SVETA GERA

Najviši vrh Žumberačke gore, ali i cijele sjeverozapadne Hrvatske , Sveta Gera, s visinom od 1178 m izdaleka je uočljiva po visokom telekomunikacijskom tornju postavljenom 1984. godine.
Nalazi se uza samu granicu sa Slovenijom, a okružen je gustom šumom i gorskim livadama Kaštanice. Šumski proplanak na vrhu mjesto je gdje su se nekoć održavale narodne veselice i stočni sajmovi (kasnije preseljeni u Sošice), a danas poznato odredište planinara i hodočasnika – tako se od 1994. godine, već tradicionalno, posljednje nedjelje u mjesecu siječnju održava zimski planinarski pohod iz Sošica na Sv. Geru s liturgijskim slavljem kod ostataka grkokatoličke kapele Sv. Ilije Proroka, sagrađene u 16. stoljeću. Proštenje se održava prve nedjelje nakon blagdana Sv. Ilije.

Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća obavljena su arheološka istraživanja te su ostaci kamene crkve zaštićeni prepoznatljivim drvenim pokrovom, a unutar crkve nalazi se i malo planinarsko sklonište. Sa slovenske strane stoje ostaci crkvice Sv. Jere iz koje raste visoko drvo jarebike – u proljeće okićeno bijelim cvjetovima, a ljeti crvenim plodovima. Zanimljivo je da državna granica prolazi točno sredinom između ostataka dviju crkvica.Svećenik, Mile Vranešić je svojim trudom i radom njviše pridonio da se crkva obnovi.
___________________________________________________
Budinjak-arheološki biser

Žumberački proplanci nekad su bili naseljeniji nego što su danas. Potvrđuju to sve brojniji nalazi koje arheolozi pronalaze u svojim istraživanjima, a jedno od najaktivnijih nalazišta je okolica Budinjaka. Naime, u obližnjim Brateljima prije nekoliko godina otkrivena je rimska nekropola, a istraživanja na njoj u posljednje tri godine vodi Zoran Gregl iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Ove godine otvorena je malo veća površina te pronađeno još još nekoliko grobova s nalazima keramičkih urni. Bratelji se već nalaze na karti kao jedna od lokacija na Stazi kneževa, kojom Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje želi ukazati na bogato povijesno naslijeđe i obogatiti turističku ponudu toga kraja. Staza je otvorena 2004. godine i još je u prvobitnom obliku s 10 lokacija, ali sigurno je da će morati biti proširena zbog novih nalaza. Jedno od njih, rimsku nekropolu, već smo spomenuli, ali tu će morati još postići dogovor s vlasnicima privatnih parcela na kojima se novo nalazište nalazi.

No, ovaj je kraj zanimljiv i zbog drugih nalazišta iz kasnijeg razdoblja, a svojom atraktivnošću ističe se crkva svete Petke. Ona je specifična po svom obliku četverolisne djeteline i u Hrvatskoj je jedinstvena po tom tlocrtu, a u srednjoj i jugoistočnoj Europi ih je otkriveno svega desetak. Jedna se nalazi u Pragu ispod katedrale svetog Vida, a nalaze se još Krakovu te nekoliko u Mađarskoj i Rumunjskoj. Otkriva nam to dipl. arheologinja Morena Želle, kao i podatak da je na nalazištu napravljen konzervatorski sloj, nakon što su se dvije godine radila istraživanja na originalnim dijelovima crkve, kako bi se zaštitili temelji od atmosferskih prilika. Na ovaj način se objekt i planira prezentirati.

Arheologinja Morena Žele, stručna suradnica u Parku prirode i voditeljica Eko centra Budinjak, kaže da slijede istraživanja okolice oko svete Petke, budući da je na sjeveroistočnom dijelu pronađena vrlo kvalitetna žbuka na zemlji koja, pretpostavlja se, može biti podnica ili nešto slično. Budući da je neobična, teško je zamisliti što bi to konkretno moglo biti na jednom proplanku uz crkvu. Upravo stoga tijekom jeseni nastavljena su istraživanja, kako bi se vidjelo radi li se možda o vanjskom oltaru, svetištu ili nečem drugom.

– Ove nam je godine bilo zanimljivo i što smo našli 11 novčića, što je velik broj za ovu površinu koju smo istraživali. S druge strane također smo počeli iskapanje probnih rovova, jer prema nekim dokumentima grkokatoličke crkve znamo da su se događale još neke gradnje ovdje. Početkom 20. stoljeća župnik Petar Stanić iz Mrzlog Polja htio je sagraditi novu grkokatoličku crkvu, ali je potpisan ugovor da katolici i grkokatolici zajedno koriste ovu postojeću crkvu svete Petronile pa su ostali temelji te nerealizirane crkve. U još jednom probnom rovu naišli smo na još jednu strukturu pa ćemo i tu nastaviti istraživanja. Naglasak je da je ovo i dalje neistražen teren koji dosta toga krije. Po svoj tiplologiji i formi isplati se vidjeti što se još događalo na ovom području – ističe Morena Želle.

