Povijest gkt. crkve u Kričkama

Pod stručnim nadzorom i vodstvom Gradskog muzeja Drniš u Kričkama je prije dvije god.   započela obnova gkt. crkve Presvetog Bogorodičinog Pokrova, koja je u svojoj 180 –god.  povijesti doživjela tri razaranja. Grkokatolička crkva u selu Kričke, u narodu poznata kao «Roga», svojevrsni je biser sakralnog graditeljstva drniškoga kraja. Posvećena je Presvetom Bogorodičnom Pokrovu i nastala je u prvim godinama boravka arhitekta Valentina Presanija u Dalmaciji koji ju je i projektirao. Izgrađena je u jednom dahu, kako sam autor kaže, « u svega 97 radnih dana, od prvog kamena temeljca do posljednje kupe na krovu.» Smještena je na blagoj uzvisini u Petrovom polju. Do danas su joj sačuvani vanjski zidovi, a dva zvonika crkve uništeni su miniranjem od strane srpskog okupatora tijekom Domovinskog rata.

Unutrašnjost crkve gotovo je u cijelosti urušena u Drugom svjetskom ratu. U dva navrata 1943.(četnici popa Đujića) i 1947. godine bila je zapaljena. Prema arhivskim podacima crkva je podignuta do 1836. godine, kada je postavljena posvetna ploča.Za obnovu gkt. crkve u Kričkama u cijelosti je izrađeno idejno i izvedbeno arhitektonsko rješenje. Metoda obnove je faksimilska odnosno vraćanje u izvorni izgled. Radove financiraju Križevačka biskupija, Ministarstvo kulture RH i donatori. Nositelji radova su Križevačka biskupija, Župa Presvetog Bogorodičina Pokrova – Kričke, biskup Nikola Kekić i otac Milan Stipić imenovani župnik  gkt. župe Kričke,te Gradski muzej Drniš.

Misno slavlje u Kričkama(2011.god.)

Prva grkokatolička liturgija u Kričkama nakon II. svjetskog rata održana je 2010. godine, povodom proslave blagdana Pokrova presvete Bogorodice. Liturgiju je služio grkokatolički vikar za Dalmaciju o. Milan Stipić.Najbolji poznavatelj grkokatoličke zajednice na tom prostoru, kojem je upućena i posebna zahvala s improviziranog oltara, mirlovićki je župnik fra Ivan Čupić. Zajedno s njim misu je vodio još jedan rimokatolički svećenik Nikola Samodol, a sudjelovali su stanovnici okolnih sela i stotinjak hodočasnika.Biskup Kekić rekao je i ovo 2011 god. kad je vodio misu: – Hvala gradonačelniku Drniša Anti Dželaliji, osobita zahvala braći franjevcima i svima koji su obećali potporu u ideji da se ova crkva obnovi. To je naša namjera, a ovisit će o sredstvima s kojima biskupija bude raspolagala.

Pred ostacima crkve moleben je služena na čast Presvete Bogorodice, a na grobovima tamošnjih svećenika – mučenika i župljana, panihida za njihove duše. U Kričkama su se rodili poznati hrvatski književnici Jovan Hranilović i Mihovil Nikolić, obojica djeca grkokatoličkih svećenika iz te župe. Posljednji grkokatolički župnik u Dalmaciji bio je i danas u narodu poznati pop Janko Heraković, a njegovo je sjedište bilo upravo u Kričkama. Krajem kolovoza 1945.god svećenik Janko Heraković je odveden na saslušavanje ,a nakon toga provodi dvije godine na izdržavanju kazne u KPD Gradiška.

Župnik Petar Krička ubijen je prije gradnje crkve, a vlasti su uhapsile, pa nakon istrage pustile, nekoliko lokalnih Srba i pravoslavnih svećenika. Sljedeći grkokatolički župnici većinom su dolazili sa Žumberka (Nikola Hranilović,Ilija Malić,Perar Stanić, Ilija Radić) bili su obrazovani, angažirani i vrlo cijenjeni među ljudima svih kršćanskih opcija. Župa Kričke osnovan je 1842. godine,a crkva je sagrađena dvije godine kasnije. Zadnji je grkokatolički svećenik protjeran 1942. godine, kada su uništeni njihovi objekti u svim selima, ali je uspio spasiti matice koje su čuvaju u arhivu Križevačke biskupije, i tamo ljudi podrijetlom iz drniških sela mogu vidjeti kojoj su Crkvi doista pripadali njihovi preci. (Uskok Marko)

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>