Svjetski dan šuma 21.3.

g5Dragica Knežević upozorava na prekomjereno iskorištavaje šumskih bogatstava Žumberka. Siječe se i staro i mlado. Jedan od rijetkih potencijala Žumberka koji se trenutno koristi je šumsko bogatstvo. No, u kraju koji vapi za konačnim ispunjenjem bilo kojeg obećanja o prestanku propadanja i razvoju, i to korištenje šumskog bogatstva izaziva probleme. Vjerojatno po sistemu “daleko od očiju, daleko od srca”, šumarije Krašić i Samobor, kako već godinama upozoravaju mještani, žumberačke šume nekontrolirano iskorištavaju. Podsredek, Siječevačka gora, Osunje, Tisovačko vrelo, Pogana jama, Čimuž, Blaževo brdo… samo se neke od lokacija koje su “poljubile” motorne pile i sjekire. Uslijed sječe događa se da presušuju izvori, bez zaštite šuma sela ostaju na udaru vjetrova, sadi se crnogorica ili se ogoljene lokacije prepušta korovu… Sve u svemu, stvari ne izgledaju dobro, a sječa se nastavlja bez obzira na činjenicu da se dobar dio obavlja i u Parku prirode Žumberak. Najglasnija u upozorenjima da bi sječu šuma trebalo staviti pod kontrolu je Dragica Knežević, poznata žumberačka aktivistica.

g3Već godinama upozoravate na nekontroliranu sječu šuma na Žumberku. Međutim, kažete da se ništa nije promijenilo?
Baš iznad zaokreta prema mom selu Griču velik je dio šume posječen, a u planu je da će je se još sjeći. U dosta sela iznad kojih je posječena šuma veliki su problemi s vjetrovima koji tada jače pušu, jer je uklonjena prirodna zaštita, a zimi su nanosi snijega sve veći i veći. Problem je i što šumari sijeku “pod kosu”, a takva sječa nije zakonita. Oni kažu da se bukve kojima je vijek 100 i više godina sijeku jer su trule iznutra i opasnost za čovjeka. Ali, siječe se puno više od toga. Stara bukva se odreže, ali odrežu i mladu bukvu pa brzo nastane drač. Kad bi nakon izvjesnog vremena došla šumska inspekcija, ne bi niti vidjela panjeve. U šumariji tvrde da samo provode plan gospodarenja. Imaju plan prema kojem gospodare, ali u praksi je drugačije. Oni jedno govore, a drugo rade. Sad već davne 2002. bila sam na predstavljanju Nacionalne šumarske politike i strategije i tamo je jasno definirano kako se koristi šumsko bogatstvo. Tada je rečeno da su očuvali hrvatske šume, da ih nisu posjekli kao Mlečani. No, kako ja planinarim i putujem Hrvatskom, ovakve zločinačke sječe kao na Žumberku nisu iznimka.
Koji su glavni problemi?
Problem je što se umjesto posječenih bukvi sadi crnogorica, a često se unište postojeći putevi, razruju se privatne sjenokoše. No, najgore je što od sječe šuma znaju presahnuti vrela. Stari ljudi su govorili, a mi to prenosimo dalje, da stare bukve zadržavaju vlagu. A kad ih se posiječe, ugase se i izvori (Kekinac, Jarčac, Pisarovac…). U Tisovačkom vrelu su posječene bukve oko izvora, zato jer im je tamo vjerojatno bilo lakše izvlačenje drva, jer je pristupačnije. Također, ovaj je kraj bogat ljekovitim biljem, primjerice arnikom, a kad se uništava šuma, uništava se i ljekovito bilje. Oko Pogane jame i Blaževog brda su bile glavne šume, debele, široke bukve i tamo se 20 godina eksploatiralo, a umjesto bukvi su se sadile smreke. No, tada se bolje vodila briga o eksploataciji, korišteni su konji, pazilo se na privatno. Danas se koristi mehanizacija koja napravi dosta štete, razruje sve kuda prođe. Sada se Pogana jama prepolovila, a dosta izvora je presušilo. Prije nekoliko godina ste uspjeli alarmirati Ministarstvo zaštite okoliša, nakon čega su utvrđene određene nepravilnosti u načinu eksploatacije. Jeste li probali ponovno istim putem pokušati obuzdati novu sječu?

g4Siječe se i dalje, a ljudi gore kao da se boje i misle da neće biti ništa bolje. Misle da tako mora biti. A ne mora. Pisali smo prije par godina i peticiju, ali sada ljudi kao da imaju osjećaj da su sve manje moćni. U prošloj godini sam se obratila i ministrici Matulović-Dropulić, ali mi je rečeno da se treba javiti ministru Biškupiću u Ministarstvu kulture koje je nadležno za zaštitu prirode(?). Došla sam tamo do određenih ljudi koji su dali neka obećanja, ali mi se nitko više nije javio. Kažu da je procedura da oni o svemu obavijeste Park prirode Žumberak pa onda poslije ide eventualno šumarska inspekcija.

Što kažu u Parku prirode?
Žumberak je Park prirode između Gornje Vasi i Budinjaka, no i tamo je šuma posječena “pod kosu”. Tamo sada niče lijeska, raste šikara. Možda bi bilo drugačije da su u ustanovu Park prirode Žumberak bili primljeni ljudi sa Žumberka, a ne ljudi izvana. Sada stanje na nekim mjestima izgleda kao na terenima koji su poharani ratom. Bilo bi pošteno da se Žumberak proglasio nacionalnim parkom, tada bi stvarno bila ograničena sječa šume. Ovako, s parkom prirode samo smo dobili nemire. To da je Žumberak proglašen parkom prirode stoji samo na papiru, jer šuma uopće nije zaštićena.

12030930_756636547797402_355642746_nIma li Žumberak uopće kakve koristi od eksploatacije šuma?
Svojevremeno se tražilo da žumberčanima ostane određeni postotak (2 posto) od svakog kubika drvne mase koja se posiječe na Žumberku. Međutim, to nije prihvaćeno i Žumberak ništa ne dobiva od te eksploatacije. Istina je da su neki ljudi s tog područja zaposleni u šumarstvu, ali to nije dovoljno. Neki ljudi su čak zaključili da se Žumberku ne da da se razvije, jer nas kao ljude ne trpe. A žumberačko društvo se jako borilo da se stvari poprave. Mi smo čak izradili i prijedloge ulaganja i planove razvoja. Bili su razni sastanci, prošle su stotine ljudi i ništa. A mi samo tražimo infrastrukturu.

12026403_756636271130763_276992704_nŠto od infrastrukture?
Za početak cestu. Mi smo inače sami počeli kopati za vodovod, krampovima, dva puta smo plaćali za vodovod, a sami smo napravili 5 km istoga. Kapelicu smo također sami napravili, u suradnji sa susjednim selom. Ali, cestu ne možemo. Ona bi trebala biti asfaltirana da se lakše dođe do gore. Prošle godine smo pisali službama da se nasipa pijesak, no i tu cestu brzo unište šumari sa svojim kamionima. A sa Žumberka je sišlo toliko kamiona da bi se u koloni protezali od Čakovca do Rijeke i od Rijeke do Karlobaga, pa i dalje. To je grozno.

Kruno Solenički, Samoborski glasnik,2011.god.

foto: arhiva Uskok-Sošice

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Svjetski dan šuma 21.3.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>