Naše crkve

Župa Grabar

Župa je osnovana 1810. god., a crkva  Rođenja svetog Ivana Krstitelja u Grabru sagrađena je 1912. g .Groblje u Grabru nalazi se  uz samo crkvu  i lijepo je uređeno. Gkt.  župa sv. Ivana Krstitelja obuhvaća ova sela:Raići, Đurašini, Pavkovići, Višoševići, Golubići(Grabar), Šobatovići, Pavlanci, Brezovac, Herakovići(Grivše), Jelenići, Grabarak, Redovje,Bukovac, Šimraki,Delivuki i Sveta Jana. Uskoci su ovo područje Žumberka  naseli  1530. i 1531.god.,a prije osnivanje župe u Grabru vjernici su spadali pod župu Pećno.Prvi župnik u Grabru je bio Marko Raić,a drugi Daniel Garapić.Danas župom upravlja o. Mile Vranešić. Sredinom prošlog stoljeća župa je  imala tisuću vjernika,a danas oko stotinjak.

Žumberčanka  pred spomenikom  u župi Grabar

Poznate osobe iz župe Grabar su: fedmaršal Vid Gvozdanović,biskup Janko Šimrak,rektor Ivan Pavković i biskup Silvestar Bubanović. Ova mučenička župa dala je i svećenike patnike:Ivana Šimrak.Pavla Gvozdanović i Iliju pl. Gvozdanović. Poznati su još bili svećenici iz ove župe:Mile Golubić, i Stanko Višošević. Ivanjsko proštenje svake godine je lijepo posjećeno u šestom mjesecu,a zahvaljući pobožnom narodu i upravitelju župe crkva,okoliš i nekadašnja škola su brižno uređeni.

Marijini štovatelji pred špiljom u Čeićima

Stan za župnika, koji se nalazi o u dragi Čeići,uništen je tokom drugog svjetskog rata,a crkva je bila dosta oštećena i zapaljena 1947. godine. Danas je crkva obnovljena i napravljen je spomenik velikanima ove župe,a koji je otkriven 2006. godine. Lurdska  špilja  kod izvora viteza Vida Gvozdanović u blizini ruševina nekadašnjeg župnog dvora ima kip Majke Božje i udaljena je par minuta od crkve.Vid pl. Gvozdanović, vitez reda carice Marije Terezije pokopan je u crkvi sv. Ivana Krastitelja u Grabru. Ova ponosna župa ima i šest obitelji koje su dobile svoje grbove,a zbog zasluga u obrani kršćanstva. Grbove imaju ove obitelji: Gvozdanović,Delivuk,Heraković,Bubanović,Šimrak i Višošević.Teritorijalno  župa Grabar nalazi se većim dijelom u gradu Samobor,a manjim dijelom u Jastrebarskom.

Telefon župnika je 01-3387-600.

_______________________________________________________________________________

ŽUPA SV. PETRA I PAVLA – SOŠICE

rom_2798Župa u Sošicama spominje se već 1746.god.,a župna grkokatolička crkva sv. Petra i Pavla sagrađena je 1750. Prostrana crkva je dužine 20 m, širine 10 m, i visine do krova 8 m. U zvoniku crkve koji je visine 17 metara nalaze se tri zvona. Crkva posjeduje lijep ikonostas i iznimno vrijedne dvije crkvene zastave koje su na području Žumberka po svojoj starini jedinstvene. Godine 1913. crkva je iznutra umjetnički oslikana.

Župni dvor sagrađen je 1907. g.,a oko istog se nalazi i župno zemljište.Na području župe nalazi se šest kapela. U središtu naselja Sošice nalazi se kapela sv. Antonija Velikog koju je kao zadužbinu podigla obitelj Hranilović. Kapela je duga 6.30 m, široka 3.50 m, a visoka 7 m. U selu Visoče stoji kapela sv. Ivana Krstitelja sagrađena 1905. Duga je 11 m, široka 6 m, a visoka 20 m. U zvoniku se nalaze dva zvona težine 350 kg i 175 kg. Uz kapelu je groblje.

Kapela Uspenija presvete Bogorodice u selu Sopote sagrađena je 1873.god i duga je 8 m, široka 5 m, a visoka 15 m. Ima dva zvona težine 68 kg i 48 kg. Uz kapelu je groblje.U Kekićima se nalazi kaplela sv. Ćirila i Metoda izgrađena 1933. g. Duga je 6 m, široka 4,70 m, a visoka 6.50 m. U zvoniku ima jedno zvono težine 101 kg. Kod kapele se nalazi groblje.

Kapela sv. Ilije u Jezernicama sagrađena je 1895. g. Duga je 9,50 m, široka 5 m, a visoka 15 m. Ima dva zvona, prvo težine 350 kg i drugo staro težine 50 kg iz 1775. g. Uz kapelu stoji groblje. U sklopu samostana časnih sestara Bazilijanki u Sošicama nalazi se kapela Presvetog srca Isusova dimenzija 8×5 m.U blizini župnog dvora u Sošicama nalazi se sačuvana prva žumberačka pučka škola koju je osnovao grkokatolički biskup Vasilije Božičković. Iz sošičke župe potječu četvorica križevačkih biskupa: Gabriel Smičiklas, Gjuro Smičiklas, Ilija Hranilović i Nikola Kekić. Župi Sošice pripadaju sela: Reštovo, Kordići,Stari Grad(Kekići), Jezernice sa zeselkom Mrke, Plavci, Visoče, Sopote,Donji Oštrc (zaselak Garapići), Relići i Sošice sa zaseocima;Kovači, Gornje Selo, Boići,Garapići, Maršići,Tarači, Radići i Hranilovići(Bazeki, Repinci i Vune).U Reštovu je rođen veliki hrvatski povjesničar Tadija Smičiklas.

soSošice, 2011.god.

Župom Sošice dug niz godina upravljali su ovi svećenici: Mile Golubić, Stanko Višošević,Ćiril Drohobecki… Na čelu ove župe je od 1961.-1964. god. bio svećenik i novinar Živko Kustić. Danas je svećenik u Sošicama Marjan Jeftimov ( telefon 6297-516).

________________________________________________________________________________

Župa Kašt

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Župa sv. Antuna Velikog u Kaštu spominje se već 1776. godine u vrijeme biskupa Vasilija Božičkovića. Prvotna župna crkva izgrađena od drveta bila je posvećena sv. Andriji Prvozvanom, ali je zbog njezine dotrajalosti na drugom mjestu 1828. sagrađena nova zidana crkva sv. Antuna Velikog, koja je krajem 19. st. iznutra oslikana. Crkva posjeduje vrijedan ikonostas iz 19. st. i najstarije žumberačko evanđelje iz 1774. g. U oltaru se nalazi jedinstveni baldahin. U zvoniku crkve postavljena su tri zvona: veliko težine 800 kg posvećeno sv. Iliji, srednje posvećeno sv. Antunu i malo posvećeno Presvetoj Bogorodici. Iz prvotne kaštanske crkve sv. Andrije ostao je sačuvan najstariji žumberački antimins iz 18. st. koji se čuva u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu. Prostrani župni dvor sagrađen je 1886. g. u središtu naselja.

Na području župe nalaze se četiri kapele. Najstarija sv. Nikole u selu Badovincima svojevremeno je služila i kao župna crkva za sva sela današnjih župa Kašt i Sošice. U crkvi je od najstarijih vremena ostao sačuvan izvorni kameni pod, jedinstven na području cijelog Žumberka.Uz crkvu je od 2005. god. i spomen-ploča žumberačkim uskocima,a koju je darivao grad Zagreb. U selu Dančulovići postoji kapela Svetog Duha s ikonostasom, a u tornju su dva zvona. Kapela sv. Juraja nalazi se u Brašljevici i također ima ikonostas i dva zvona. Mala kapela Pokrova presvete Bogorodice nalazi se u selu Balići u kojem je, na drugom mjestu, u uskočko vrijeme postojala drvena kapela sv. Nikole.

U ovoj župi je rođen zagrebački gradonačelnik Nikola Badovinac(Hofrat),a koje je bio prvi čovjek grada Zagreba od 1885.-1889. Župa Kašt je dala poznate svećenike Herake i Hrnjake te akademika Heraka iz Brašljevice. Adresa župe je Kašt 16, 47284 Kašt i telefon 01-6297-516.