I ovo nalazište, kada se dovrše istraživanja, bi trebala obuhvatiti proširena Staza kneževa. Inače, što se tiče postojećih lokaliteta na stazi, u tijeku je projekt rekonstrukcije Kneževskog tuluma. Projektna dokumentacija je gotova, otkupljeno je i zemljište, nabavljen je dio drvene građe za gradnju i napravljeni su temelji, a još treba prikupiti preostali potreban iznos financijskih sredstava da bi se projekt dovršio, rekla je arheologinja Morena Želle i dodala da će dovršenjem projekta dobiti atraktivan sadržaj za posjetitelje te da su zadovoljni i dosadašnjom potporom Ministarstva kulture koje osigurava sredstva za ova istraživanja.

I dok nam nalazišta i povijesni podaci govore da je Žumberak u prijašnjim vremenima živio punim plućima, u današnje vrijeme u njemu ima više izletnika nego stanovnika. Gruba procjena govori da je u vrijeme starijeg željeznog doba na predjelu Budinjaka u naselju živjelo i 70 osoba, a danas ih je prema ovogodišnjem popisu stanovništva u Budinjaku svega devetero.
___________________________________________________________

Stari grad Sichelberg (Žumberak) i Novi grad Žumberak

Povijesna bespuća kroz koja je prolazio Žumberak u svojoj dugoj,časnoj,slavnoj,krvavoj i tegobnoj povijesti,dovela su do toga da su mnogi značajni ljudi ,važni događaji iz prošlosti i kulturni spomenici pali u zaborav i izgubili svoj značaj. Svjesni Žumberčani odvajkada su se ponosili svojim zavičajem,a da nisu znali odakle dolazi to ime i gdje su korijeni toga.

Zahvaljujući povijesničarima i arheolozima na svijetlo dana izišli su dokumenti koji svjedoče da je u srcu Žumberka u srednjem vijeku postojala utvrda Sichelberg(Žumberak) sa crkvom Svetog Križa. Bila je to davna 1296.god. i tada se u popisu papinskih desetina spominje Žumberak. Prije 16 godina slavila se 7oo.obljetnica prvog spomena Žumberka. Misno slavlje na uzvisini Gradina,nedaleko Starog Grad(Kekića) 14.rujna predvodio je kardinal Kuharić.

Uz mnogobrojne svećenike,domaće stanovnike na ovoj svečanosti bilo je prisutno mnoštvo političara,a pokrovitelj je bio presjednik RH Franjo Tuđman.Izaslanik presjednika RH bio je dr. Franjo Kajfež. Od tada svake se godine na blagdan Uzvišenja svetog Križa okupljaju ponosni i plemeniti sinovi slavnih žumberačkih uskoka. Naši stari uz svoj grad podigoše i crkvu Svetoga Križa.Taj križ pratio je žumberačkog čovjeka kroz teška stoljeća i davao mu nadu za budućnost.Poznati zagrebački arheolozi Damjan i Andrej Lapajne,zaljubljenici u Žumberak, prihvatili su se velikog posla i otkrili javnosti stari žumberački grad. Glavni organizator slavlja i ideje obnove uskočke tvrđave je bio o. Mile Vranešić.

Misa na uzvisini Gradina,a povodom blagdana Uzvišenja svetog Križa je u rujna i tko može neka dođe do utvrde Sichelberg.

Slika je iz spomenice od dr. Šimraka

Nekoliko kilometara niže je podignut Novi grad Žumberački za obranu od turskih napada, a uz to je bio i sjedište uskočkih kapetana. Stradao je od požara i od tada su od njega ostale samo ruševine danas uglavnom prekrivene zemljom. Kompleks je smješten izvan naselja Žumberak u dolini između dva brda. Osobitost čini cjelina s Crkvom Sv. Nikole (sadašnja izgrađena 1654. g.), zajedno sa župnim dvorom i baroknim “pilom srama” iz 17. st.

____________________________________________________________

ŽUMBERAČKI USKOČKI MUZEJ U STOJDRAGI, ZBIRKA-STARINA U SOŠICAMA I RADATOVIĆU

Da je život bez uspomena gotovo bezvrijedan i posve prazan,može posvjedočiti svatko za sebe,pa nije neobično da ljudi na razne načine nastoje sačuvati uspomene,kako bi im se vraćali, obnavljali ih u sjećanj i prenosili drugim generacijama. Upravo ovo posljednje bilo je motiv kod osnivanja Muzeja žumberačkih uskoka u Stojdragi na Žumberku. Muzej je svečano otvoren 2006.godine na blagdan sv. Jurja .

