Velikaški dvorci i kurije u Žumberačkom podgorju

12183710_10203282408300425_7373866806736377028_oDvorac i crkva u Pribiću

Rječica Kupčina, potoci Radilovac i Slapnica,izvorišta pitke i zdrave vode , sunčane padine za uzgoj vinove loze, plodna zemlja – uvjetovalo je da na tom privlačnom području  Žumberačkog podgorja, hrvatsko plemstvo naseljavalo i gradilo dvore,a seosko plemstvo kurije. Danas nema više raskošnih dvora s dokonim plemićima, ni obilnih večera u dvorima za goste , ni Uskoka, ni ratova ni kmetova. Prohujalo s vremenom!  Ostalo je samo pismeno i graditeljsko svjedočanstvo. Ostalo je “plemićko gnijezdo”. Hrvatski ban Petar Zrinski u početku vršio je dužnost Velikog kapetan žumberačkog i senjskog. Sjedište mu je bilo u Pribićkom Strmcu , u lovačkoj kuriji Petra Zrinskog. Na tom je mjestu kasnije sagrađen grkokatolički dvor, zvan “Biškupija”. Pribićanci sa ponosom govore da je u njihovom selu živo Petar Zrinski. Od kupčinske ceste, nedaleko Pribića, pristupni je put u selo Svrževo u kojem je početkom 19 st. obitelj plemenitih Vancaša otkupila od plemića Gojmerca dvor Kostel. Doktor Vanceš nakon umirovljenja naselio se u Svrževo. U blizini sela Hutin smještena je koasnobarokni dvor Hruškovac. U urbaru grada Ozlja iz 1642. spominje se kao Hruškovrh. Na prostranom dvorištu uvijek stoji vlastelinska prizemnica u kojoj su bile smještene prostorije dvorske služinčadi te vinski podrum i štala za konje. U 17. st. dvor je vlasništvo Gašpara Špišića koji ga prodaje Petru Zrinskom.  Dvor je od 1954. u funkciji višestambenog objekta. Selo Dol je udaljeno od kupčinske ceste jedva 1 km, a smješteno je u slikovitoj dolini sa dva potoka, okruženo gorskim predjelima, s četiri sela te crkvom Majke Božje Dolske.  Pokrovitelj crkve Petar Zrinski  dozvolio je crkvi  “pravo trga i prodaje vina”, dok je njegova žena Katarina smatrala da domaći plemići Gojmerac, Vajdić i Rogačić iz susjednog Puškarovog Jarka i Čurković iz Kostela Pribićkog, trebaju održavati dolsku proštenjarsku i zavjetnu crkvu.

f dol

Počeci Dola spominju se davne 1642. u urbar grad Ozlja. U selu su živjela dva plemića-jednoselca: Gojmerac i Vajdić.  Gojmerčeva kurija stoji na kraju sela , u podnožju Žalčevog briga. Kurija je danas u vlasništvu obitelji Šelebaj, pretpostavlja se da je Pavao Šelebaj (1868.-1941.) otkupio od Gojmerca. Arhitektura susjedne Vajdićev kurije istovjetna je Gojmerčevom; drvene stepenice vode sa strane kuće na trijem (ganjak) s kojega se ulazi u stambene prostorije,a u prizemlju je kuhinja, gostinjska soba i komora. Da su Vajdići živjelu u Dolu, svjedoči da se brijeg u blizini Dola naziva “Vajdićev brig”,a u Kanonskoj vizitaciji iz 1757.  spominje se Martin Vajdić kao crkvenjak  dolske crkve.  Kurija je danas stambeni objekat Josipa Jože Baklasa.

 

slavetic_dvorac_orsic_2

U jugoistočnom dijelu žumberačkog podgorja je selo Slavetić. Znamenito je po Slavetičkom dvorcu obitelji Oršića. Sadašnji izgled dvorca dvorca je iz 18 st., a prvi put se spominje 1294. U 15. st. postaje vlaništvo  grofova Oršića,a nakon smrti Jurja Oršića , kupuje ga hrvatski ban Lervin von Rauch i kasnije ga opet otkupljuje obitelj Oršići. Nije bio nacionaliziran, tako da su mu vlasnici još uvijek Oršići,a koji žive u Austrijii i povremeno navrate u Slavetić. (Vlado Jagarić)

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Velikaški dvorci i kurije u Žumberačkom podgorju

  1. boris kaže:

    Pokojni Jagarić po majci je bio iz Dola i lijepo je opisao pribićki i žumberački kraj.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>