Žumberački Uskoci i ban Toma Bakač Erdödy

thKada je umro veliki hrvatski junak, ban Toma Bakač Erdödy 1624. god., na sahrani su bili prisutni i žumberački Uskoci, koji su u znak žalosti za velikim vojskovođom lomili svoja koplja na zidu katedrale što do onda nije viđeno, ali je ostalo zabilježeno. U velikoj kršćanskoj pobjedi nad Osmanlijama kod Siska 22.6.1593. ban  Toma Bakač Erdödy predvodio je hrvatsku vojsku,a oko 5oo Uskoka iz Žumberka sudjelovalo je u borbi i njih 4o položili su život u zauzeću mosta i stjerivanju neprijatelj u nabujalu rijeku.

 Pri svetom kralju

Prozor Stjepanovog Doma
Priča gotski san;
modri tamjan i aroma
Puni sveti stan.

Stanac kamen, hrabri Toma
Erded, Bakač ban,
Heroj sisačkoga sloma
Sja ko onaj dan.

U katedralu, kad su teške noći,
Na Banov grob zna neka žena doći
S teškim križem cijele jedne nacije,

A kip joj veli: Majko, audiant reges:;
Regnum regno non praescribit leges,
I dok je srca, bit će i Kroacie

                                                                                              Antun Gustav Matoš (1873.-1914.)

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 Odgovora na Žumberački Uskoci i ban Toma Bakač Erdödy

  1. Josip kaže:

    Bravo za objavu pjesme Pri svetom kralju. To je jedna od najdomoljubnijih hrvatskih pjesama! Krasno je recitirana na otkrivanju spomen ploče Tadi Smičiklasu u Mesničkoj.
    AGM je pjesmu posvetio Matiji Lisičaru, danas manje poznatom hrv. književniku.
    Zanimljivo je da AGM zbog rime, kaže “heroj sisačkoga sloma”, a radi se o našoj najvećoj pobjedi nad Osmanlijama! Međutim najvažnije je spomenuti, da nije “hrabri Toma, Erded Bakač ban” izrekao slavne riječi “Regnum regno non praescribit leges”, već njegov daleki potomak grof Ivan Erdedi, hrvatski ban od 1790. – 1806.
    Po Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom te slavne riječi izrekao je ban Ivan Erdedi na saboru u Budimu, 6. lipnja 1790. Sabor je bio sazvan po smrti Josipa II. od strane njegova brata, nasljednika Leopolda II. Na saboru su Mađari htjeli umjesto latinskog, kao službenog jezika uvesti mađarski jezik. Javiti ću se još na ovu temu!

  2. branka kaže:

    Vrijedna povijesna nota

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>