Muzej nije nastao preko noći već su otac Mile Vranešić i sin Danijel godinama skupljali brojne predmete po žumberačkim selima kako bi ih sačuvali od zaborava i pokazali budućim naraštajima.Kao mladi bogoslov Danijel Vranešić je oko pet godina prikupljao brojne predmete i dao ih obnoviti i restaurirati i na koncu izložio u muzeju.
Sam muzej se nalazi tik do župnog dvor u Stojdragi i uređen je u tipičnom žumberačkom stilu(kominacija drva i kamena ).Tako se u muzeju može vidjeti i cijela soba s drvenim krevetom i kolijevkom, na kojima su prostirke protkane tradicionalnim žumberačkim vezom, na koji smo mi Žumberčani posebno ponosni.

U jednom dijelu muzeja nalazi se info-centar,koji govori o tradiciji žumberačkog vojno-gospodarstvenog plemićkog duha.U našem kraju ima čak 34 plemićka grba, što je zapravo dio priče o povijesnom kontinuitetu bogatih arheoloških nalazišta na području cijelog Žumberka.Život na Žumberku bio je idealan za nomadski način života koji nam pokazuje tkz.”žumberačku napu”, za koju većina posjetitelja muzeja ne zna o čemu se radi,premda od pruća ispletena i glinom povezana streha uistinu podsjeća na današnje kuhinjske nape, a služila je da krovište kuće zaštiti od iskri s ognjišta, koje se ložilo u kuhinji. Žumberačke uspomene prikupljen u muzeju u Stojdragi valja pogledati, a brigu o njima vodi vlč. Mile Vranešić(telefon 3387-600).Na ulazu u muzej piše-dragi Žumberčani, ne prodajte djedovinu u bescjenje, čuvajmo je za svoje potomstvo.
Pored ovog muzeja postoje još na dva mjesta u Žumberku gdje se nalaze muzeji uspomena. 1.U Radatovićima postoji etno zbirka Zavičajnog društva Žumberak, a vrijedna zbirka nalazi se u nekadašnjoj školi.

2.U središnjem dijelu Žumberka-Sošicama od 1976.god.u samostanu časnih sestara Bazilijanki postoji zbirka starina, a koju je prikupio nekadašnji rektor Ivan Pavković. Danas brigu o starinama u Sošicama vodi časna sestra Ana Badovinac, a muzej starina je otvoren svaki dan( telefon-6297-559).

____________________________________________________________

PP Žumberak-Samoborsko gorje

Područje Žumberka i Samoborskog gorja 28.svibnja 1999. Odlukom Hrvatskog sabora proglašeno je zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno – obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obuhvaća oko 333 km². Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne te kulturne ljepote i vrijednosti toga kraja.

Parkom prirode upravlja Javna ustanova “Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje” čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske. JU osnovana je Uredbom o osnivanju Javne ustanove “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” 16. rujna 1999.(NN 96/99.) Tijela ustanove su Upravno vijeće i ravnatelj.

Upravno vijeće sastoji se od pet članova. Članove upravnog vijeće imenuje ministar.
Članovi Upravnog vijeća JU “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” su:

Upravno vijeće sastoji se od pet članova. Članove upravnog vijeće imenuje ministar.
Članovi Upravnog vijeća JU “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” od 2016 su:

⟩ Dr.sc. Matija Franković, predsjednik
⟩ Daniel Springer, član
⟩ Dr.sc. Stjepan Mikac, član
⟩ Ante Mandarić, član
⟩ Stjepan Gregorić, član

Voditelj Ustanove je ravnatelj kojeg imenuje ministar.
Ravnatelj JU “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” je od siječnja 2017. Kristijan Brkić.  Internetska stranica  www.park-zumberak.hr

___________________________________________________________

Planinarski dom “Vodice”
Nakon otvaranja Karlovačke transverzale, danas obilaznice, 1958. godine pokazala se potreba za smještajem na polovici staze (staza je bila duga 76 km) u blizini Ječmišta. Radi izvora pitke vode za lokaciju novog, isprva zamišljenog planinarskog skoloništa, izabran je lokalitet Vodica. Gradnja doma započinje 18.07.1959. godine uz velik trud i zalaganje većine članova Društva. Dom je predan na upotrebu tijekom 1961. godine.