_________________________________________________________________________________
ŽUPA USKRSNUĆA GOSPODNJEG – RADATOVIĆI

frŽupa Radatovići spominje se i kao župa Svete Nedjelje u Žumberku već 1623. za vrijeme prvog marčanskog biskupa Simeona Vratanje. Župna crkva Uskrsnuća Gospodnjeg podignuta je na današnjem mjestu 1870. g. Duga je 18 m, a široka 9 m. U zvoniku visine 19 metara nalaze se tri zvona težine 635 kg, 365 kg i 174 kg. U crkvi se nalazi vrijedan ikonostas iz 1880. g., Evanđelje iz 1895.g., te kalež i petohljebnica iz 19. st. U crkvi se čuva i hrvatska trobojnica iz 1912. godine. Župni dvor se nalazi u blizini crkve i površine je 110 m². Župa posjeduje pet jutara zemlje, u naravi: voćnjak, oranice, livade i šume.

Na području župe nalazi se devet kapela:

-Kapela Svih Svetih na groblju u Radatovićima ujedno je svećenička grobnica
-Kapela sv. Ivana Krstitelja u Liješću, u narodu nazivana sv. Jovan, potječe iz 18. stoljeća. Duga je 10.65 m, a široka 3.60 m. Kapela ima zvonik sa dva zvona. Uz kapelu se nalazi groblje.
-Kapelica Uspenija presvete Bogorodice u Dragoševcima, koja se u narodu naziva Divica Marija, podignuta je u 18. stoljeću. Dužine je 11, 70 m, a širine 3,60 m. Kapela u zvoniku ima jedno staro zvono iz 1694. godine. Navodno je crkva po nalogu tadašnjeg župnika sagrađena na mjestu gdje se prema kazivanju vjernika ukazivala žena vanredne ljepote. Uz kapelu se nalazi groblje.

cš-Kapela sv. Aranđela Mihaela u Šiljkima podignuta je 1910. g. Duga je 6.50 m, a široka 4.85 m. U tornju se nalazi jedno zvono. Uz kapelu se nalazi groblje.
-Kapela sv. Ilije na Svetoj Geri, ima jedno zvono.
-Kapela Presvete Bogorodice u Pilatovcima
-Kapela Presvete Bogorodice u Kuljajima
-Kapela sv. Nikole u Bulićima
-Kapela sv. Dimitrija u Malincima.

U župu Radatoviće spadaju ova sela: Radatovići, Sveta Nedjelja, Dučići, Doljani, Milčinovići, Grmki, Gaj, Vukšići, Ratkovići, Keseri, Liješće, Dvor,Sekulići, Malići, Rajakovići, Bulići, Gudalji, Kuljaji, Kunčani, Malinci, Cvjetiše, Dragoševci, Brezovica, Goleši, Pilatovci,Šiljki i Kamenci. Kao svećenik duboki trag u ovome kraju ostavio je vlč. Jure Hrnjak.

Po doseljenju uskoka na području župe postojale su kapele sv. Marka u Liješću i sv. Juraj u Dragoševcima, danas mjesta nisu obilježena. U župi je tijekom 18. stoljeća djelovala svećenička obitelj Pruščević, a kasnije je u Radatovićima svećenik Jovan Hranilović ispjevao nadaleko poznate „Žumberačke elegije“.

Danas župom upravlja župnik vlč. Zinovije Zastavni, telefon 047-754026.

_____________________________________________________________________________________

Župa Oštrc

Područje  današnje župe  sv. Marije Magdalene iz Oštrca spadala je u povijesti pod župu Pribić, Vivodinu i Žumberak.Godine 1815.narod  uputilo je uputio  molbu caru Franji da osnuje samostalnu župu Oštrc. Car je povoljno riješio njihovu molbu te je  1827. god. počela sa postojanjem župa Oštrc. Župniku za stan je dodjeljen  ” Čolnićev dvorac”, građen 1752. god., a koji je bio u vlasništvu Vojne krajine.

Osim župne crkve radi razbacanosti sela postoji nekoliko kapela. U Kostanjevcu Majke Božje od sedam žalosti, u Sošicama Majke Božje uznesenje na nebo , u Cerniku sv. Jelene i u župnom dvoru sv. Josipa.Župa Oštrc posebno se duhovno preporodila za vrijeme župnika Adama Šimeckog,a godine 1935/36. osnovan su četiri društva i to je bilo zlatno doba ovog dijela Žumberka.U vrtlogu rat 1943. god. nastradao je tadašnji upravitelj župe o. Karlo Ivančić.Do danas župom Oštrc upravljalo je 32 svećenika, a svima nama je u sjećanju ostao o. Mirko Žabčić. Pokojni Žabčić bio je upravitelj ove župe punih 24 godine i to od 1973.god. do 1997.god.

Djevojke iz Oštrca,1975.god.

Sela i zaseoci koji pripadaju župi Oštrc su: Jurkovo Selo(Berdiki,Skoki,Selašce) , Balabani, Bezjaki, Kostanjevac, Simenići,, Feletari, Vlašići, Župani, Oštrc Donji( Radelji,Baroni, Stanišići,Bučari, Gorniki,Donji Mahovlići,Ribići,Krajačići, ),Duralije,Tupčina, Oštrc Gornji(Kokoti,Bukovci,Gornji Mahovlići) ,  Slobodnjaki, , Cernik te manji dio sela Reštovo i Sošice.U ovoj župi 1906. god.  bilo  je  2522 vjernika,a danas oko 350.Danas župom Oštrc i Krašić upravlja svećenik Dragutin  Kučan. Proštenje ova rimokatolička župa ima u lipnju,a tada se slavi sv. Vid. Tokom ovog ljeta obnovljen je krov na župnom dvoru(Čolnićevom dvor) i to uz pripomoć kardinala Bozanića. Zagrebački biskup Peter Petretić(1648-1667.) je rodom iz ove župe i podaci govore da se rodio 1604. god. u Sošicama.

Telefon župnika je 01-6270-703

__________________________________________________________________________________

Župa Pećno

Župa u Pećnom spominje se 1764. godine, a najstarije matice su od 1796.god.Crkva u Pećnom posvećena je Uznesenju presvete Bogorodice i na taj dan župa slavi svoje godišnje proštenje.Teritorijalno ova župa graniči s grabarskom,pribićkom,sošičkom i mrzlopoljskom župom. Uskoci na ovo područje dolaze uglavnom u prvoj seobi 1530. god. To je jedna od najstarijih župa na Žumberku. Župna crkva sagrađena je 1824. godine, dugačka je 22 metra, a široka 11. Potpuno je obnovljena u razdoblju od 1955. do 1958. godine u vrijeme dok je župama Pećno i Grabar upravljao župnik Ljubomir Kiril Ramač.Najdulje su župu Pećno vodili svećenici: Makso Hranilović i Pavao Gvozdanović. Ova dvojica svećenika su bili jako uspješni u upravljanu župom,a koja je brojila oko tisuću vjernika.

Prije pedesetak godina ova župa brojila je oko 600 vjernika, a danas oko 40. Župa Pećno ima tri groblja:jedno u Pećnom, drugo u Drašćem Vrhu i treće u Rudama. Osim župne crkve u župi Pećno postoji i kapela sv. Ilije u Drašćem Vrhu. U početku je pećanski župnik stanovao u Pribiću. Nakon toga postojao je drveni župni stan pod selom Grubači. Zidani župni stan sagrađen je za župnikovanja župnika Janka Gvozdanovića između 1815. i 1830. godine. Slike na ikonostasu u župnoj crkvi izradio je oko 1958. god. akademski slikar Zlatko Latković.
Pod uskočkom lipom u Pećnom

Na zapadnoj strani od crkve vidi se selo Čučići,a tamo se rodio hrvatski filozof i književnik dr Šime Čučić.Iz župe Pećno potječe grkokatolički biskup Jozafat Bastašić. U drugom svjetskom ratu župni stan je uništen i od njegovih ostataka sagrađena škola u Pećnom. Sadnašnji župni stan sagrađen je 1941. godine, a kupljen je 1958. godine. U župu Pećno spadaju sela: Pećno, Posinki, Bratičići, Grubači, Stići, Gračac, Ruda, Hranilovići, Vranjak, Požari, Goljak, Staničići, Čačili, Čučići, Drašći Vrh i Prevod. Već dugi niz godina u župi ne stanuje župnik, nego župom Pećnom upravlja župnik iz župe Blagovijesti u Pribiću(o Nenad Krajačić). Na Veliki Mašu vrati se život u Pećno,a tako će biti i o.g..

Telefon župnika je 01-6270524.

