Mihajlo Trbojević rodio se 28.12. 1865. u Radatovićima. Njegov otac i djed bili su također svećenici. Nakon što je završio propisane škole zaredio ga je biskup Ilija Hraniloviću u Križevcima 26. 8. 1888. Od tada do 1891. podravnatelj i duhovnik je bio u gkt. sjemeništu u Zagrebu. Nakon toga bio je upravitelj župe u Starom Vrbasu u Bačkoj. Svećenik Trbojević bio je natprosječnih sposobnosti, uporan u radu, izvrstan organizator, sa puno smisla za estetiku, praktičnost i ljepotu. Kao đakon pripremajući se za svećeničko ređenje preveo je s njemačkog jezika na hrvatski znamenito djelo glasovitog engleskog kardinala Meninga “Vječno svećeništvo“. Knjiga je tiskana 1888. u Sarajevu .
Od kolovoza 1903. do 1923. upravlja župom Grabar u ist. Žumberku. God. 1904. za crkvu u Grabru nabavio je dva nova crkvena zvona. Nova novosagrađena škola tik pored crkve sv. Ivana u Grabru posvećena je 21.11 1907. Od 1.12. 1907. počela je škola sa radom. Prvi učitelji i graditelj školske zgrade bio je župnik Trbojević. U župnoj spomenici koje su uništene u vihoru drugog Sv. rata stoji da je sam župnik nadoplatio 1000 kruna za gradnju škole, a za taj novac se moglo kupiti tri para volova. Ljudi su mu bili zahvalni za gradnju škole jer djeca sad nisu trebala ići u Pećno ili Mrzlo polje u školu. Župnik Trbojević 1913. dogradio je crkvu u Grabru, sagrađen je novi toranj. Crkvu je blagoslovio umjesto biskupa domaći sin, a tadašnji žumberački dekan Janko Višošević 7.7.1913. . Tri godine prije župa je proslavila stogodišnjicu svog postojanja pa je neumorni župnik Trbojević podigao špilju Majke Božje Lurdske na župnom izvoru-zdencu u Ćeićima. Župnik je 1905. proširio groblje i ogradio ga, te posadio oko crkve jele, popravio župni dvor, gospodarske zgrade i obnovio župske voćnjake.
God. 1923. 3.3. premješten je za župnika u Stojdragu. Tamo je nasavio raditi na neumornim djelima kao župnik i kao javni radnik za opće dobro. Sagradio je vodovod u selu Stojdragi, uredio crkvu, čitavi brijeg ispod crkve pretvorio u umjetnički park.
Zajedno sa prijateljima planinarima iz Samobora, Zagreba i drugih mjesta ovjekovječio je jubilej tisuću godišnjicu hrvatskog kraljevstva, podigavši prekrasan križ od armiranog betona s odgovarajućim tekstom. Taj križ i danas resi Stojdragu, a opisan je u Žumberačkom krijesu za 1979.Župnik Trbojević umro je u vihoru rata, osamljen i u bolesti zaboravljen u Stojdragi 14.5. 1941..
Pokopan je ispod glavnog križa na mjesnom groblju u Stojdragi. Pohvalne riječi o župniku Trbojeviću govorili su stari mještani Stojdrage. (Ivan Pavković, Žumberački krijes)
Župnik Trbojević u Stojdragi 1935.
admin: krajem prošlog stoljeća Milenijski križ u Stojdragi obnovio je stojdraški župnik Mile Vranešić (1951-2025.)
Ovaj svećenik je jako puno učinio za svoje vjernike i nepravedno je dosta zaboravljen.