Stari grad Sichelberg(Žumberak)


Povijesna bespuća kroz koja je prolazio Žumberak u svojoj dugoj,časnoj,slavnoj,krvavoj i tegobnoj povijesti,dovela su do toga da su mnogi značajni ljudi ,važni događaji iz prošlosti i kulturni spomenici pali u zaborav i izgubili svoj značaj.Svjesni Žumberčani odvajkada su se ponosili svojim zavičajem,a da nisu znali odakle dolazi to ime i gdje su korijeni toga.

Zahvaljujući povijesničarima i arheolozima na svijetlo dana izišli su dokumenti koji svjedoče da je u srcu Žumberka u srednjem vijeku postojala utvrda Sichelberg(Žumberak) sa crkvom Svetog Križa.Bila je to davna 1296.god. i tada se u popisu papinskih desetina spominje Žumberak.Prije 16 godina slavila se 7oo.obljetnica prvog spomena Žumberka.Misno slavlje na uzvisini Gradina,nedaleko Starog Grad(Kekića) 14.rujna predvodio je kardinal Kuharić.

Uz mnogobrojne svećenike,domaće stanovnike na ovoj svečanosti bilo je prisutno mnoštvo političara,a pokrovitelj je bio presjednik RH Franjo Tuđman.Izaslanik presjednika RH bio je dr. Franjo Kajfež.Od tada svake se godine na blagdan Uzvišenja svetog Križa okupljaju ponosni i plemeniti sinovi slavnih žumberačkih uskoka.

Naši stari uz svoj grad podigoše i crkvu Svetoga Križa.Taj križ pratio je žumberačkog čovjeka kroz teška stoljeća i davao mu nadu za budućnost.Poznati zagrebački arheolozi Damjan i Andrej Lapajne,zaljubljenici u Žumberak, prihvatili su se velikog posla i otkrili javnosti stari žumberački grad.Glavni organizator slavlja i ideje obnove uskočke tvrđave je bio o. Mile Vranešić.
Misa na uzvisini Gradina,a povodom blagdana Uzvišenja svetog Križa je 15.rujna u 11 sati i tko može neka dođe do utvrde Sichelberg. Nekoliko kilometara niže je podignut Novi grad Žumberački za obranu od turskih napada, a uz to je bio i sjedište uskočkih kapetana. Stradao je od požara i od tada su od njega ostale samo ruševine danas uglavnom prekrivene zemljom. Kompleks je smješten izvan naselja Žumberak u dolini između dva brda. Osobitost čini cjelina s Crkvom Sv. Nikole (sadašnja izgrađena 1654. g.), zajedno sa župnim dvorom i baroknim “pilom srama” iz 17. st.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>