______________________________________________________

ŽUPA MRZLO POLJE

mpŽupa se spominje već 1641. u vrijeme marčanskog biskupa  Maksima Predojevića. Župna crkva sv. Petra i Pavla sagrađena je 1666. g., a dimenzije su joj: dužina 19 m i širina 6,8. U zvoniku koji je tijekom stoljeća više puta nadograđivan nalaze se tri zvona. Najveće težine 788 kg posvećeno je sv. Petru i Pavlu, zatim slijedi srednje zvono težine 325 kg i najmanje težine 71 kg posvećeno sv. Petki. Zvono sv. Petke najstarije je u Žumberku,  a potječe iz 1641. godine. Velebna zgrada današnjeg župnog dvora potječe iz prve polovice 17. st. i prvotno je služila u vojne svrhe. Kasnije otkupom postaje crkveno vlasništvo i dobiva  namjenu za smještaj župnika. Unutar župnog dvora nalazi se kućna kapela Pokrova presvete Bogorodice u kojoj se čuva najstarija žumberačka ikona sv. Joakima i Ane iz 17. stoljeća. Župa posjeduje četiri jutra zemljišta što u naravi čine: voćnjak, oranice, livade i pašnjaci.
Na području župe nalazi se pet kapela.

  1. Kapela Presvete Trojice u Tomaševcima sa  preslica zvonikom i dva zvona.
  2. Kapela sv. Nikole u Osunji sa malim tornjem i jednim zvonom.
  3. Kapela sv. Obitelji u Glušinji.
  4. Kapela Uspenija presvete Bogorodice na groblju u Tomaševcima, podignuta na mjestu starije crkve Presvete Trojice. Ima jedno zvono.
  5. Kapela sv. Petke na Budinjaku koja se urušila 1841. godine nalazi se u početnoj fazi obnove. Pripremljeni su temelji za daljnje podizanje ovog objekta.

U uskočko doba na području mrzlopoljske župe postojale su grkokatoličke kapele: u Danima sv. Sava Posvećeni, u Tisovcu sv. Vid, u Osunji sv. Aranđel Mihael i na Budinjačkom polju Sveta velikomučenica Nedjelja. Oko kapela uglavnom su bila i groblja. U sjedištu župe u Mrzlom Polju biskup Vasilije Božičković osnovao je pučku školu. Ista školska zgrada postoji i danas. Iz ove župe potječe i znameniti križevački biskup dr. Konstantin Stanić. Danas župom upravlja o. Gorazd Bastašić.

__________________________________________________________________________

Župa Podžumberak (Žumberak)

ep

Crkva i pil u Podžumberku

Crkva Svetog Nikole je srednjovjekovna građevina sa sačuvanim tragovima gotike i baroknim inventarom,a nalazi se u prekrasnom prirodnom okruženju. Ova rimokatolička žumberačka župa sv. Nikole biskupa  osnovana je 1334.godine., a crkva je građena u 16. stoljeću. Crkva je danas u zapuštenom stanju kao i župni stan. Sjedište ove župe je selo Žumberak( Bernardići).

Danas u ovoj župi ima oko 110 vjernika, a sela koja još pripadaju župi su: Kupčina Žumberačka, Stupe, Žamarije, Markušići, Bartakovići , Željezno Žumberačko i Veliki Vrh. U neposrednoj blizini crkve je barokni zidani pil,a gdje su se prema tradiciji izvršavale kazne. Malo dalje od ove crkve su i rurševine Novog grada Žumberka. Ova župa ima  i dvije kapele, kapela sv. Roka u Žumberačkoj Kupčini  i kapela Srca Isusova u Markušićima.Do 1996.god. ovom župom je upravljao oštrči župnik, Mirko Žabčić, a nakon njegove smrti župom upravlja župnik župe Pribić Stjepan Dijaneš. Misa je svake nedjelju u 9 sati u kapeli sv. Roku u Kupčini,a broj od svećenika je 01-6270-o80.

_____________________________________________________________

Blagoslovljena grkokatolička crkva u Samoboru – Uskočka ulica

Prva crkva posvećena Abrahamu

Blagoslovljena grkokatolička crkva u Uskočkoj ulici

Dana 9.10.2004., na spomendan Abrahama, blagoslovljena je u Samoboru u Uskočkoj ulici grkokatolička crkva, posvećena praocu vjere Abrahamu, ocu monoteizma, tj. svih triju monoteističkih vjera. Blagoslov je obavio izaslanik biskupa Nikola Kekić, rektor grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, a propovijedao je don Živko Kustić. U svojoj je propovijedi istakao važnost i ulogu praoca Abrahama za sve tri vjere koje ga prizanju svojim inspiratorom, a naglasio je i važnost prisustva grkokatolika na ovom području. Oni su doprinos bogatstvu katoličke crkve, kako u Hrvatskoj, tako i u Samoboru i okolici, a svojim životom, radom i vjerskim životom iskazuju različitost u jedinstvu, rekao je Kustić.

Valja napomenuti da je nova grkokatolička crkva, inače primjer jednostavnosti i skromnosti, jedina crkva u Samoboru i okolici čiji je kamen temeljac posvetio Papa. Nakon blagoslova i služenja svete mise u dvorištu grkokatoličkog pastoralnog centra održano je proštenje obogaćeno pravom žumberačkom janjetinom. Duhovni centar Praoca Abrahama osnovan je po križevačkom vladici Slavomiru Miklovšu 3. ožujka 2006. godine. U sklopu centra nalazi se crkva Muka presvete Bogorodice koja je uređena i predana za bogoslužje  9. listopada 2004. godine, a posvećena po istom vladici 24. lipnja 2006. godine.  Crkva je dimenzija 14 m dužine, 7 m širine i 6.5 m visine. Crkva ima ikonostas u bizantskom stilu. U crkvi se nalaze vrijedni liturgijski predmeti iz 19. stoljeća: kalež, Evanđelje i oltarni križ. Duhovni centar ima vlastiti stambeni objekt površine 188 m² i pripadajuće zemljište površine 700 m². Duhovni centar podignut je kao zadužbina grkokatoličkog svećenika Zlatka Latkovića. Danas župom upravljan Danijel Vranešić mob.098-9796427.

__________________________________________________________________

Grkoatolička župa Karlovac

kaGrkokatolička župa u Karlovcu osnovana je već 1797., ali se zbog određenih nesuglasica župnika uvelo u službu tek 1814. godine. Tijekom 19. stoljeća župa nije napredovala te zamire. Za potrebe karlovačkih grkokatolika osnovan je iznova 1972. duhovni centar koji će 1.listopada 1986. biti uzdignut na razinu župe. Od osnutka župa nema vlastitu crkvu  već se za grkokatolička bogoslužja koristi crkva Ranjenog Isusa u vlasništvu rkt. župe Majke Božje Snježne. Dimenzije crkve su: dužina 15 m, širina 8 m, a visina zvonika je 15 m. Crkva ima jedno zvono iz 1692.g. težine 150 kg. Župa nema vlastiti župni dvor, a za potrebe stanovanja grkokatoličkog župnika koristi zgrada u vlasništvu časnih sestara Bazilijanki. Ovom župom upravlja o. Željko Pajić- telefon 047 415-946.

___________________________________________________

Krašićka crkva

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Krašićka crkva

Glavnim trgom u Krašiću dominira Župna crkva Presvetoga Trojstva. Prvi puta se spominje 1334. godine. To je kasnogotička crkva, koja je barokizirana vjerovatno 1759. godine, a uz njen zapadni ulaz podignut je zvonik 1771. godine.

U starom svetištu se nalazi barokni oltar iz 1743. godine, sa slikom Sveta tri kralja, a na vrhu oltara su prekrasne skulpture Presvetoga trojstva. Početkom 20. stoljeća, točnije od 1911. do 1913.godine, po projeku poznatog arhitekta Stjepana Podhorskoga, se dodatno proširuje. Takav izgled je zadržala do danas. Ova crkva koja je skoro, sedamsto godina stara građevina čuva gotičko svetište, barokni oltar, mramorni oltar kao i rokoko monstrancu te drveni reljef golgote. Slike na stropu u unutrašnjosti crkve naslikao je slikar Marko Rašica.

Špilja Gospe Lurdske postavljena je po želji blaženog Alojzija Stepinca a postavila ju je kiparica Mira Wood. Varaždinski biskup Marko Culej blagoslovio je novi oltar u čast blaženog Alojzija Stepinca, 2. listopada 2004 godine. (telefon župnika u Krašiću je 6270-703)

___________________________________________________

Župa sv- Ćirila i Metoda-Zagreb

sjgGrkokatolička župa sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu osnovana je po vladici Iliji Hraniloviću 1886. godine, kada je na mjestu nekadašnje crkve sv. Vasilija (1831.) podignuta nova posvećena sv. Ćirilu i Metodu. Župa od svog osnutka nema vlastiti župni dvor, već Grkokatoličko sjemenište od davnina ustupa župi jednu prostoriju koja služi kao župna kancelarija i od 1932. jednu dvoranu uz sakristiju za potrebe župnih aktivnosti. Požar grkokatoličkog sjemeništa 1766. uništio je dragocjene knjige koje bi mogle osvijetliti  rad svećenika na pastoralnom planu. Nakon požara matice se vode od 1789.  Župa je usko vezana za nastanak Sjemeništa (1681.) jer su i prije službenog osnivanja župe svećenici i rektori Sjemeništa vodili pastoralnu skrb za grkokatoličke vjernike na području Zagreba i okolice. Matične knjige grkokatoličkog dušobrižništva u Zagrebu redovito su vođene od 1812. godine. Župna crkva sv. Ćirila i Metoda izgrađena je po nacrtu Hermana Bollea u bizantskom slogu pročelja a vrijednim mozaikom.

