Hodočašće na grob carice Marije Terezije

9453-marija-terezija-580x326-1

Dana 4. i 5. 2017. 2017., vjernici Križevačke biskupije, na čelu s biskupom križevačkim Nikolom Kekićem, hodočastili su na grob austrijske carice i hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije Habsburg-Lothringen (1740.-1780.), na temelju čije odredbe je papa Pio VI. bulom “Charitas illa“ 17. lipnja 1777. dokinuo Marčansku i kanonski utemeljio novu Križevačku biskupiju za sve grkokatolike na našim prostorima sa sjedištem u Križevcima.

23270398_10207427539886124_3230272013371310504_o

Carica Marija Terezija, koja je zdušno podržavala grkokatoličkog biskupa Bazilija Božičkovića u njegovim nastojanjima očuvanja i unaprijeđenja grkokatoličke Crkve, koja je nastala sklapanjem crkvenog zajedništva još 1611. godine pod nazivom Marčanska biskupija,  velikodušno je tako osigurala pravni ustroj i budući život grkokatolika. U hodočašću je sudjelovalo stotinjak vjernika iz Zagreba, Jastrebarskog, Žumberka i drugih krajeva te Katedralni zbor iz Križevaca. Prvoga dana hodočasnici su pohodili Željezno (Eisenstadt), glavni grad austrijske pokrajine Gradišće (Burgenland), gdje već oko 500 godina žive Hrvati koji su tamo doselili u bijegu od Turaka. Hodočasnike je primio i pogostio mjesni biskup, inače Gradišćanski Hrvat, mons. dr. Egidije Živković, provevši ih jedinstvenom crkvom Bergkirche (“crikva na brigu“) u kojoj su svojevremeno svirali svjetski poznati skladatelji Josef Haydn i Ludwig van Beethoven. U crkvi je i grob Josefa Haydna te jedinstveni labirint postaja Križnoga puta s kipovima u ljudskoj veličini. Dan je završio arhijerejskom liturgijom koju je u susjednom Trajštofu (Trausdorf), u župnoj crkvi sv. Lovrinca, služio vladika Kekić, zajedno s mons. Živkovićem te svećenicima dr. Zvonimirom Kurečićem (prebendar), o. Mihajlom Simunovićem (Križevci), o. Milanom Stipićem (Jastrebarsko, Kričke), o. Ivanom Radeljakom (duhovnik sjemeništa), o. Romanom Stupjakom (novoprezbiter), rimkatoličkim svećenicima mr. Željkom Odobašićem (župnik Trajštofa), Štefanom Vukićem (biskupski vikar), Davidom Granditsom i fra Bozidarom Blaževićem. Pjevao je Katedralni zbor pod ravnanjem gosp. Ozrena Bogdanovića, a poslanica (podđakon Livio Marijan, kancelar) i evanđelje (biskup Nikola Kekić) pjevali su se na gradišćansko-hrvatskoj čakavštini, kako je uobičajeno u hrvatskim župama u Gradišću. U homliji je biskup ocrtao povijesni hod Križevačke biskupije i približio bitne značajke bizantskog obreda i Liturgije sv. Ivana Zlatoustoga. Biskup je istakao kako su Gradišćanski Hrvati, baš kao i grkokatolici u Hratskoj, dragocjena kap u slapu šire zajednice koji obogaćuju raznolikošću zemlje u kojima žive. Cijelom događaju osobit je značaj pridodala i nazočnost njezine ekselencije dr. Vesne Cvjetković, veleposlanice Republike Hrvatske u Austriji, koja se poslije liturgijskog slavlja nakratko susrela s biskupima  Nikolom i Egidijem. Poslije liturgijskog slavlja uslijedilo je bratsko druženje uz večeru u župnoj dvorani gdje su izmijenjeni darovi. Sutradan, u nedjelju, 5. studenoga, hodočasnici su se uputili u Beč, glavni grad Austrije, a i nekadašnje Habsburške monarhije, koji osim što je svjetska i europska metropola, također je i vrlo značajan za povijest i kulturu hrvatskih zemalja, pa i grkokatolika na području Hrvatske i drugih zemalja u regiji.

23215799_10207427542046178_9134190675332504609_o

Nakon posjeta grkokatoličkoj crkvi sv. Barbare, koja je i sama započela svoj povijesni hod zaslugom križevačkih biskupa, zatim bečkoj prvostolnici sv. Stjepana (Stephansdom) i kratkog razgledavanja starog središta Beča, svi su se okupili u kapucinskoj crkvi Gospe od Anđela u Beču.

23131990_1764571686900384_3217954567282797592_n

Biskup je služio arhijerejsku liturgiju za pokojnu caricu i kraljicu Mariju Tereziju i propovijedao na temu evanđeoskog odlomka dotične Dvadeset i druge nedjelje po Duhovima, o siromašnom Lazaru i bogatašu, potakavši sve na međusobnu solidarnost i suosjećajnost. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor. Po svršetku liturgije svi zajedno su se uputili u grobnicu ispod crkve, gdje je ispred monumentalne grobnice Marije Terezije služena Panahida (molitveni spomen). Bio je to jedinstveni duhovni i kulturni događaj i doživljaj za sve hodočasnike. (IKA)

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 Odgovora na Hodočašće na grob carice Marije Terezije

  1. nada grčić kaže:

    ..,Miroslav Krleža se sigurno okrenuo u grobu,služiti misu vampiru Hrvatske,tu nešto ne štima,tko je tu lud i neozbiljan,pitam se.

  2. janko kaže:

    Organizator gornje aktivnosti bio biskup Kekić,a koji u desetljeću na čelu biskupije je vrlo malo učinio za svoj kraj i još manje na promicanju žumberačkog duha u biskupiju koju su osnovali naši Đedovi te koji su uvijek bili na braniku Lijepe naše.

Odgovori na nada grčić Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>