Pribićki dvorac kroz povijest

20-3

Pribićki dvorac na prijelazu iz 16. u 17. st. zvao se “Bakšićev dvor”, nazvan po pribićkom plemiću Pavlu Bakšiću. Vjerojatno su ga i oni gradili. Od njih je dvor preuzeo knez Nikola Zrinski, koji ga je 1621.  zajedno s imanjem založio za 1000 zlatnih dukata svom kapetanu Juliju Čikolinu.  On ga poklanja svojoj kćeri Ani koja prodaje dvor  Petru Zrinskom za 5000 forinti, a Zrinski ga poklanja svom kapetanu Bukovačkom.

e6f42dbd3d350e2319b3

U period od 1647. – 1659. Petar Zrinski vršio je funkciju Velikog kapetana (zapovjednika uskoka iz Žumberka). Po nalogu kralja Leopolda IV., 1672. godine, a nakon neuspjele zrinsko-frankopanske urote protiv Bečkog dvora, sve je posjede Zrinskih preuzela, odnosno zaplijenila Austrijska komora. Prilikom popisa imovine jedan je dio ipak ostavljen Adamu Zrinskom (posljedni Zrinski, poginuo u borbi s Turcima kod Slankamena 1691. ). Bilo je to vrijeme pljačkanja dvoraca. Stradao je tada i “Pribićki dvorac”, koji je u to vrijeme bio u vlasništvu Delivuka, vazala Petra Zrinskog. Prilikom pljačke dvora otuđeno je puno namještaja i arhive, a smrtno je stradao Ivan, najmlađi Delivuk.

Zgrada dvora i imanje pripali su Austrijskoj komori, a  on ga je predala na upravljanje novim gospodarima iz Ozlja. Na molbu marčansko-grkokatoličkog biskupa Pavla Zorčića Austrijska komora ustupila je 1678.  pribićko dobro grkokatoličkoj biskupiji za svotu od 7500 forinti. Konačna prodaja uglavljena je 1682. Od tada je vlasnik dvora i imanja grkokatolička biskupija koja je prihodima s imanja školovala žumberačku djecu u Grkokatičkom sjemeništu u Zagrebu.

5-18

Zaslugom križevačkog biskupa Julija Drohobeckog, a u povodu 300. godišnjice djelovanja grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, prema projektu Stjepana Podhorskog, godine 1911. sagrađena je na otočiću umjetnog jezerca župna crkva Blagovijesti. Križevačka biskupija je 1939. gruntovno imanje prenijela na grkokatoličko sjemenište u Zagrebu. U poratnom razdoblju, 1946. agrarnom reformom  i nacionalizacijom oduzet je sjemeištu dvor, gospodarske zgrade i preko 600 hektara zemlje i šume. Samo je crkvica na otoku ostala u crkvenom vlasništvu. Čitav je kompleks dodijeljen općini Jastrebarsko, koja je kasnije prepušta Upravi šuma Karlovac. Neko je vrijeme ovdje bio ugostiteljski objekt. Godine 1996. Hrvatske šume ga predaju općini Krašić. Cijeli objekat je bio jako zapušten.

20604575_1463274243718647_7474900391751730451_n

Zadnjih godina se obnavlja i to zato jer je većina objekta vraćena crkvi. Mladi i poletni gkt. svećenik Krajačić uspješno obnavlja crkvu i cijeli kompleks  sa svojim trudom i pripomoći  nadležnih institucija.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Pribićki dvorac kroz povijest

  1. marija kaže:

    Predivni kompleks, kojeg treba obnoviti, a da to imaju naši susjedi Slovenci napravili bi turističko čudo,a mi?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>