?????????????

unutr. crkve

U crkvi su i vrijedne slike Ivana Tišova. Ikone na ikonostasu izradili su E.A. Bučevski i prof. Nikola Mašić. U zvoniku crkve koji je visine 50 m nalaze se tri zvona: najveće teško 782 kg posvećeno je sv. Ćirilu i Metodu, srednje težine 395 kg posvećeno je Presvetoj Bogorodici i najmanje teško 230 kg posvećeno je sv. Vasiliju. Crkva posjeduje dragocjeni križ za tetrapod, kivot i dvije plaštanice, te umjetnički izrađen komplet ripida za križem. Na području župe u gradu Zagrebu djeluje samostan časnih sestara Bazilijanki koji ima vlastitu kapelu u kojoj se čuva jedna od najvrednijih ikona u eparhiji. Na području župe djeluje i samostan časnih sestra Služebnica unutar kojeg se nalazi  kapela. Župom od 2016. upravlja župnik Danijel Hranilović.

___________________________________________________________________________
KAPELA SVETOG ILIJE NA SVETOJ GERI

Najviši vrh Žumberačke gore, ali i cjele sjeverozapadne Hrvatske,Sveta Gera(1178 m n.v.) ponosan je svoju kapelicu svetog Ilije.Ova kapelica nastala je u 15.stoljeću i pripadala je zagrebačkoj nadbiskupiji. Sačuvan je donji dio orginalne građevine,ali se može prepoznati gotička sakralna arhitektura po četverouglastom kamenom oltaru i dva kamena zidna postolja ispred oltara.Ostaci su bili dovoljno sačuvani da ih se konzervira i na njima podigne drveni krov i toranj,a sa strane sakristija.

Blagoslov obnovljene kapelice bio je 18. srpnja 1993.godine. Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić je blagoslovio obnovljenu kapelicu i pozdravio mnoštvo naroda na Svetoj Geri.Grkokatolička kapela sv. Ilije Proroka obnovljena je zahvaljući o. Mili Vranešiću,a koji je bio i inicijator izgradnje ceste od Sošica do Svete Gere.


Svake godine na sv. Iliju(20.07) je tradicionalno proštenje i okupi se mnoštvo hodočasnika iz Hrvatske i Slovenije.Unutar crkve se nalazi i malo planinarsko sklonište.Sa slovenske strane stoje ostaci crkvice sv. Jere iz koje raste visoko drvo jarebike-u proljeće okićeno bijelim cvjetovima,a ljeti crvenim plodovima.Između ovih kapela prolazi državna granica,a jedna od druge udaljene su 30 metara.I jedna i druga kapelica stoje tu već stoljećima i uvijek su si ostale dobre prijateljice te neka ostanu još dugo i neka se ponose jedna drugom.

_____________________________________________________

ŽUPA KALJE

kalje1-200x300Crkva sv. Mihaela Arkanđela u Kalju postoji od 1670. godine, dok je župa utemeljena 1821. godine. Tada je izgrađen i župni dvor. Svetkovina proštenja održava se 29. rujna na dan sv. Mihaela, odnosno prvu nedjelju poslije. Pokraj crkve stoji 300 godina staro drvo lipe. Tri su župnika značajna u povijesti crkve: župnik Josip Tomlinović (1930.-1959.) začetnik je osnivanja Hrvatske seljačke čitaonice u kući Augustina Belanića; za vrijeme župnikovanja Vinka Igreca (1939.-?) obnovljena je crkva i u njoj uvedena struja, a treći je, legendarni “pop Štef”, Stjepan Ivanušić (1948.-2008.), službovao u Žumberku 29 godina, od toga najviše u župi Mrzlo Polje – Kalje. Bio je vrlo omiljen među Žumberčanima, a pokopan je na osobnu želju pokraj kapelice sv. Petke iznad Budinjaka.

U Kalju je prema zapisniku vizitacije 1863. godine osnovana škola samo za mušku djecu, a nastavu je održavao u jednoj seljačkoj sobi učitelj Nikola Blažević. Nakon Drugog svjetskog rata izgrađena je zgrada škole (prva je spaljena u ratu), u kojoj je najprije bila osnovna škola, a potom osmoljetka s nekoliko nastavnika. Školu je pohađalo oko 250 učenika. Znamenit je bio upravitelj škole (1965.-1968.) mr. Pavle Skok, organizator susreta zagrebačke omladine i umirovljenika sa stanovništvom Kalja. U najnovije doba škola je zatvorena zbog malog broja učenika. U blizini škole nekada je bio mjesni ured i vatrogasno društvo. Danas župom Kalje upravlja o. Juraj Jernejić, mob. 098-262-669.

__________________________________________________

ŽUPA PRIBIĆ

Godine 1910. biskup Julije Drohobecky, povodom 300-godišnjice crkvenog jedinstva u Hrvatskoj, počeo je graditi zavjetnu crkvu.Ujedno to je bio i njegov lični zavjet Majci Božjoj prigodom 20 godina svoga biskupovanja(1891.-1911.).Na dan sv. Mihajla Arkanđela 1911.godine posvećen je kamen temeljac. Uskoro je i crkva bila dovršena , ali nije bila uređena unutrašnjost.


Crkva je sagrađena na otoku umjetnog jezera uz suradnju mnogih likovnih i obrtnih umjetnika.Tom je zgodom renovirana i biskupska kurija u Pribiću,određena za ljetovanje i odmor križevačkog biskupa.
Dana 30. svibnja 1939, sastavljen je u Križevcima darovni ugovor, po kome se dobro Pribić gruntovno prenosi sa biskupije na sjemenište.Sredinom 1940.god. o. Ivan Višošević uređuje unutrašnjost crkve, a sredstva su prikupljena putem sabirne akcije. Svečana proslava obavljena je 21.11.1942.godine po tadašnjem križevačkom biskupu Janku Šimrak. Iste te godine izdan je dekret o osnivanju grkokatoličke župe Pribić.Prvi upravitelj župe je Ivan Kuhar, a zatim Ilija Krajačić.Nakon rata i agrarne reforme oduzeta je sva zemlja koja je pripadala ovaj crkvi(polje od Pribića do Krašića).Nakon 50 godina crkva i biskupsko imanje se obnavljaju i to zato jer su vraćeni vlasnicima, a niz godina je ovaj vrijedni objekt bio prepušten raznim korisnicima.

Od 2005.god. ova grkokatolička župa ima stalnog svećenika, a tada je bio to Daniel Vranešić. Zadnjih 5 godina župom upravlja vrijedni Nenad Krajačić i koji živi na biskupskom imanju u Pribiću.


Posljednih godina crkva se temeljito obnavlja uz pomoć:Ministarstva kulture,Zagrebačke županije, Općine Krašić i Križevačke biskupije.Crkva je danas obnovljena i svi koji prođu Dolinom kardinala bace pogled na ovu prekrasnu crkvu diveći se njezinom položaju na otočiću i ljepoti arhikteture.Sjedište župe je u Strmcu Pribićkom i grkokatolička župa Blagovijesti broji 53 domaćinstva.Obitelji koje pripadaju ovoj župi nalaze se njaviše u selima: Strmac Pribićki(11obitelji),Miranjcu-Okrug(15 obitelji),Rude Pribićke(14 obitelji),Slavetić, Kostanjevac…


Župna crkva Blagovjesti u Pribiću ima danas novo ruho na slavu i čast Boga Svevišnjega i Majke Božje Pribićke.Svežumberačko proštenje u pribićkoj spomen -crkvi Blagovjesti je 25.ožujka 2012. u 10,30 sati i to u Jubilarnoj godina kada se slavi 400. godina biskupije, a misu prenosi HTV. Pribićko imanje dobio je 1680.godine od austrijskog cara Leopolda I. marčanski biskup Pavao Zorčić za uzdržavanje Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu.

Adresa župnog ureda je Pribić 2, 10454 Krašić,a telefon 098-9533413.

