Zapis Nikole Badovinca – Hofrata iz 1896.god.

IMG_4840

Na krajeve sjevernog uskočkog pogorja, imenito do vrela vode Kupčine, i do Pogane jame, gdje mi nazočni ljudi pripoviedaše, da je tuj nad Poganom jamom nekoć stajao veliki grad, kapetanija, kojoj da je podloženo žiteljstvo davalo desetinu, i po njenu nalogu obavljalo vojničku službu; voda Kupčina da izvire nedaleko staroga grada Preseke. Muževi oni, koji su ovo kao poznaovaoci okolice pododboru pokazivali i pripoviedali, bili su poimenice: Mitar Kekić, pandur općinskog ureda u Kalju, Ilija Bastašić iz Drašćeg vrha kbr. 1 i Franjo Štokar iz Orehovice kbr. 8, žitelj kranjskog kotora krškog. Imenito je Mitar Kekić pripoviedao da on sve to znade iz usta svog bišega mnogodišnjeg gospodara Efentije Kekića, koji se od Pogane jame jedva pola ure daleko u hrv. žumberačkom pogorju oko godine 1765. rodio i godine 1855.  umro u Vrhovcu i mnoge sam stvari čuo od oca i djeda. Kad su pododbori iz Kostanjevice nastavili svoju obilaznju na sjevernoj strani uskočkog gorja, te obišli Mokrice popeli se kod Bregane na Uskočku goru, ter se dalje prema zapadu spustili se nad Kaljem u južne hrvatske klanjcem k starom gradu, sada ruševine Žumberka. Od istočne strane od potoka Bregane uz Mokrice ispode grebena Uskočke gore sjevernim naslonom na Preseku, zatim dalje prema zapadu izmjedu porušenih kapelica sv. Ilije na hrvatskoj strani i sv. Gere na kranjskoj strani do kraja gorjanskog brda, pak odatle prema jugu do rieke  Kupe kod Metlike. Kranjski grad Sichelburg sa gospoštijom ležao je naime sried Uskočke gore na visoku brdu (969 metara nad površinom mora).

11754855_961533453869462_111646292565458555_o

Hrvatski grad Sichelburg (Žumnberak) leži na podnožju uskočkog gorja na samotniu brežuljku 342 metra nad površinom mora. U samom gradu bilo je mjesta za oko 2o naoružanih ljudi.  Grad Žumberak osim prizemlja bio je tri kata visok, pa nam ga tako opisuje i 80-godišnji starac, Antun Jurgan, žitelj sela Stupe kbr. 10 i župljanin župe pod Žumberkom, koji je taj grad svojim očima vidio u njegvoj cielosti, samo mu je izgorjeli krov manjkao. Taj grad pripovieda Jurgan, da je bio vlastinštvo njekoga grofa. (Zapis Nikole Badovinca-Hofrata iz 1896. o radu ugarsko- hrvatskog pododbora)

admin: Nikola Badovinac bio je gradonačenik Zagreba od 1885.-1889.


Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Zapis Nikole Badovinca – Hofrata iz 1896.god.

  1. Josip kaže:

    Bravo Admine Mićo, krasna je slika N. B. Hofratova “slovenskog Sichelberga”.
    Zanima me tko je autor lijepe slike? Naslikao je i uskočku mušku nošnju! Više svijtloplavi prsluk nego tamno-plavi. Grad ima elemnt, visoku kulu kakvu je imao Sicherstein, odnosno današnji restaurirani Stari grad (Gradina), po kojem je i selo u tri djela(Talani, Bedjari i Draga) s Kekićima dobilo ime Stari Grad Žumberački, jer je taj grad bio napušten nakon smrti Sichersteina, pa prešao u drugoj polovini 14. stoljeća u vlasništvo grofova Celjskih, koji su ga početkom 15. stoljeća darovali tada novoosnovanoj Kartuziji Pleterje, međutim Kartuzijanci grad nisu održavali, pa je postao ruševina prije doseljenja uskoka 1530.
    Je li jedan od četvorica istaknutih Žumberčana koje je 1933. fotografirao dr. Tomislav Firis, Petar ili Pavao Gvozfdanović? Oba su bili župnici! Budući da je za sebe dr. Janko Šimrak napisao samozatajno da je na fotografiji urednik “Spomenice”, može se zaključiti da je fotografija iz Spomenice za 1934. ? Je li tako?

Odgovori na Josip Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>