Žumberački Uskoci kroz 16. st.

už1Doseljenjem Uskoka na područje jugoistočnog Žumberka (područje Pećna i Grabra) u rujnu 1530.god. započeo je proces formiranja posebnog obrambenog područja prema Osmanskom carstvu. Prva skupina Uskoka doseljena je upravo na pećansko odnosno grabarsko područje. Izvorni spisi iz 30-ih godina 16.stoljeća navode da su Uskoci naseljeni sve do grada Lipovca u današnjem Samoborskom gorju,a dio se smjestio u neposrednoj blizini utvrđenog grada Samobora gdje su kasnije postali sastavnim djelom gradske samoborske posade. U vrijeme doseljenja vojnog stanovništva prostor Grabra nije bio naseljen. Cijelo je područje bilo obraslo u guste šume a rijetki su bili i šumski proplanci. Uskoci su strateški naseljeni na vrhove brda (Grabarak, Zečak-Višoševići, Brezovac itd.).

zečakNa taj način započelo je vojničko teritorijalno uređenje jugoistočnog dijela Žumberka. Klanci i udoline u okolici koje su predstavljale sigurnosni rizik u slučaju turskih napada ostavljene su nenaseljene. Osim strateškog naseljavanje na žumberačke uzvisine vojni stratezi posebnu su pažnju posvećivali i žumberačkom reljefu s osobitim naglaskom na potoke. Potoci su naime podizanjem brana vrlo lako mogli postati zapreka za pristup uskočkim naseljima. Osim toga brane su Žumberački uskoci kao profesionalni vojnici koristili u svom specifičnom načinu ratovanja. Uskoci su najčešće napadali iz zasjede,u više manjih međusobno koordiniranih skupina komunicirajući posebnim načinom. Žumberački uskoci opremljeni najboljim austrijskim naoružanjem koristili su način munjevitih udara sa brzim povlačenjem tako da se neprijatelj nije mogao efikasno braniti.

Sveta_Jana_TuranjOstaci nekadašnje utvrde u Svetoj Jani

Primjer uskočkog specijalnog ratovanja može se vidjeti na slučaju bitke kod Svete Jane 1592.godine. Osim iznimne opremljenosti za onodobno 16.stoljeće, Žumberački uskoci imali su i veoma organiziranu obavještajnu službu. Svoje uhode imali su u Bosni (Bihaću, Kladuši, Cazinu itd.) i to među samim turskim vojnim zapovjednicima. Pravovremeno obavještavanje značilo je u pravilu i dobivanje bitaka. Među povjesničarima se dugo vremena nije mogao odgonetnuti razlog iznimnih vojnih uspjeha Žumberačkih uskoka,ali ta je nepoznanica uklonjena otkrivanjem dokumenata u ljubljanskom arhivu koji svjedoče o nevjerojatno organiziranoj mreži tajnih uskočkih suradnika koji su tijekom 16.st. iz Bosne u Žumberak dojavljivali povjerljive informacije o stanju i kretanju turske vojske. Uzmemo li  arhivske dokumente iz 16.st. možemo zaključiti da je vojska Žumberačkih uskoka bila organizirana po svim vojnim pravilima. Uskoci su u Žumberku organizirani počevši od zapovjedništva, logistike,obavještajne službe, diverzanata-uhoda, redovnih vojnika pa sve do posebne ili elitne postrojbe konjanika koja je činila udarnu snagu cijele vojne organizacije. Broj elitnih konjanika tzv. „kraljevskih žumberačkih uskoka“ međutim nikada nije prelazio broj od stotinu osoba,dok je običnih vojnika (pješaka uskoka) znalo biti i do sedam stotina. Razlog je tome bio financijske naravi.

szr1Stanko Zubović – uskočka granica

Vojnici pješaci nazivani samo „uskoci“ imali su naime niže plaće dok su konjanici bili puno bolje plaćeni. U elitnu postrojbu redovito su ulazili najsposobniji vojnici koji su stjecanjem statusa „kraljevskog žumberačkog uskoka“ dobivali i posebne povlastice vladara u vidu plemstva,visokih plaća i dodjele zemljišta. Dio „kraljevskih uskoka“ zbog iznimne hrabrosti iskazane u borbi s Turcima dobivao je i dodatne privilegije kao primjerice pravo na uvoz soli te pravo na lov i korištenje šuma. Najnoviji podaci iz arhivskim fontova daju nam cjelovitiju sliku o životu uskoka sa ovdašnjeg područja. Pred nama je svakako sustavno i temeljito istraživanje povijesti Žumberačkih uskoka sa područja Grabra stoga je i bitka kod Svete Jane iz 1592. godine važna za sagledavanje cjelovite slike povijesti ovog dijela Žumberka.

8_oNa uskočkom groblju u Grabarku –  svibanj 2017.

Osim toga od posebnog je značaja i uloga uskočke zadruge Bubanović iz Grabarka koja je imala zadaću vršenja službe zaštite porodice Erdody u Jastrebarskom. Uskoci sa područja Grabra u vojnoj povijesti Žumberka zauzimaju zasigurno posebno mjesto.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uskočki spomenik u Grabru

Napose treba istaknuti grabarske vojne zadruge Bubanović, Gvozdanović, Delivuk, Heraković i Višošević koje čine nukleus budućeg istraživačkog rada. Hrvatska povijesna znanost na žalost sve do sada nije posvećivala dovoljno pažnje Žumberačkim uskocima koji su stoljećima svojim vlastitim životima štitili stanovništvo Hrvatske i ovoga dijela Europe. Nadamo se da će vrijeme koje je pred nama otvoriti prostor za nove znanstvene radove na temu Žumberačkih uskoka.  Napisao: Tomo Gvozdanović

Foto zapis:

pećno1-1024x642brezovac1-1024x76810409358_10152148130770866_4227354468474182927_n111932 .grbardelivukizs

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>