Jelenići,1927.god.
Kad su žumberački Uskoci nakon silnih patnji,muka i stradanja stalno nastaniše u današnjoj svojoj krševitoj postojbini,podigoše i osnovaše sela,koja su raštrkana po brijegovima,dolinama i uvalama. Gdje se našao kakav izvor vodice, tu u njegovoj neposrednoj blizini niče i seoce. Sela su brojila po dvije,tri, pa i više zadruga,već prema prostoru i položaju,kako su se mogla urediti i smjestiti te izgraditi stambene i gospodarske prostorije.
Zadružna kuća sa vežom, bila je velika prostorija,složena iz raskoljenih i otesanih većinom tanjih bukovih stabala.Nutarnji prostor je imao jednu sobu i kambricu. U velikoj sobi bila je zidana peć i to u obliku kule,a imala je okolo petnjake. U petnjacima su djeca pržila kriške krumpira i dr. stvari. Između stražnjega dijela peći i protivne joj stijene,bio je dosta veliki prostor,banjak,pun uvijek u zimsko doba dječurlije.U prizemlju opasivale su peć dvije velike i široke klupe,a u njihovu stjecištu stajao je luč,koji je rasvjetljavao svu tu dugačku i široku sobu.Miza je bila obično smještena u sredini sobne stijene,a oko nje klupe, na koje bi prigodom blagovanja posjedali stariji muškarci i žene, a mlađarija bi jela stojećki.Djeca su imali svoju posebnu mizicu,a koja je bila u blizini velike mize. Svu ostalu šupljinu sobe zauzimale su postelje. U kući su bile dvije do tri komore,a u koje se spremala odjeća,obuća i ostala zadružna rubenina.
Kuća Janka Hranilovića,Sošice 1927.god.
Za spremanje žita bili su ambari, u kojima su bile velike škrinje sa više predelja, kamo su se sipala raznovrsna žita. U ambarima držali su se u velikim badnjevima kiselo zelje i repa.Svaka zadruga imal je tik do kuće tri do četiri trapa, kamo su se spremali krumpiri,repa,pesa,korjenje…trapi su bili u zemlji iskopane jame,natkrite malim krovićem proviđenim vratašcima.Za rogatu marvu imala je svaka zadruga i sagrađenu štalu,a za koze i ovce -drobnicu i za krmad-pleter.Zadruge su još imale i pojate,a koje su služile za mlatenje i vršenje žita.
Ljudi iz zadruga sijali su:zob, raž, ječam,eldu, šenicu,a sadili:krumpir,zelje,korabu,grah,korijenje… Također su postojale i plijemnica,a u njih se stavljala slama i pohranjivalo ratarsko oruđe. Sve te gospodarske zgrade bile su pokrivene škopom, koje su se za mlatidbe izrađivale od ražene slame.(napisao Dane Kovačević,učitelj i sakupljač narodnog blaga)
Izvor: SPOMENICA KALENDAR KRIŽEVAČKE BISKUPIJE 1936.GOD. Izdao: Janko Šimrak
Zanimljiv i poučan tekst o tome kako su živjeli naši đedovi,a bilo je puno djece i što se vidi sa gornjih slika. Sakupljač starina Dane je napisao mnoge ovakve tekstove,a koji su puni vrijednih informacija i služe očuvanje starinskih običaja.