Kupčina je najveća rijeka žumberačkoga kraja. Nastaje spajanjem nekoliko manjih vodotoka što sakupljaju šumske vode na južnim obroncima Sopotske planine Žumberačke gore, između Sopota i Starog grada. Nekoliko kilometara na jug, ispod mjesta Cernik, prikuplja vode još nekoliko obližnjih izvora koji za sušnog perioda znaju presušiti. Kupčina svoj tok nastavlja širim i užim udolinama prikupljajući vode mnogih žumberačkih potoka kao što su već spomenuti Suvaja i Potok, te Vorbašica, Svilnica, Jaševnica, Slapnica i Radilovac. Kod Strmca Pribičkog Kupčina ulazi u široku dolinu što se proteže pored Krašića sve do mjesta Guci Draganički na tzv. staroj karlovačkoj cesti. Poprima obilježja nizinske rijeke i nakon Lazine svoj tok nastavlja spojnim kanalima kroz Draganičku šumu prema Kupi. Protičući kroz srce Žumberka, Kupčina je odvajkada bila okosnica života ljudi toga kraja. U mnogim vodenicama na toj rijeci, stotinama godina mljelo se žito i kukuruz.
Filipovićev mlin u Stupama-Pored jednog od izvora Kupčine, uzvodno od zaselka Stupe, nalazi se dobro očuvan Filipovićev mlin. Vlasnik mlina bio je, sada već pokojni, Ferdo Filipović. I za taj mlin nije znano kada je sagrađen. Znano je samo da je prvotno sagrađen kao vodenica žličarka s vertikalnim vodeničkim vretenima. Godine 1929. preuređen je i tada je ugrađen veliki nadljevni vodenički kotač. Sustav remenica snaga ju s glavne osovine prenosio na dva para mlinskih kamenova. Jedan par je bio za pšenično, a drugi za kukuruzno brašno. Mlin je radio do prije dvadesetak godina. Nakon toga, zbog neupotrebe i neodržavanja, vodenički kotač je u potpunosti istrulio, dok je unutrašnjost dosta dobro očuvana.
Filipovićev mlin u Kupčini -Bio je to mali drveni mlin sagrađen na zidanim temeljima. Imao je jedno vodeničko vreteno sa žlicama. Prije dvadesetak godina mlin je u potpunosti srušen. Vidljivi su samo ostaci zidanih temelja i kamenih stepenica što su nekada vodile u mlin. Na tom mjestu danas se nalazi veliki ribnjak. Vlasnici ribnjaka bi rado obnovili mlin kad bi o njemu našli neke podatke.
Štefičin mlin u Žamarijama – U središtu mjesta Žamarije, na uzornom imanju, nalazi se mlin s tri podljevna mlinska kotača od kojih je jedan još uvijek u funkciji. Vlasnik imanja i mlina je Stjepan Delišimunović. Nekada je to bio zadružni mlin. Delišimunovići su se 1917. god. tu doselili i otkupili mlin. Mlin je nekada imao mnogo posla. Mljelo se i danju i noću. Mlin je imao i dinamo uređaj pa je proizvodio električnu energiju za rasvjetu.
Bartakovićev mlin u Jurkovom selu – U Jurkovom selu nalazi se mlin Branka Bartakovića.
Berdikov mlin u Jurkovom selu – Također u Jurkovom selu, odnosno u zaselku s karakterističnim imenom Selašce, nalazi se veliki zidani mlin. Taj je mlin bio u vlasništvu pokojnog Ferde Berdika. Ovaj mlin je prije par godina obnovila obitelj Berdik.
Ribićev mlin u Kostanjevcu – Uredno obnovljena drvena vodenica pravi je ukras Kostanjevca. Dobro održavana vodenička kućica nekada je bila pokrivana slamom. Ima dva podljevna vodenička kotača izrađena od hrastovine iz žumberačkih šuma. Vlasnik mlina je bio pokojni Ivan Ribić. Nakon njegove smrti mlinarski posao je nastavila udovica Ana Ribić. Danas se mlin pokrene samo u prigodama kada želi samljeti nešto za sebe ili da prikaže njegov rad znatiželjnim izletnicima.(Žumberački krijes)