samobora sa bogatim repertoarom svojih pjesama.

najSvečanost u Grabarku svojom prisutnošću u narodnim nošnjama uveličali su i članovi udruge Uskok Sošice na čelu sa predsjednikom gospodinom Milanom Radićem, te članovi bratovštine sv. Bernarda iz Samobora. Za mnogobrojne sudionike Prvog grabaračkog uskočkog susreta po završetku kulturnog programa organizirana je i bogata gastronomska ponuda, a druženje dragih prijatelja iz Jastrebarskog, Samobora, Zagreba i Žumberka nastavljeno je uz glazbu i pjesmu. Na kraju svečanosti svi su pozvani na veliki žumberački narodni sabor koji će se održati u Koretićima 9.09. 2017. god. (IKA, foto: Ljiljana Hranilović-Meštrić i Ivan Vlašić)

Foto zapis:

48_o116_o818673039_10206514953592037_4337058348489003991_o10518673191_10206514925591337_6705433248638984146_o18699260_10206514934751566_3484090899264991421_o9gg18671329_1720433514921649_3301927407384425665_n

Objavljeno u Uncategorized | 4 Komentara

Obnavlja se školska zgrada u Mrzlom Polju

1bmp

Dana 30.4. i 1.5. mještani Mrzlog Polja i oni koji žive u gradovima napravili su akciju prekrivanja krovišta na staroj školi. Škola je bila u jako lošem stanja i prijetilo je urušavanje krova. Ovu akciju sa 20000 kn pripomogla je općina Žumberak. U skoroj budućnosti obnovit će se ostatak objekta. Svi koji žele mogu dati finacijska sredstva  Petru i Dušku Staniću (098-1791845).  Kad se obnova škole završi moći će se koristi za razna događanja stanovnika ovog kraja i nije se dogodilo kao u Pećnom gdje je nebrigom lokalne zajednice škola zapuštena i razrušena.

mmps

Carsko – kraljevska trivijalna škola u  Sošicama i Mrzlom Polju počela je sa radom 1769. godine,a  zaslugom gkt. biskupa Božičkovića i bile su to prve škole u Žumberku. Školu u Mrzlom Polju pohađali su mnogobrojni znameniti Žumberčani: biskup Janko Šimrak, pjesnik Dane Kovačević, biskup Konstatin Stanić… Ova škola u Mrzlom Polju prestala je sa radom 1985. god.,a zadnji učitelj bio je Irfan Mujić i djeca su išla dalje u kaljsku školu. Škola u Kalju zatvorena je 2000 god. i od tada djeca iz ovog dijela Žumberka idu u Kostanjevac i Krašić na nastavu. (foto: Branka Šobatović i Željko Skala)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Vijesti iz PP Žumberak- Samoborsko gorje

tjedan-parkova-2017---square-za web IGPo očuvanoj prirodi Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja, a 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, objedinjenih pod brend Parkovi Hrvatske, najprepoznatljivija su zaštićena područja. Kako bi podigli svijest građana o važnosti očuvane prirode i bioraznolikosti, održivom turizmu te učinkovitom upravljanju posjećivanjem parkova, od 20. do 28. svibnja obilježava se drugi Tjedan parkova Hrvatske. U tom će periodu svih 19 parkova kroz više od 50 edukativnih i rekreativnih događanja namijenjenih različitim ciljnim skupinama obilježiti Dan Nature 2000, Dan zaštite prirode RH i Međunarodni dan bioraznolikosti te Europski dan parkova. U subotu 20. svibnja te nedjelju 28. svibnja u 11 i 13 sati Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje organizira besplatno vodstvo električnim biciklima na relaciji Budinjak – Sv. Petka – Mrzlo polje – Budinjak. Osim toga, u subotu 27. svibnja u 10 i 13 sati za sve zainteresirane organizirano je besplatno vodstvo po poučnoj stati Okićnica. Oko 80% građana prepoznaje očuvanu prirodu kao najveću hrvatsku vrijednost, a kao glavnu ulogu zaštićenih područja vidi edukaciju i istraživanje te gospodarski razvoj lokalnih područja. Upravo je navedeno bilo poticaj za pokretanje Tjedna parkova Hrvatske u kojem parkovi otvaraju svoja vrata prvenstveno lokalnom stanovništvu kako bi ih, kroz razna događanja, upoznali sa svojim djelovanjem, ali i educirali o važnosti zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti.

