Povijesna crtica (Madridski sporazum iz 1617.)

IMG_20170905_170626Mlečanima je rat bio oslabio pomorsku silu, ispraznio blagajne i zatjerao ih u dugove, a nadvojvodi je bilo najžalije , što su mu Mlečani zaposjeli nekoja mjesta koja je po što po to želio da mu se povrate. Novaca on nije imao ni na početku rata, kamoli sada. Španjolsko se brodovlje nije također  moglo da pohvali osobitim vlastitim uspjesima. Jedini, koji ne bijahu poraženo i koji bi bili do kraja izdržali. bili su Uskoci. Oni su sjajno dokazali, da je naš čovjek na moru nepobjediv!  Poradi njih je došlo do rata, ali ga oni nisu izazvali. Izazvali su rat Mlečani, koji su htjeli da postanu jedini gospodari na Jadranu,a Uskoci su im bili na putu. I sad se dogodilo ono najnemoralnije: nadvojvoda , da spasi sela u Furlanskoj, pristao je da žrtvuje Uskoke,a Mlečani opet htjedoše pod svaku cijenu , da im Uskoci budu žrtvovani.  Sprazum između ratujućih stranaka  ne bijaše stoga teežak, jer ni jedna ni druga moralne razloge nije nikada vagala. Mir je bio uglavljen u Parizu i konačno potpisan u Madridu. Glavne su mu točke bile;

a) Kad nadvojvoda uvede u Senj njemačku posadu, Mlečani će isprazniti u Istri grad najbliži Senju,a a taj će grad predložiti car.

b) Imenovat će se četiri povjerenika, dva od careve, dva od mletačke strane. Ti će se povjerenici sastati 20 dana nakon ulaska njemačke posade u Senj i oni će utvrditi , koji su se Uskoci  i koji plaćenici bavili gusarenjem, te koji se još sad time bave i ti će se istjerati iz Senja. Moraju ostaviti Senj i svi bjegunci iz Republike i drugih država.

c) Kad svi ti budu istjerani i kad se spale sve brodice, što su upotrebljenje za gusarenje, ostaviti će se samo one, koje služe za trgovinu i promet.  Tad će Mlečani isprazniti sva mjesta i sve položaje i sve utvrde, što su za vrijem rata zaposjeli u Istri, u Furlanskoj i u bilo kojemk drugom kraju, što pripada caru ili nadvojvodi.

d) Netom se počne izvršavati ovaj ugovor, ima prestati svako utvrđivanje i svako neprijateljstvo između nadvojvode  i Mlečana i to u trjanju od dva mjeseca., ali obje strane ostaju i nadalje pod oružjem. Kroz ta dva mjeseca ima se izvršiti sve što je utanačeno,a  tad će se nsataviti slobodna plovidba i trgovina, kao što bijaše prije negoli je buknuo rat.

e) Imaju se osloboditi zarobljenici na jednoj i na drugoj strani i oprostiti krivnja onima, koji su u ratu služili na bilo kojoj strani, te im se ima povratiti imutak.

f) I car i nadvojvoda zadat će svoju vladarsku riječ, da ne će više dati zaklonište rečenim Uskocima, da ubuduće budu od Uskoka uznemiravana mletačka gospoda i to u smislu Bečkog ugovora iz 1612. i u smislu izjave, koju je učinio mletački poslanik u Madridu 6.5. vojvodi od Lerme kad je rekao: Republiko drugo ne traži, već da budu maknuti iz Senja i onih primorskih strana Uskoci, Venturini i plaćenici, koji gusare i pljačkaju.

ns

Provedanje tih zaključaka išlo je vrlo lagano. Još u siječnju 1618, bilo je u Kvarneru i mletačko i španjolsko brodovlje. Porodilo se dapače, pitanje,a koji da prvo otplove. Papa je predlagao, da najprije otplovi vodvojda od Ossune,a onda će se razoružati Mlečani. Španjolci nisu htjeli da na to pristanu. Tad je vodvojda od Ossune predložio, neka Mlečani otpuste Holandeze, pa će Španjolci ostaviti Kvarner.  Mlečani su u ožujku ispraznili Žmin, premda je 300 njemačkih vojnika još u veljači došlo u Senj. U lipnju 1618. ostavili su Senj svi Uskoci, koji su tom morali učiniti po nalogu grofa Harracha, koji je dao spaliti i dvije uskočke brodice. Uskoci su se raspršili iz Senja.

Veliki su ih dio otpremili u pogranične tvrđave,a nekoje su ukrcali na španjolske brodove.  Jedini je  Andrija Frletić sa svojim drugovima nije prestao da vrši staru uskočki zavjet protiv Mlečana i u srpnju 1618. zadavao je Mlečanima brige na Jadranu.

IMG_20170905_170532Da su se u Veneciji još uvijek vraški bojali Uskoka, najbolje dokazuje činjenica, što je mletački poslanik u Madridu u kolovozu 1619. pritužio kralju španjolskom, da se ugovor mira ne vrši kako bi trebalo i da umjesto ugovorenih 300 njemačkih vojnika u Senju nema više od 100 vojnika uopće,a i ta da su velikom većinom negdašnji Uskoci.

4senjakinjaisenjaninusk

S uskočkim je ratom svršio zadnji otpor Hrvata  protiv tuđinskih prestizanja na Jadranu prije propasti gizdave Venecije.  Senjski su Uskoci bili naši osvetnici na Jadranu i protiv Turaka i protiv Venecije. Bit će da su pojedinci između njih koji put zašli predaleko u samobrani, ali se ne smije smaknuti s uma da su Mlečani svojim nasiljem i okrutnostima samo izazivali,a Uskok je znao da ga kod Mlečana čeka ili konopac ili okovi uz veslo. U takvim prilikama osveta, po sebi nedozvoljena, postajala je nuždom, da se spaso pravo na život.  Uskočka epopeja predstavlja, ponavljamo, zadnji otpor naroda našega protiv tuđinske prevlasti nad Jadranom. Taje je otpor udivljenja vrijedan. Senjske Uskoke nije nitko savladao, oni su bili izdani!

Izvor: Bare Poparić ; Povijest senjskih Uskoka , izdavač Matica hrvatska 1936.

Foto zapis:

1a1bFB_IMG_1504786398546senj2IMG_20170831_125714IMG_20170831_125736(1)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

IMG_20170905_170453(1)

 

 

 

 

 

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>