___________________________________________________________________________________________

ŽUPA STOJDRAGA


Župa Stojdraga je osnovana 1776.god., a župna crkva Sv. Juraja sagrađena je u razdoblju od 1883.do 1847.god.Ljepote ovog planinskog predjela dobile su neslužbeni naziv “Hrvatski raj”. Župa Stojdraga je jedna od najmanjih u križevačkoj biskupiji. Sela koja pripadaju ovoj župi su: Kravljak, Selce i Stojdraga, a upravitelj župe je Mile Vranešić.Župna crkva je sagrađena za župnikovanja V. Bratelja, a tokom rata 1941.do 1945. je dosta oštećana i obnovljena je 1952.god.

U Kravljaku postoji kapela Presvetog Trojstva, a na crkvi je spomen ploča velikom sinu ovog kraj, svećeniku-Janku Rapljenović.Marljivi župnik Vranešić je obnovio u potpunosti župni dvor,crkvu i okoliš oko nje. U Stojdragi ima i “Uskočki muzej” od prije nekoliko godina, a velikani ove župe:pjesnik Marko Vukasović i kanonik Tomo Severović dobili su spomen ploče. Svatko tko dođe u Stojdragu tako može upoznati povijest i ljepote Žumberka.


Svećenik Badovinac zapisao je na zamolbu mrzlopoljskog župnika Petra Stanića godine 1910. o prošlosti stojdraške župe ovo: Prvu crkvu dala je sagraditi carica Marija Terezija, koja je satkala crkveno odijelo Konstantinu Staniću, kasnijem biskupu. Najstarija stojdraška crkvica ( kapela iz drva) stajala je u “Grandovici”, šumi kod Drmića. Patron ove crkvice bio je Sv. Juraj-mučenik, što je vjerojatno, jer narod zove još danas onaj dio “Grandovice” Sv. Juraj. Tako ljudi kažu: “Idem k Svetom Jurju po drva”.

Za vrijeme ove kapelice još ne bijaše ovdje župe, niti stalnog svećenika, već je ovamo dolazio “maševati” po koji put jedan od franjevaca iz Briježaca, s kojima je narod bio u doticaju i živio u prijateljstvu, jer im je prodavao maslo, pa su ga radi toga i prozvali “maslari”. Krštenja, vjenčanja i ukope obavljali su dušobrižnici susjednih župa. Priča se da je ovu kapelicu kod Drmića češće posjećivao sa svojom obitelji “grof od Tušćaka”. On je prema predaji bogato darivao kapelicu.
Slika sa otvorenja milenijskog križa, 1925.god.

Nedaleko od crkve sv. Jurja postavljen je 1925. godine povodom tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva spomenik u obliku velikog križa. Spomenik je dao izgraditi svećenik Trbojević, a prije nekoliko godina je u potpunosti obnovljen.

Adresa župnog ureda je Stojdraga 16, 10432 Bregana,a telefon je 01-3387-600.

__________________________________________________

Župa Gornje Prekrižje

crkva-sv-.ana-prekrižjeVeć više od pet godina radim na rodoslovlju svoje obitelji. Krenulo je to nekako spontano zapisom imena svojih pradjedova i prabaka pred više od 20 godina, naravno još dok su mi bili živi roditelji. Odlaskom u mirovinu zadao sam si novi posao. Moj prvotni popis mojih predaka od dvadesetak imena narastao je na 1500 osoba koje su uglavnom moji direktni preci i članovi njihovih obitelji, te njihovi potomci i članovi njihovih obitelji te osobe i obitelji vezane uz naše obitelji. Ni u snu nisam očekivao da ću imati mogućnosti doći do svih tih podataka. Od lipnja 2012. Godine veliki dio hrvatskih crkvenih matičnih knjiga dostupan je na internetu, što sam obilato iskoristio. Žalim samo što mi nisu dostupni prvi svesci matičnih knjiga župe Gornje Prekrižje. U svom istraživanju naišao sam na dosta zanimljivih elelmenata pa ih želim podijeliti, osim s članovima svoje proširene obitelji i s čitateljima Žumberačkog krijesa,a to su ipak uglavnom moji Žumberčani ili ljudi vezan uz Žumberak.

Prekrižje se prvi put spominje u listini grofa Stjepana Frankopana, koji je gradu Ozlju 22.07.1541. god. potpisao listinu kojom daruje Prekrižje plemenitim i poštenim mužima koji su sa svojom družinom pred silom turskom došli iz Vrhovja inkraj Bišća, a to su Nikola Radičić, Fabijan Vlašić i Petar Bendeković. Župa Gornje Prekrižje osnovana je 1789.godine, odijelivši se od župe sv. Siksta u Pribiću. Župu Gornje Prekrižje sačinjavaju ova mjesta: Gornje i Donje Prekrižje, Barovka, Begovo brdo, Bukovica, Čunkova draga, Jezerine, Kolić brdo, Konjarić vrh, Medevenova draga, Novaković gorica, Plešivica, Prvinci, Radinova gorica i Vlašić brdo. Iz ove župe je biskup Juraj Jezerinac,a koji je rođen u mjestu Jezerine. ( Ivan Vlašić, Jastrebarsko)

_______________________________________________________________

Grkokatolička crkva sc. Ćirila i Metoda u Metliki-Slovenija

metlikaŽupa sv. Ćirila i Metoda u Metlici (SLO) najmlađa je župa Žumberačkog dekanata, osnovana tek 1958.g. Crkva je izgrađena znatno prije osnivanja župe već 1903.g. od kada potječe i vrijedan ikonostas. Crkva ima oslikani svod i vrijednu plaštanicu.

Dimenzije crkve su: dužina 16 m, širina 7, visina 17 m. U zvoniku crkve nalazi se jedno zvono. Za potrebe župe 1958., podalje od crkve, otkupljen je manji objekt pokraj kojeg je 1972. izgrađen novi župni dvor. Na mjesnom groblju sv. Roka postoji svećeničko grobno mjesto. Župa posjeduje tri hektara vlastitog zemljišta što u naravi sačinjavaju livade, oranice i šume.

___________________________________________________

Crkva sv. Siskta u Pribiću

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pribićka crkva sv. Siskta

Crkva sv. Siskta Pape nastala je u ranom srednjem vijeku i to je najstarija i najvrednija crkva krašićkog kraja i jedina crkva u Hrvatskoj koja nosi ime ovog sveca, pape koji je podrijetlom Hrvat. Spominje se već 925. godine. Ima predivni zvonik oktogonalnog oblika. Blagdan sv. Siksta slavi se 7. Kolovoza. U njoj je mladu misu služio kardinal Franjo Kuharić i koji je rođen u Pribiću. (župnikov broj 6270-080)

_____________________________________________

Crkva Majke Božje u Dolu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Crkvena ljepota u Dolu

U župi Pribić nalazi se i mjesto Dol, gdje je crkva posvećena Majci Božjoj Mariji. Crkva je u svojoj povijesti, doživljavala razne promjene dok nije dobila sadašnji izgled. Ona je istovremeno i Marijansko proštenište u koje se o Marijinim blagdanima rado hodočasti. Najviše dolaze vjernici iz župa žumberačkog i jaskanskog kraja. Izgrađena je na grofoviji Petra Zrinskog.

U ovo svetište je kao dijete hodočastio Alojzije Stepinac sa svojom majkom. Majka Božja Dolska bila je draga i kardinalu Franji Kuhariću. Proštenja se održavaju u nedjelju poslije blagdana Spasova, zatim nedjelja poslije 2. srpnja, Blagdan Velike gospe – Marijina uznesenja na nebo – 15. Kolovoza, Blagdan Male gospe – Marijinog rođenja, 8. rujna.

 ____________________________________________________________

Kapela sv. Leopolda Mandića- Nova Sela

U Novim selima se nalazi prekrasna kapelica sv. Leopolda Mandića i koja se nalazi uz  glavnu cestu Bregana- Stojdraga-Budinjak.Ove godine je 25 godina od blagoslova donjeg dijela kapele, a 22 godine od blagoslova gornjeg dijela kapele.

Kapelu je 20. svibnja 1990. godine blagoslovio kardinal Franjo Kuharić.Ovo selo većim dijelom spada pod rimokatoličku župu Kalje,a manjim dijelom pod grkokatoličku župu Mrzlo Polje.Kapelu zajedno koriste svi mještani,a što je primjer zajedništva i sloge.

Za gradnju ove kapele zaslužan je pokojni župnik Stjepan Ivanušić., a koji preko 25 godina bio kaljski i mrzlopoljski župnik.Kupljen je stari sjenik s okolnim zemljištem, srušen je gornji drveni dio, a na zidani podrumski dio stavljena je betonska deka.U tom podrumskom zdanju križevački biskup Slavomir Miklovš blagoslovio je privremenu kapelicu 18. listopada 1987. godine.