Više informacija o Tjednu parkova Hrvatske dostupno je na www.parkovihrvatske.hr, www.facebook.com/parkovihrvatske.hr i www.instagram.com/ParkoviHrvatske.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Održan 19. polumaraton Jaska – Memorijal Predraga Bošnjaka

Dana 21.05.2017. održan 19. polumaraton Jaska-Memorijal Predraga Bošnjaka. Na tri utrke dužine 5, 10 i 21 km nastupilo je ukupno 362 natjecatelja. Na najdužoj stazi, polumaratonu, ove godine postignut je rekord u broju natjecatelja. Jaskanskim krajem iz centra Jaske preko Gornje reke, Svete Jane , Črnilovca trčalo je 213 natjecatelja iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Rumunjske, a imali smo i gošću iz Meksika!

Sama utrka počela je minutom šutnje za nedavno preminulog predsjednika kluba i začetnika dugoprugaškog trčanja u Jaski – Predraga Bošnjaka. Stoga su članovi kluba, maratonci Predrag Radić, Josip Dikon, Alen Štefanac, Siniša Trajbar, Goran Hudec i Toni Spaseski otrčali jaskanski polumaraton – dva puta! Dakle 42.195 km tj. Puni maraton za Predraga koji je otrčao ukupno 101 maraton!

U polumaratonu najbrži je bio Dražen Dinjar, a od žena Veronika Jurišić. Utrku na 5 km prvi je završio Edi Petak, kod žena Nives Zebić, dok je na 10 km najbrži bio Nikola Škvorc, a najbrža Veronika Erlić.

Od jaskanskih atletičara spomenimo ukupno drugo mjesto Maje Resman na utrci od 10 km, dok je najbrži jaskanac na polumaratonu bio Antonio Marečić. Po kategorijama:
Branko Ogorevc, Branko Pecik – 1. u kat
Andreja Režek, Slobodan Kostadinović, Marta Severinac – 2. u kat
Oana Bacanu, Domagoj Šlat, Marijana Knezoci, Zdenko Šember – 3. u kat

Trčali su i jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel na 5km , te predsjednik Sportske zajednice grada Jastrebarsko dogradonačelnik Domagoj Šlat i saborski zastupnik Mihael Zmajlović na 10 kilometara. (AK Jastreb 99)

Objavljeno u Uncategorized | 1 Komentar

Rezultati lokalnih izbora u Općini Žumberak i susjednim središtima

Izbori-glasacka-kutija-glasovanjeU Općini Žumberak od ukupno upisanih 818 birača na izbor je izašlo 475 osoba ili u 58%. Za novog-starog načelnika Zdenka Šiljka (HSS) glasovalo je 274 osobe ili 57,32%,a Tomo Šinković (HDZ) dobio je 190 glasova ili 39,75%.  U Općinskom vijeću 5 mjesta je osvojila lista Hrvatske seljačke stranke ili 50,65%, lista Hrvatske demokratske zajednice osvojila je 3 mjesta ili 38,26% i lista grupe birača (Nikica Radić) 11,08% i 1 mjesto.

U Samboru za gradonačelnika je izabran ponovno Krešo Beljak (HSS),a u Jastrebarskom Zvonimir Novosel (SDP). U općini Krašić u drugom krugu između Josipa Petkovića (HSS) i Božice Juranić (nezavisna) izabrati će se novi načelnik ili načelnica,a u gradu Ozlju između Gordane Lipšinić (HDZ) i Irene Šimunić (SDP) birat će se nova gradonačelnica.

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar