Žumberački gospodarski objekti u 20. st.

IMG_20170223_123049Uz standardne objekte seoskog domaćinstva (štale, svinjce i kokošinjce) tu su još i petnjica, šternja, šupa, zidanica, stanja, is, plijemnica, šajar, sjeniki i pod. Petnjica služi za sušenje voća, konoplje i lana prije nego se počnu prerađivati. Rijetko je zidana, češće ispletena od pruća i iznutra premazana ilovačom. U šternju se skuplja kišnica s krovova i služi za napajanje stoke, za pranje i kuhanje. Šupa je daskama obijena prostorija, redovno prigrađena uz pod ili staju, i služi uglavnom za spremanje šušnja i drugog nastira, a po potrebi su u nju sprema poljodjelski alat, kola i ostalo što je seljaku potrebno za poslove na njivi. Riječ zidanica upotrebljava se ne samo za podrum nego i za vinsku klijet. U značenju vinska klijet upotrebljava se i riječ stanje. Is je četvrtasta prostorija u trsju (vinogradu), izgrađena od brvana. Zemljani pod pokriven je škupom. Služi za čuvanje posuđa koje se upotrebljava u vinogradu, a često se u njemu čuva i manja količina vina. Plijemnica je dio poda, izgrađena kao posebna četrvrtasta prostorija slaganjem brvana u visini do trama – nosača krovne konstrukcije. Tako napravljena sliči na veliku kutiju. Veoma je prikladna za spremanje slame i sijena. Za spremanje slame služi i šajer. To je potkrovna prostorija popođena u razini tramova – nosača krovne konstrukcije. Kako je sva na visini, izvrsno je mjesto za čuvanje dijeteline i sijena.

Sjenik je prostorija kojoj već sam naziv kazuje namjenu– služi za spremanje sijena i ostale krme. Nalazimo ga kao samostalnu zgradu ili je prigrađen uz kakvu drugu gospodarsku zgradu. Pod je objekt koji ima posebnu i važnu namjenu u privređivanju. Doduše, njegova se uloga u novije vrijeme izmijenila zbog upotrebe vršalica,ali kako mu je važnost u sklopu gospodarskih zgrada ostala,treba o njemu nešto više kazati. Služi za mlaćenje žita i toj je funkciji prilagođena njegova konstrukcija i izrada. Ima glatke bukove podnice da se na njima može mlatiti pšenica, zob, ječam, ržulja(raž), elda, i sjemenska djetelina. Dovoljno je velik, s dvoja vrata i s vrlo visokim pragom. Sve su mu stijene brvnate i dobro složene, a zrači se pomoću izrezanih malih lina. U brvnate stijene urezane su i rupe za češalj i grablje. Mlati se u određeno doba godine.

Žito se složi u nasad u podu i četiri mlaca, dva i dva zajedno, udaraju cijepovima po njemu, odmičući u određenim razmacima po tri snopa. Mlaćenje odjekuje kao pravilno 4-taktnoudaranje tipa-topa i čuje se nadaleko. Kad mlaci odmiču snopove, mijenja se taktu 3-četvrtinskitipa-topa, a kad mlate tzv.babu, onda se u znak veselja zbog završetka tog napornog posla„tropaju“. Mlati se cijepom osobito zbog izrade škupe. Omlaćeni snopovi se škupaju, tj. povlače kroz češalj ili grablje i tako čiste od korova, zatim se slože i povežu u škupnjake. Omlaćeno žito zgrnjuje se u kut na hrpu, izvije vijalicom i spremi u fršloge u zidanicu.

Boro Milčinović – iz knjige “Žumberak u riječi i slici”, 1971.god.

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

3 Odgovora na Žumberački gospodarski objekti u 20. st.

  1. Josip kaže:

    Zapis Bore Milčinovića, prenesen iz knjige “Žumberak u riječi i slici”, vrijedan je etnološki prilog o životu i radu naših starih.
    Molim, tko zna glavne biografske podatke o g. Bori Milčinoviću, neka ih navede.
    Je li to vrijedni Žumberčan poduzetnik u Kopru, koji je bio dolazio na sastanke KPD Žumberak 2003. – 2006.?

  2. marko kaže:

    Milčinović je rođedn 1945. u selu Badovinci (zaselak Priselje), a umro je prošle godine u Kopru, lijepi pozdrav

  3. Josip kaže:

    Zhvaljujem se Marko na odgovoru! Veoma mi je žao što nas je taj divni čovjek prerano napustio! Iskrena sućut obitelji!

Odgovori na marko Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>