Nad podrumom sazidan je gornji dio kapele i stavljeno krovište.Vitraž sv. Leopolda nacrtao je akademski slikar i svećenik Zlatko Latković. Na godišnjem prošenju se svake godine okupe sadašnji žitelji, njihova djeca, unuci i mnogobrojni prijatelji iz susjednih sela i iz Samobora.

_____________________________________________________________________________________________________
BERAK


U mjestu Berak jugoistočno od Vinkovaca,uoči Domovinskog rata živjele su 33 obitelji porijeklom iz Žumberka.Riječ je o Hrvatima-grkokatolicima koji imaju svoju župu i kapelu posvećenu Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja.U taj kraj došli su 1942.god. kad je biskup Šimrak 35 siromašnih i popaljenih obitelji iz Žumberka uglavnom iz župa (Pećno, Grabar i Mrzlo Polje) naselio na biskupsko imanje u Berkasovo nedaleko Šida.Naši Žumberčani su se tu lijepo skućili i priviknuli na srijemsku ravnicu.U Berkasovu nema niti jednog Žumberčana, ali se i danas taj dio gdje su bile kuće od naših ljudi naziva “Mali Žumberak“.Komunisti su našim ljudima 1945.god. oduzeli zemlju i ostavili samo male vrtove, a od toga se nije moglo živjeti.Nove su vlasti predložile da se presele na imanje koja su oduzeta Nijemcima i tako su došli naši Žumberčani u Berak i to 1946.god.Susjedi našim ljudima su bili domaći rimokatolici i Srbi tek doseljani sa Korduna.Naši Žumberčani kao vrijedni ljudi skućili su se i postali poštovani u ovom ravničarskom kraju.U početku misa za naše ljude održavala se u rimokatoličkoj kapeli i tu je dolazio naš grkokatolički svećenik. Samostalno dušobrižništvo u Berku osnovano je 1954.god. i tada je bilo oko 200 vjernika (Hrvata-grkokatolika)i od toga oko 30 školske djece.U početku je barem jednom mjesečno dolazio župnik iz Mikluševaca da održi misu u Berku(Mihajlo Hirjovatij) jer je Berak spadao pod teritorij mikluševačke župe. Za veće blagdane dolazio je župnik Janko Heraković.

Prvi svećenik bio je Aleksandar Biljak i od početka 1955.god. počele su se voditi samostalne matične knjige.Godine 1954. kupljeno je u vlasništvo grkokatoličke župe u Berku 8 jutara oranice i mali vinograd i vlastita mala kuća za župni dvor.Vrijedni Žumberčani su obnovili ovu kuću i sagradili malu kapelu.Grkokatolici u Berku se sahranjuju na rimokatoličkom groblju. Normalni život tekao je u Berku sve do 1991.god. i tada je počeo rat i mnogi naši Žumberčani ostali su bez doma i članova obitelji, a bili su prognani od svojih dojučerašnjih susjeda.U ponedjeljak 2.rujna 1991.god. selo se sa svih strana našlo opkoljeno od tenkova.Tada je poginulo pet mještana, mnogi su kroz kukuruze pobjegli. Nažalost i danas nakon 2o godina nezna se kakava je sudbina zadesila neke ljude.Većina naših muškaraca izišla je iz pakla Berka i otišli u Hrvatsku vojsku.Dio naših ljudi otišao je kod rodbine u Zagreb ili Žumberak, a samo manji dio uglavnom starij ostali su za vrijeme rata u Berku.Za vrijeme rata 12 Žumberčana je ubijeno od strane četnika, a nažalost za neke se još nezna ni danas gdje je njihovo mrtvo tijelo.
Nakon rata dio Žumberčana se vraća u Berak i obnavljaju svoje opstošene kuće i svoju kapelu posvećenu Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja.Danas u Berku živi oko 70 ljudi iz Žumberka u 20 kuća, ali im jako puno koji su u brakovima sa domaćim šokcima tako da je ta brojka po povezanosti puno veća. Mise se održava svake nedjelju u 9 sati, a dolazi župnik iz Mikluševaca Joakim Simunović i koji je omiljen kod naših Žumberčana.Danas su u Berku poznate i priznate ove vrijedne obitelji žumberačkih korijena-Rušnov,Gvozdanović,Latković,Štibić,Pavković,Delivuk,Tarač,Martić…Ove godine(2011.) Žumberčani-Berčani bilu su posjetu kraju svojih očeva, a naročito su bili oduševljeni susretima sa rodbinom i prijateljima u Pribiću, Sošicama, Stojdragi i Samoboru i ovaj susret se nazvao Žumberački-Uskočki susret.

spomenik u Berku

___________________________________________________________________________

Žumberački grkokatolički centar u Jastrebarskom

t1Župa i pastoralni centar u Jastrebarskom osnovani su po križevačkom biskupu Slavomiru Miklovšu listopada 2007., a crkva je posvećena u svibnju 2012. kada su u oltar crkve ugrađene moći blaženoga Alojzija Stepinca. »U mjestu i široj okolici, to znači Sv. Jani, Svetojanskim Toplicama, Klinča-Selima sve do Pavučnjaka i Draganića, nalazi se oko 170 žumberačkih –  grkokatoličkih obitelji koje pripadaju mojoj župi, a to je 500-tinjak vjernika s kojima uglavnom kontaktiram… Krštenja sam imao dvadesetak u posljednje tri i pol godine otkada sam u Jastrebarskom, a otprilike toliko je bilo i sprovoda.«(župnik Stipić)

Turistički djelatnici Jastrebarskoga, općine s nešto više od 16 000 stanovnika smještene otprilike na sredini puta između Zagreba i Karlovca, predstavljajući svoj grad i cijeli kraj, umješno spominju velikana hrvatske književnosti Antuna Gustava Matoša, koji ih je opisao kao »đerdan od bisera«. Ne treba uopće sumnjati u razloge zbog kojih je taj genijalni pjesnik, novelist, esejist, feljtonist, putopisac i književni kritičar s istančanim osjećajem za ovozemaljske i metafizičke ljepote tako pompozno opisao Jastrebarsko. Doista, kao pravi biseri djeluju njegov krajolik, povijesna i kulturna zdanja, a napose vrijedni i dobrohotni ljudi, koje namjernik može susresti po dotjeranim i uređenim ulicama i parkovima.

Liturgija – prijelaz u onozemaljske prostore

Teško je nabrojiti sve povijesno-kulturne sastavnice toga niza Matoševa đerdana, ali to je zasigurno npr. župna crkva sv. Nikole koja se spominje već g. 1257., ni manje ni više nego u povelji Bele IV. U crkvi se, uz ostalo, nalazi nadgrobna ploča bana Petra Erdödyja iz 1567. Impozantan dvorac Erdödy koji je podigao ban Matija Gereb između 1483. i 1489. također je u đerdanskom nizu, kao i franjevački samostan i crkva bl. Djevice Marije, koji su svrstani u najvišu kategoriju spomenika kulture u Hrvatskoj. Ne zna se njihov točan datum gradnje jer su još u predtursko vrijeme u njima bili dominikanci koje su Turci protjerali, a bosanski su ga franjevci preuzeli g. 1602. Jednako tako, među biserima novije hrvatske povijesti je Dom Ante Starčevića i Vladka Mačeka jer je prvi, Otac Domovine, najznačajniji hrvatski političar 19. stoljeća, živio u Jastrebarskom od g. 1873. do 1878., a drugi – dugogodišnji predsjednik Hrvatske seljačke stranke, vođa hrvatskoga naroda i tvorac Banovine Hrvatske rođen 1879. u Jastrebarskom.

Matoš, dakako, nije mogao znati koliko će desetljećima kasnije gradić, nazvan po jastrebarima, srednjovjekovnim uzgajivačima lovnih ptica, jastrebova i sokolova, dodavati »bisera« u svoj niz. Svim ukrasima koji su na ponos tamošnjih mještana svakako treba pridodati još jedan noviji i malen, ali ne manje zanimljiv i lijep. To je grkokatolička župa i crkva Preobraženja Gospodnjega, koja djeluje tek desetak godina. Nalazi se nakon ulaska u mjesto na lijevoj strani iz smjera Zagreba u malenoj Radničkoj cesti. Nova crkva dužine 22 m, širine 10 m, sa zvonikom visine 20 metara, podignuta g. 2011. i uređena, očekivano, u bizantskom stilu, plijeni svojom ljepotom. Pozornost privlače, posebice nedjeljom, vjernici svih uzrasta koji prolaze kroz neuglednu i malenu župnu kuću, jer ne mogu svi stati u nju, i pridonose ugodnomu ozračju druženja ispred crkve. Nedjeljom i blagdanima malo prije deset sati sve utihne jer su svi u crkvi u molitvenoj sabranosti prije liturgije sv. Ivana Zlatoustoga, koju redovito predvodi domaći župnik o. Milan Stipić. Među stotinjak župljana svatko zna svoju obvezu, netko priprema sve potrebno za liturgiju, »pojci« (pjevači) na posebnom mjestu pripremaju se za višeglasno pjevanje, ministranti pale svijeće i slično. Kada se točno u deset začuje zvuk kadionice i osjeti miris tamjana iza ikonostasa, sudionik liturgije kao da prelazi u neke onozemaljske prostore.