Godine 1977. godine pristupilo se dogradnji i proširenju doma na Vodicama sa ciljem da se uvede struja i voda i omogući spavanje za 70 planinara. Nažalost planovi nisu u potpunosti uspjeli pa je kapacitet doma cca 50 ležajeva bez struje i vode u samom objektu. Tijekom 2003. godine postavljen je novi poljski WC, a 2004. godine dom je kompletno oličen.Sada su u tijeku aktivnosti oko sređivanje imovinsko pravnih odnosa oko doma i zemljišta na kojem je izgrađen. Nakon toga planira se ponovno uređenje doma. Kao prioritet postavljeno je uvođenje struje i vode u dom. Nakon toga bi se pristupilo uređenju spavaonica u tavanskom prostoru, izgradnji sanitarnog čvora i tuš kabina u prizemlju i proširenju dnevnog boravka.

Željeni kapacitet doma je i oko 50 ležajeva u dvokrevetnim i četverokrvetnim sobama. Ove godine 25. i 26. svibnja je susret planinara iz Hrvatske na Vodicama,a povodom 90. PD Dubovac. Dom je otvoren svake subote i nedjelje te blagdanom, domom od ljete 2014. upravlja Drago Fijala iz Sošica. Informacije na mob. 098-9648659.

_____________________________________________________________

Bajkoviti Žumberak-Vranjački slap

Vranjački slap

Slapnica je  jedna od najvećih pritoka Kupčine, najveće rječice koja se slijeva sa Žumberka na jugoistok ka, kako joj ime dade naslutiti, rijeci Kupi. Otprilike kilometar od glavne ceste  u Medven Dragi prelaskom mostića i ulaskom u kamenolom prestaje asfalt i počinje makadamska cesta, probijena 1959. godine, a i danas u razmjerno dobrom voznom stanju. Kamenolom, kroz koji nekoliko stotina metara vijuga cesta (koja se samo naslućuje), nalazi se na samom ulazu u predivnu dolinu, ali i u Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Neposredno po završetku kameneloma, kraj čijoj pohlepi za kamenom se ne nazire, je ploča koja izbezumljenog izletnika obavještava da upravo stupa u Park prirode. Srećom, nastavak puta nudi samo ljepotu i ružne slike kamenoloma brzo nestaju. To dvoje naprosto ne ide zajedno… Srećom, Vranjak je dovoljno daleko i slijedeći planinarske oznake na stablima dolazimo  stazom do vodopada ili slapa. Staza zaobilazi  osamljeni sedreni “stup” (odronjena stijena) koji se smjestio posred dolinice i nastavlja strmo uz jugoistočni greben do visoravni iznad slapa Vranjak.Vranjački vodopad za sušnih ljeta posve presuši, dok zimi sliči na kristalnobijelu kosu brdske vile. Selo Vranjak Žumberački obuhvaća tri zaselka: Stakiće, Požare i Štrbce,a spada pod župu Pećno.

U pisanim izvorima nemoguće je naći visinu Vranjačkog vodopada, no otprilike je visok 15-ak metara, koliko i njegov sjeverniji susjed, vodopad Brisalo. Podno vodopada je  otvor omanje Vranjačke špilje. Kanjon Slapnice je  zaštićeni krajolik 10 km dugačke doline koja se proteže od podnožja glavnog žumberačkog hrpta podno Gornje Vasi do Medven Drage, gdje je ušće Slapnice u riječicu Kupčinu. Posebnu čar ovom zaštićenom krajoliku daju Vranjački slap i slap Brisalo, Vranjačka spilja odnosno Zidane pećine, te Draganov mlin je jedina naseljena kuća u kanjonu Slapnice. Duž riječice Slapnice, a naročito na slapovima se i danas taloži sedra.

___________________________________________________

Slap Brisalo

Slap Brisalo nalazi se u dubokoj dolini Slapnice, koju zbog svoje dubine često znaju nazivati kanjonom. Slapnica je posebno zaštićena kao značajni krajobraz. Međutim, sam slap se ne nalazi na rijeci Slapnici nego na njenoj pritoci, Dubokom potoku, koji se samo malo niže od slapa ulijeva u Slapnicu. Slap pada s petnaestak metara visoke sedrene stijene.  U podnožju slapa, koje je mali gorski amfiteatar, stvara se poseban ugođaj za vrijeme većih voda. U tom amfiteatru nalazi se i malo jezero koje je slap izdubio svojim erozijskim djelovanjem. Kamenje u podnožju slapa obraslo je vodenim algama, mahovinom i papratnjačama.  Staza pored slapa vodi dalje u Žumberak, do sela Pećno. Brisalo je pristupačan  i ne planinarima jer je moguće doći automobilom na 10-ak minuta hoda od slapa. Od Medven drage kreće se kroz kamenolom, uz ribičku kuću do natpisa “Brisalo” na desnoj strani (oko 7 km).

____________________________________________________

Brdo Zečak u ist. Žumberku