Radatovićki kraj ( sela i prezimena)

10688460_732170336877312_5959089163546510618_oRadatovići 1936.

Zapadni Žumberak je naseljavan prije nešto manje od 500 godina  na način da su zadruge, to jest obitelji istog prezimena zauzimale određene lokacije i na njima osnivale naselja kojima su uglavnom davali imena prema svojim prezimenima. Naselja u koja se naseljavalo više zadruga s više prezimena bi dobivala imena prema nekim geografskim ili nekim drugim značenjima. Pretpostavlja se da je u to vrijeme na području nekadašnje općine Radatovići osnovano dvadesetak naselja. Kao što smo rekli, u svakom naselju je dominiralo jedno ili više prezimena.

radat 1970.Radatovićki kraj 197o.

Naselja: Brezovica–Car, Pilatovci–Car, Drkušić, Milković, Dučići–Dučić, Bogdanović, Doljani–Smiljanić, Bečić, Jurić, Dragelj, Popovići–Popović, Radatovići–Radatović, Kuljaji–Kuljaj, Gudalji–Gudalj, Bulići–Bulić, Sekulići–Sekulić, Malić, Rajakovići–Rajaković, Gaj–Gajski, Goleši–Goleš, Grmki–Badovinac, Milčinovići–Milčinović, Vukšići–Vukšić, Ratkovići–Ratković, Veliko Liješće–Drakulić, Brajčić, Gurović, Sumina, Vladić, Predović, Dragoševci–Pavić, Bračika, Živković, Vranešić, Keseri–Keserić, Kamenci–Badovinac, Šiljki – Šiljak, Badovinac, Kunčani–Brnčić, Durašević, Cvjetiše–Cvjetišić, Malinci–Pruščević. Kao što su to bila prezimena, tako su i imena bila važna u očuvanju identiteta zadruge i obitelji. Najčešće se koristilo petnaestak muških i isto toliko ženskih imena.

radatovići 1932.Svadba u Dučićima, 1932. kod Rajakovića

Vrlo često je u jednom selu u istoj generaciji bilo više osoba s istim imenom i prezimenom, zato je bilo neophodno osobi dati nadimak da bi se znalo o kome je riječ. Nadimci su najčešće bili izvedenice od osobnog imena, a često su nastajali prema karakternim ili fizičkim osobinama pa čak i prema nekim „gafovima“ koje bi osoba napravila, na primjer: Za večerom nakon napornog rada je sjedilo više radnika, a gospodinja je na stol donesla krumpjere na župu. Jelo je bilo jako rijetko, a jedan od prisutnih je komentirao, „da je gusto bar“. Naravno da ga je ta izjava pratila cijeli život jer mu je prišit nadimak GUSTOBAR.  Nadimci su mogli biti izvedeni iz prezimena, na primjer: Strahinić–STRAJNIĆ, Rajaković–RAKOVIĆ. Češće se takav način izvođenja nadimaka koristio kod žena, kao na primjer: POPOVKA, SUMINKA, ČUČKA. Nadimci su se mogli izvoditi i iz imena mjesta otkud bi dolazila osoba, a najčešće bi se to odnosilo na snaje koje su dolazile iz drugog sela: -iz Draga–Draška, iz Dučića–Dučka, iz Sopoti–Sopoćanka, iz Kordića–Korduša , iz Vukšića–Vušinka, iz Malića–Malićka. Jako je bilo važno tko je dao nadimak i kome ga je dao.

15683297_1372637169435105_1288641989_nKuća obitelj Smiljanić iz Doljana

Nadimak je mogao biti pogrdan, a isto tako i od milja. Ako je čovjek bio zločest ili zao, obavezno je dobivao pogrdan nadimak ili obrnuto, a često se događalo da je neko od zločestih mještana nekome bez razloga dao pogrdan nadimak. Nadimci su vrlo često bili nasljedni, pa bi dijete vrlo brzo dobilo nadimak svog oca ili djeda,a često se dešavalo da su nadimke nasljeđivali sinovi od majki ili baka, kćeri od očeva ili djedova, kao što je na primjer Prljak–kći Prljkuša. Događalo se da je u istom selu bilo višei stih nadimaka, pa se je dodavalo očev nadimak kao na primjer Jankić Strajnićev, Paja Čadkov, Nika Janćinkin.

10511643_717240618370284_2237806557288550717_oU Kamencima oko 1965.

Isto taku su žene nasljeđivale nadimke po muževima. Postojali su univerzalni nadimci za ljude koje su krasile neke loše osobine na primjer KELJO. Nadimak se je davao čovjeku koji je bio lijen, nemaran, aljkav, to jest bio je „zaniš“. Nažalost nadimci su se davali i ljudima koji su imali fizičke i psihičke nedostatke. Ti nadimci su bili izuzetno pogrdni kao na primjer KREBLJAK, PUKLJAČA, PUKLJA, PRLJKLUŠA, PRKNJA ili PRKNJAČA (univerzalni naziv za žene s velikim stražnjicama), ĆORAK, MUTAN, KROKOT, ROGAN i slično. Nadimci su se mogli dobiti po zanimanju na primjer BRICO, KOVAČ, PINTAR, BOFNAR, i tako dalje. Ljudi koji su se vraćali iz Amerike ili drugih stranih država su sa sobom donosili nadimke koje su zaradili tamo, a ti nadimci su bili isto tako izvedeni iz njihovih imena, kao na primjer: Đan, Majk, Nik, Piter. Oni su se ponosili s tim nadimcima, pa su čak inzistirali da se ih i u domovini tako zove. (Ilija Strahinić)

Žumberački izvor 2016.

foto: arhiva uskok-sosice.hr

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Radatovićki kraj ( sela i prezimena)

  1. vesna kaže:

    Jako zanimljiv i lijep prikaz najzapadnije dijela Žumberka i odlične fotografije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>