Od Bosanskoga Novoga preko Žumberka do Jaske

Župa i pastoralni centar osnovani su po križevačkom biskupu Slavomiru Miklovšu listopada 2007., a crkva je posvećena u svibnju 2012. kada su u oltar crkve ugrađene moći blaženoga Alojzija Stepinca. Crkva posjeduje i jedinstveni ručno vezeni epitrahilj (dio liturgijske odjeće, u zapadnom »štola«) s motivima žumberačkoga narodnoga veza.

Liturgija se dotada služila ili u franjevačkoj crkvici ili u crkvi sv. Duha, a nekoliko puta i u vojnoj kapelici u jaskanskoj vojarni. Ispočetka ju je dolazio slaviti biskup Nino Kekić, a nakon njega pastoral za tamošnje Žumberčane, grkokatolike – Hrvate preuzeo je Danijel Vranešić, sada župnik u Samoboru, koji je, prema riječima župnika o. Stipića, »odradio lavovski dio posla« u pastoralnom i administrativno-građevnom smislu, posjetio je gotovo sve obitelji, sastavio njihov popis, pribavio sve potrebne dozvole za gradnju crkve i drugo.

Za župnika sa stalnim prebivalištem g. 2012. dolazi o. Milan Stipić. Rođen je 1978. u Bosanskom Novom, a odrastao je u Lipiku kamo mu se preselila obitelj: otac Vladislav koji je preminuo prije sedam godina, majka Vesna i dvije sestre, od kojih je Ivana udana i živi u Lipiku, kao i majka, a Lidija studira u Splitu biologiju i kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Šest razreda osnovne škole završio je u Lipiku, a zbog ratnih prilika u Zagrebu sedmi razred te osmi u Čazmi, gdje je otac našao posao. Upisao je onda sjemenište na zagrebačkoj Šalati. Rado se sjeća odgojitelja, isusovačkih legendi, o. Petra Galaunera i o. Jure Bosančića. »Nakon završetka srednje škole i kratkoga premišljanja jer mi je tata rimokatolik, a mama grkokatolkinja«, prisjeća se o. Stipić prijelomne životne odluke, »prijavio sam se za kandidata grkokatoličke biskupije i otišao u sjemenište na Gornji grad, kamo sam često odlazio na liturgiju. Tu sam se jednostavno i kratko – ‘našao’. Za svećenika sam zaređen po ondašnjem biskupu Slavomiru Miklovšu 2003. na sv. Luku, kojega smo proslavili nedavno, što znači prije 13 godina.«

Prvo je dobio župu sv. Antuna pustinjaka u Kaštu u Žumberku, gdje je bio pola godine, pa je premješten u župu Uskrsnuća Gospodnjega u Radatoviće, gdje je ostao devet godina. Odatle je nastavio upravljati šest godina župom Kašt, a župu u Jastrebarskom preuzeo je g. 2012.

Zajednički vjeronauk i blagoslov obitelji

»U mjestu i široj okolici – iznosi osnovne podatke o župi – to znači: Sv. Jani, Svetojanskim Toplicama, Klinča-Selima sve do Pavučnjaka i Draganića, nalazi se oko 170 žumberačkih – grkokatoličkih obitelji koje pripadaju mojoj župi, a to je 500-tinjak vjernika s kojima uglavnom kontaktiram. Moram spomenuti vrlo prijateljski i korektan odnos okolnih rimokatoličkih svećenika, kojima se zbog bilo kojega razloga znaju obratiti grkokatolički vjernici. Oni ih u tim slučajevima upozore, ako nisu znali, da imaju svoga svećenika, i upute ih k meni, tako da je suradnja s njima primjerna. Posebno bih spomenuo domaćega župnika rimokatoličke župe sv. Nikole Stjepana Rožankovića i kapelana Tomicu Božićeka, kao i starješinu franjevačkoga samostana o. Velimira Tomaškovića.

t2U Jastrebarskom je 21.01. 2014. u gkt. crkvi održano večer posvećeno akademiku Smičiklasu,a koje su uveličali akademici, predstavnici Matice hrvatske, brojni građani Jaske i Žumberka

Ono što nije baš čest slučaj, idemo u blagoslov kuća svi zajedno, dakle, svi svima, dakle ja sam ne blagoslivljam grkokatoličke, a ni oni samo rimokatoličke obitelji i domove. Vjernici se i na taj način uče da smo svi mi jedna Katolička Crkva. Ponavljam, kada meni dođe rimokatolik koji i nije baš imao prevelike kontakte sa svojom župom, odmah ga upućujem župniku Rožankoviću, a on, jednako tako, grkokatolike koji mu se jave upućuje meni. Krštenja sam imao dvadesetak u posljednje tri i pol godine otkad sam u Jastrebarskom, a otprilike toliko je bilo i sprovoda.

Prema školskim uredbama postoji samo katolički vjeronauk, što znači da nema posebnoga grkokatoličkoga i onda svi grkokatolički vjeroučenici pohađaju katolički vjeronauk, koji je zajednički za sve katolike bez obzira na različitost obreda. Dakle, naša djeca idu na vjeronauk s ostalom djecom u ovdašnjoj Osnovnoj školi »Ljubo Babić«. Riječ je o 40-ak djece u svih osam razreda, što je doista mali broj naspram oko 1300 učenika u 60 razrednih odjela u matičnoj i područnim okolnim školama. Opet moram pohvaliti, ovaj put, vjeroučitelje što djeci pristupaju s puno pažnje i dosada nisam čuo ni jednu pritužbu od naših učenika, što znači da su teološki dobro poučeni da shvaćaju važnost i jednaku vrijednost obaju obreda u Katoličkoj Crkvi. Moram istaknuti da je u tom smislu od prošle godine u školski sat vjeronauka ipak ugrađena tema o grkokatolicima, što je dobro i za većinske rimokatoličke učenike u smislu osnovnoga informiranja. Svi učenici tom prigodom dolaze u našu crkvu u kojoj se uz moje pojašnjenje konkretno na licu mjesta upoznaju s ‘drugim plućnim krilom Katoličke Crkve’, kako je to lijepo rekao pokojni papa Ivan Pavao II. Isti je slučaj i sa srednjoškolskim centrom koji obuhvaća gimnaziju, ekonomsku i strukovnu. Nema puno grkokatoličkih srednjoškolaca, ali su jako privrženi i aktivni u župi.«

Obiteljski pastoral, koncerti, predavanja i izložbe

jaska-11»Obiteljski pastoral mi je najvažniji, on je temelj svih mojih svećeničkih djelatnosti, što je i zahtjevno jer podrazumijeva stalno posjećivanje i razgovore, ali to je jedini način u ovakvim, uvjetno rečeno, dijaspornim prilikama u kojima se nalazimo.

