Živimo u invalidnoj demokraciji

FB_IMG_1510064838396

Godišnji ciklusi po kojima su mjeseci dobili ime ove se godine doista poklapaju. U listopadu lišće opada, u studenom je počelo studeniti. Odražava li se to i na svakodnevni život nacije? Ako bismo željeli biti pakosni, mogli bismo reći da ima u tome dosta sličnosti, jer “Agrokor groznica” i sve ono vidljivo i nevidljivo što se vuče iza nje, polako “trese”, a bojim se da će tresti još jače. U svjetlu i mraku toga dobro je došla knjiga koja na direktan i znakovit način donosi povijesni pregled društvenih uređenja.

Popularni i priznati američki politolog i filozof Jason Brennan pokušao je u knjizi Against Democracy (Protiv demokracije) prikazati povijesni hod društvenih uređenja s vizijom sadašnjosti i budućnosti. Današnja društvena uređenja u većini svijeta teže biti, po paradigmi, starogrčke, odnosne atenske demokracije. Američki politolog iz povijesti izvlači primjer gdje filozof Platon navodi da je država poput broda koji se nasukao na hrid vlastite sigurnosti, a mladi i sposobni bježe s njega. Platon je kritizirao mišljenje drugog atenskog mislioca Perikla, prema kojem samo manji dio građanstva u državi može razviti i proizvesti u djelo ozbiljne ciljeve i planove, dok većina građana ne može prosuđivati o kompleksnim pitanjima, koja se tiču upravljanja državnim institucijama, te ustvrdio da je to jedan od najvećih mitova demokracije.

Tom Periklovom mišljenju iz davne prošlosti priklanja se i suvremeni američki politolog, pogotovo nakon onoga što je Amerika doživjela nakon zadnjih predsjedničkih izbora. Brennan tvrdi da čovjek kvaliteta sadašnjeg američkog predsjednika, a koji je izabran demokratskim metodama, svojom (ne)kvalitetom, nepismenošću, primitivizmom i vulgarnošću, ni u kojem slučaju ne bi smio biti na čelu najmoćnije svjetske sile. Brennan misli da bi demokracija morala prerasti u novu fazu društvenog uređenja i naziva ju “epistokracija”, tj. vladavinom onih koji raspolažu znanjem (episteme – grčki – znanje) i stručnošću. Njegovo mišljenje je da neupućeni i neobrazovani građani ne bi trebali imati mogućnost pristupa glasačkim kutijama. Svoju tvrdnju potkrepljuje primjerom da se ne smije dopustiti da automobil voze oni koji nemaju položen vozački ispit ili ne raspolažu potrebnim psiho-fizičkim sposobnostima. On navodi kako i svaki automobil mora godišnje obaviti tehnički pregled kako bi se mogao koristiti u prometu. Punu odgovornost za građane države, smatra Brennan, moguće je ostvariti jedino ako se uskrati biračko pravo osobama koje ne ispunjavaju temeljne uvjete koliko-toliko racionalnog rasuđivanja.

To potkrepljuje i činjenicom da su takve osobe redovite žrtve predizbornih medijskih manipulacija, što vješti i nedobronamjerni politički “sijači magle” i manipulatori znaju vrlo mudro koristiti na štetu općeg dobra. Ima u toj interesantnoj knjizi još puno lijepih stvari, no kolumna je za to prekratka. Ostaje tek pitanje: kako dugo ćemo živjeti i kako ćemo daleko stići sa sadašnjom invalidnom demokracijom i hoće li budući naraštaji doživjeti bolje dane s epistokracijom? Moje skromno mišljenje priklanja se pozivu jednog drugog suvremenika, pape Franje, prema kojem ćemo ipak morati krenuti od onog osnovnog, a to je promjena nas samih i svojeg srca, što je od svojih učenika tražio i nazaretski učitelj pred dvije tisuće godina. (vlč. Mile Vranešić)

Glasnik Samobora

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Živimo u invalidnoj demokraciji

  1. tomo kaže:

    Gornja slika prikazuje istinu,a afera Agrokor će još mnogo nepravilnosti otkriti.

Odgovori na tomo Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>