Selo Reštovo (puni naziv je Reštovo Žumberačko) nalazi se u općini Žumberak, poštanski broj 10457 Sošice. Prezimena u selu su : Crljenica, Vidović, Smičiklas, Vrabac, Šintić, Strmac, Radmanović, Dragišić i Hranilović. U mjestopisu iz 1835. god. stoji da je to selo s 8 kuća i 97 stanovnika, od kojih su 50 rimokatolici, a 47 grkokatolici. Najveći broj stanovnika živio je 1900. god., njih 130. Po posljednjem popisu stanovništva u Reštovu je stalno nastanjeno 14 osoba, a vikendom dođe dosta vikendaša. Selo spada pod dvije župe: gkt. župu Sošice i rkt. župu Oštrc.
U Reštovu je rođen poznati i dični hrvatski povjesničar, rektor Grkokatoličkog sjemeništa, sveučilišni profesor, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske Tadija Smičiklas (1843.-1914.). Tadija Smičiklas je zajedno s gradonačelnikom Zagreba Nikolom Badovincem vodio bitku da Žumberak krajem 19. st. nakon ukidanja VOJNE KRAJINE pripadne Hrvatskoj, a ne Sloveniji.
Đaci u Reštovu, 1950 god.
U periodu 1945-1950.god. u zadružnoj kući obitelji Smičiklas (Hranilović) u Reštovu održavala se školska nastava, budući je školska zgrada u susjednim Sošicama bila zapaljena. Sadašnji vlasnici ove povijesne kuće su krenuli sa obnovom i u skoroj budućnosti biti će uređena soba sa povijesnom građom o Tadiji Smičkasu.
Na kući je postavljena spomen ploča Tadija Smičiklasu, a svečanost otkrivanja ploče bila je 1928. godine pod pokroviteljstvom Družbe braće hrvatskoga zmaja.
Stanovnici Reštova bave se poljoprivredom, a vinograde imaju u Kaštu i Oštrcu. Kroz selo protječe potok Suvaja,a koji je pokretao seoski mlin do 1970. godine (od obitelji Hranilović). U današnje vrijeme potok često presuši zbog nekontrolirane sječe šuma. Selo ima vodovod od 1947. godine kada su spojeni na vodovod iz Sošica, a koji je sagrađen 1913. godine.