Naša župna zajednica stalno raste, dolaze i mlađi i stariji vjernici, pridružuju nam se i rimokatolici i to je veliko djelo Gospodnje, na čemu sam mu posebno zahvalan.Crkveni odbor postoji i ima desetak članova, no on je na dragovoljnoj bazi i nije strogo brojčano određen, nije strogo institucionaliziran, u njega nisu birani članovi prema najvećem broju glasova, nisu položili zakletvu pred biskupom i slično. Zbog relativno male župne zajednice on se stalno rađa i stvara u hodu od onih koji žele biti posebno aktivni. Oni pomažu u pripremanju bogoslužja, organiziranju proštenja i hodočašća, kao i bilo kakvih drugih akcija u crkvi i oko crkve. Spomenut ću samo neke podatke o događanjima koja bez njih ne bi bila moguća. Tako smo u ove četiri godine otkako sam župnik imali više od dvadeset koncerata, tri izložbe, brojne tečajeve priprave za brak, predavanja i slično. Sve smo to bili prinuđeni organizirati u crkvi, zbog razloga koji sam spomenuo, ali uskoro će, nadam se, biti u dvorani novoga pastoralnoga centra iza crkve.«

Plodonosno zajedništvo katolika obaju obreda

O. Stipić zadovoljno govori da ima poprilično suradnika, ali on osobno ne želi nikoga posebno istaknuti. No barem nekolicinu po slučajnom izboru treba spomenuti. Jedna je od njih rođena Zagrepčanka Paula Radić, koja je diplomirala i magistrirala novinarstvo na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Sa suprugom Petrom Radićem Žumberčaninom iz Sošica skrasili su se u Jastrebarskom 2005. i radost im se odmah »čita« na licima jer mali Noa je »na putu«. Petrova sestra Snježana Radić stigla je prije 18 godina, nakon završene srednje škole zaposlila se u parfimeriji, a kad god ima slobodnoga vremena, posjećuje samu majku u Sošicama jer je otac umro prije deset godina. Antonio Agostini rođen je u njemačkom Augsburgu, gdje mu je otac radio, student je glume na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. »Čudnim Gospodnjim putovima vratili smo se i nastanili u Jastrebarskom«, napominje. Željko Bastašić, 54-godišnjak iz žumberačke župe Pećno, radi u HŽ-u, upoznao je u Njemačkoj suprugu Vesnu r. Jurgan, rimokatolkinju iz Žumberačke Kupčine. »Svaki vikend odlazimo na žumberačku rodnu grudu gdje kosimo, čistimo i održavamo da imanje ne propadne.« Još je jedna magistrica novinarstva aktivna u župi – Morana Delač, rimokatolkinja je, ali zbog ljubavi rado je »postala« grkokatolkinja. Naime, izabranik njezina srca je Mateo Bastašić, također grkokatolik podrijetlom iz Pećnoga, student Kineziološkoga fakulteta u Zagrebu.

Ukratko, sretni su, zaljubljeni i puni planova za budućnost. Pravnica Patricija Lukšić, rimokatolkinja, pojkinja je (pjevačica na liturgiji) jer je, kako sama objašnjava, doista velika ljubav veže uz prekrasan obred pun simbolike i duhovnosti. »Sretna sam što pripadam ovoj župi, još uvijek u nastajanju, ali toliko živoj s meni divnim ljudima koji me okružuju i s kojima se redovito susrećem. Udala sam se i odselila u Veliku Goricu, ali srce me vuče i dolazim redovito. Osim toga, župnik je predivan, blizak ljudima, osjetiš njegovu iskrenost i spremnost da pomogne bilo kada i u bilo kojoj situaciji, nikoga ne odbacuje pa ni one koji ne dolaze na liturgiju. Bez pretjerivanja, privlači ljude, ne samo vjernike, nego i one koji bi to htjeli biti. Muž Tomislav Lukšić ima tvrtku za financijsko poslovanje i također voli doći sa mnom u našu crkvu.« Edit Zeltner Nikšić rođena je u austrijskom Grazu, a g. 2003. preselila se u Hrvatsku, gdje je predstavnik njemačke tvrtke koja proizvodi medicinsku opremu za dijagnostiku. Namjeravala je živjeti u Žumberku koji ju je ljepotom, kako sama kaže, oduševio. »Htjela sam promijeniti i obred, ali su mi rekli da je to moguće tek ako se vjenčam u grkokatoličkoj crkvi. I dragi Bog mi je dao milost da upoznam supruga Borisa Nikšića koji je kršten u Žumberku u Stojdragi. Vjenčali smo se 2012. u grkokatoličkoj crkvi u Samoboru pa mi se želja ispunila, sada sam prava grkokatolkinja! Živimo u Vrapču sa 10-godišnjom kćerkom Monikom, ali jako smo povezani s o. Milanom i redovito dolazimo u Jasku.«

Uskoro prvi grkokatolički samostan u Hrvatskoj!?

Župnik Stipić ima još jednu pastoralnu obvezu godine 2008. imenovan je dušobrižnikom za grkokatolike u Dalmaciji, za koje svake zadnje nedjelje u mjesecu u 18 sati, 50-ak m od Rive, u crkvi Gospe od Dobrića u Splitu, služi liturgiju. Naime, g. 1831. trojica pravoslavnih svećenika Dalmatinske eparhije: Petar Krička, župnik u Kričkama kod Drniša, Marko Musović Krička, župnik u Baljcima, i Pahomije Krička, župnik u Vrlici, sa svojim su vjernicima ušli u zajedništvo s Katoličkom Crkvom i tako ušli u sastav Križevačke biskupije. Zbog toga su pravoslavci 1834. godine ubili župnika Petra Kričku, a Pahomija nisu dirali jer su ga zbog krjeposnoga i duhovno-molitvenoga života smatrali svetcem te je uživao velik ugled u narodu. Godine 1836. križevački biskup Gabrijel Smičklas za te je tri župe osnovao Dalmatinski vikarijat sa sjedištem u Kričkama. U sastavu toga vikarijata bila je i vojna grkokatolička kapelanija u Zadru. Zadnji dalmatinski vikar bio je u narodu omiljeni o. Janko Heraković, koji je zbog prijetnje smrću od strane četnika morao napustiti taj kraj. Četnici su tijekom Drugoga svjetskoga rata zapalili i srušili crkve u Kričkama i Baljcima. Župni dvor u Kričkama služio je kao dom za djecu, pa za školu i konačno za mjesnu zajednicu, a u Domovinskom ratu četnici su ga u potpunosti devastirali. U novije vrijeme pristupilo se čišćenju ruševina te je nakon gotovo 70 godina, 1. listopada 2011. križevački biskup Nikola Kekić opet mogao služiti arhijerejsku svetu liturgiju u Kričkama u župnoj crkvi Pokrova Presvete Bogorodice koja se obnavlja skupa sa župnom kućom.

»Prema posljednjem popisu stanovništva pronašao sam da na tom području našeg Dalmatinskoga vikarijata ima 600-tinjak grkokatolika«, navodi zanimljive i široj javnosti potpuno nepoznate podatke o grkokatolicima u Dalmaciji o. Stipić. »Uz spomenuta mjesta pojedini žive također u Splitu, Zadru, Šibeniku i okolnim mjestima i sa svima pokušavam izravno stupiti u kontakt. Zadovoljan sam jer liturgije su sve više posjećene i osjeća se želja za obnovom i novim početkom. Imamo čak i svećeničkoga kandidata iz toga kraja – bogoslova na 4. godini studija Darka Jovanovskoga. Nadamo se da će tamo uskoro stalno boraviti svećenik. Osim toga, planiramo već iduće godine utemeljiti samostan, službeno – manastir eparhijskoga prava, koji je izravno pod vlašću biskupa, po pravilima sv. Studita i sv. Bazilija, koji su u temeljima istočnog redovništva. To će biti prvi muški grkokatolički samostan u Hrvatskoj nakon više od tristo godina.«

Djeca pod zaštitom sv. Šimuna

jaska-usPrijenos moći sv. Šimuna u Jastrebarskom, rujan 2014.

U crkvi se s lijeve strane nalazi lik sv. Šimuna, zaštitnika Zadra i zaštitnika djece, s ugrađenim moćima koje je Zadarska nadbiskupija darovala jaskanskim grkokatolicima. Čestice su 2014. prenesene u velikoj svečanoj procesiji u župnu crkvu Preobraženja Gospodnjega. Po riječima domaćega župnika o. Stipića, taj je »sveti dar predviđen za cijeli grad Jastrebarsko i okolicu kako bi svi mogli doći i pomoliti se tomu velikomu svetcu za svoju obitelj i djecu, a posebno za njihovo zdravlje.« I, doista, ubrzo su se brižni roditelji počeli u crkvi moliti za zdravlje djece donoseći njihove sličice u podnožje svetčeva lika.

Uskoro novi pastoralni centar i trg

Kada se uskoro ostvari arhitektonski plan za cijeli trg s parkom, malom fontanom, klupama za sjedenje i okolišem ispred crkve, Jastrebarsko će dobiti novi lijepi javni prostor. Naime, dozvola za gradnju crkve bila je uvjetovana i gradnjom novog župnoga stana te uklanjanjem sadašnjega, koji se nalazi ispred crkve. Sadašnja je zgrada malena, u prizemlju je kuhinja i blagovaonica, a iznad jedna soba, i spavaća i dnevna. »Gradnja novoga župnoga stana započela je prošle godine, a na jesen, ako Bog da, namjeravamo ga završiti.« Prema zacrtanom planu bit će to doista novi jaskanski »biser« s novom crkvom, pastoralnim centrom i klupama za sjedenje te fontanom na trgu ispred crkve. (Tomislav Vuković)

Glas koncila, studeni 2016.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>